Dnevno.hr

KOME DA SE OBRATI? Gospođa poklanja nekretninu djeci iz doma. Ne zna otkud krenuti.

Autor: Dnevno

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

 

U našoj zgradi je tavan podijeljen na dva dijela. U prvom je stan kroz koji se dolazi do neuređenog dijela. Ako je neuređeni dio zajednički prostor, znači li to da svi stanari zgrade imaju pravo proći kroz stan?Ako stanari zgrade nemaju pravo proći kroz stan, kako je onda neuređeni dio zajednički prostor?

Za odgovor na vaše pitanje trebalo bi pogledati etažni elaborat u slučaju da je zgrada etažirana, odnosno dokument na temelju kojeg korisnik stana polaže pravo vlasništva nad istim. U slučaju da je stan u vlasništvu određene osobe, isti nije dostupan za prolaz drugim osobama, osim ako eventualno nije drugačije uređeno sporazumom suvlasnika. Pristup zajedničkom dijelu bi trebao biti osiguran svim suvlasnicima, ali to je dio koji prethodi izradi etažnog elaborata, zbog čega savjetujem izvršiti uvid u isto, kao i u eventualno postojanje sporazuma u vezi pristupa i korištenja zajedničkog dijela. Informacije u vezi pravila etažiranja možete dobiti i u nadležnom uredu za graditeljstvo, gdje možete provjeriti konkretni način etažiranja Vaše zgrade (ponesite gore navedenu dokumentaciju).

Moj problem odnosi se na upis objekta u zk izgrađenog prije 1968. Naime, u katastru je okućnica i objekt evidentiran novom iz mjerom i tu je sve O. K. U zk ta ista okućnica sastoji se od 3 k.č. dvije u mojem vlasništvu i jedna manja u vlasništvu RH i bez upisanog objekta. Mogu li ove dvije k.č. koje su moje vlasništvo poništiti odnosno spojiti u jednu k.č. te na istoj prijaviti objekt. Nakon provedbe takvog prijavnog lista pokrenuo bih postupak ostvarivanja vlasništva na preostaloj k.č. u vlasništvu RH. Napominjem da objekt posjeduje rješenje o izgrađenosti prije 1968. kao i uporabnu dozvolu. 

Ako sam dobro shvatila vaš upit, u biti se vaša nekretnina nalazi na više čestica, od kojih je jedna u vlasništvu RH. Smatram da trebate napraviti geodetski elaborat formiranja Vaše čestice (geodet će dakako provjeriti uvjete za isto, ovisno o legalnosti građevine, eventualnoj nadogradnji i slično..) i obratiti se Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom radi davanja eventualne suglasnosti na podjelu (parceliranje) zemljišta i uvjete za isto. U slučaju da je vaš cilj ostvarivanje prava vlasništva nad česticom u vlasništvu RH za isto se također savjetujem obratiti gore navedenom tijelu. Mogućnost provedbe prijavnog lista na katastru će vam provjeriti geodet, ali ističem kako bilo kakva promjena na opisani način ne može utjecati na promjenu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (što je zapravo jedino bitno u pogledu prava vlasništva), zbog čega smatram da promjenom na zemljištu ne bi nikako stekli više prava nego sada imate, a za stjecanje prava vlasništva obratite se navedenom tijelu, kako bi istodobno s provedbom prijavnog lista imali uvjete i za upis prava vlasništva u zk. Predlažem da se ipak prvo obratite navedenom tijelu, kako biste spriječili nepotrebne troškove.




Gospođa, moja poznanica, želi pokloniti nekretninu isključivo djeci koja žive u domu ili kod udomitelja, a nakon završenog školovanja nemaju smještaj. Kome bi se gospođa trebala obratiti?

Po svojoj nadležnosti, briga za djecu i mlade je u sklopu djelatnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Iako osobno nemam iskustva u  ovakvom pitanju, smatram da bi bilo možda najbolje krenuti razgovorom i informacijama od strane navedenog tijela, pri čemu mi se možete slobodno obratiti u slučaju da vam zatreba pomoć, s obzirom na to da smatram kako je riječ o vrlo humanoj gesti.

Vezano za sam sadržaj ugovora o darovanju, svakako treba uglaviti klauzulu odnosno uglavak  o nametu, kako bi se obvezalo obdarenika da u korist darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši određenu radnju ili se od nje uzdrži.




Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.