Dnevno.hr

Mogu li vas roditelji ostaviti bez nasljedstva? Naša stručnjakinja ima odgovor na to pitanje!

Autor: PITAJ PRAVNICU

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Nakon smrti našeg brata, njegovu obiteljsku kuću naslijedili smo drugi brat i ja. Brat je naslijedio 2/3 kuće, a ja 1/3. Brat bi sada sa mnom sklopio ugovor o darovanju kojim bi mi darovao dio kuće tako da budemo suvlasnici u jednakim dijelovima – svaki 1/2 kuće.  Da li se na tako darovanu nekretninu plaća porez na promet nekretnina i u kojem iznosu?

Sukladno Zakonu o porezu na promet nekretnina, na opisanu situaciju plaća se porez na promet nekretnina u iznosu od 3% od tržišne vrijednosti nekretnine koju dobivate (dakle na dio koji dobivate od brata odnosno dio koji Vam brat prenosi). Tržišnu vrijednost nekretnine određuje porezna uprava rješenjem.

Mogu li vas roditelji ostaviti bez nasljedstva?

Svaka osoba ovlaštena je raspolagati svojom imovinom, s tim da postoji ograničenje u vidu prava na nužni dio.  Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.
Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. Navedene osobe nužni su nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo .
Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su.
Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.
Oporučitelj može oporukom odrediti i da nužni nasljednik primi svoj dio u određenim stvarima, pravima ili u novcu.
Nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela).

Sukladno Zakonu o nasljeđivanju, oporučitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio:
1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju,
2) ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema njemu ili njegovu bračnom drugu, djetetu ili roditelju,
3) ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,
4) ako se odao neradu ili nepoštenu životu.

Isključenje iz nasljedstva može biti potpuno ili djelomično.
Oporučitelj koji želi isključiti nekog nasljednika mora to očitovati u oporuci na izričit način i navesti razlog za isključenje.
Razlog za isključenje mora postojati u vrijeme oporučivanja. U slučaju spora o opravdanosti isključenja teret dokaza da je isključenje opravdano leži na onome koji se na isključenje poziva.
Isključenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja.

Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na sljedeći način:
1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative.
2. Od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja.
3. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
4. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.
Neće se uzimati u ovaj račun te se neće pribrajati vrijednost darova učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

U slučaju da je dug ostavitelja jednak vrijednosti naslijeđene imovine (vikendica) te ako nasljednik pristaje dati vikendicu, može li ovrhovoditelj ipak ovršiti nasljednika za stan ili dr.?

Ovrhovoditelj (tužitelj) može svoje pravo ostvarivati na ukupnoj imovini dužnika. Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.

Kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno. Predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine (ova odredba ne primjenjuje se ako je stvar ili pravo koje je sastavni dio ostavine otuđeno prije podnošenja ovršnog prijedloga, odnosno prijedloga za osiguranje).

Odgovaram li za dugove svojeg oca ako sam od njega dobila stan darovanjem?

Autor:PITAJ PRAVNICU
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.