Dnevno.hr

Koje su mogućnosti poslodavca u odnosu na obveze iz ugovora o radu u izvanrednim okolnostima proglašene epidemije?

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.
Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Koje su mogućnosti poslodavca u odnosu na obveze iz ugovora o radu u izvanrednim okolnostima proglašene epidemije?

Sukladno sadašnjem stavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, poslodavac bi mogao u skladu sa zakonom o radu:

1.  uvesti nejednaki raspored radnog vremena
2.  promijeniti raspored radnog vremena radnika
3.  radno vrijeme preraspodijeliti
4. s radnikom ugovoriti skraćivanje radnog vremena (s punog na nepuno radno vrijeme)
5. donijeti odgovarajuću odluku koja bi imala utjecaj na organizaciju radnog vremena (npr. uvođenje smjenskog rada, organizacija rada u timovima i sl.)
6. koristiti mogućnost u određivanju odmora i dopusta, s tim da u pogledu godišnjeg odmora i dalje postoji obveza savjetovanja i obavješćivanja radnika o istom (15 dana ranije).
Poslodavac nije ovlašten uputiti radnika bez prethodnog zahtjeva radnika, na neplaćeni dopust.

U skladu sa člankom 95. stavkom 3. Zakona o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje
radnik nije odgovoran.

Razvedena sam, majka dvoje djece nesposobna sam za rad, imam nalaz iz Tvrtkove. Bivši suprug i ja smo se dogovorili da djeca budu kod njega pa me zanima, obzirom da sam nesposobna za rad po nalazu, da li bivši suprug može tražiti državnu alimentaciju, a ako da, da li ja moram onda te novce vratiti? Unaprijed veliko hvala.

Sukladno Zakonu o privremenom uzdržavanju, pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično, i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju najmanje u visini koja je Zakonom određena kao iznos privremenog uzdržavanja. Ako su baka, odnosno djed obveznici uzdržavanja prema ovršnoj ispravi, dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje u slučaju da baka, odnosno djed ne ispunjavaju svoju obvezu
uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično.

Pod djelomičnim neispunjavanjem obveze uzdržavanja podrazumijeva se da obveznik uzdržavanja plaća uzdržavanje u iznosu manjem od iznosa koji je ovim Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja. Dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnoga postupka radi ostvarivanja uzdržavanja.

Dijete nema pravo na privremeno uzdržavanje:
1. ako je na temelju mjere iz obiteljsko-pravne ili socijalne zaštite smješteno u udomiteljskoj obitelji, domu ili drugoj ustanovi socijalne skrbi ili
2. ako tražbina uzdržavanja na koju se odnosi ovršna isprava više ne postoji.

Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 10. Zakona. Pravo na privremeno uzdržavanje traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja. Dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje u ukupnom trajanju od tri godine. Postupak provodi Centar nadležan za dijete prema propisu kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.
Problem je u tome što striktnim tumačenjem članka koji definira pravo djeteta na privremeno uzdržavanje, dolazimo do toga da bi prethodno trebala biti ishođena ovršna isprava, dok Vi kao radno nesposobna osoba u biti niste niti dužni plaćati uzdržavanje.

Radi navedenog, savjetujem Vam da se obratite Centru za socijalnu skrb kako bi provjerili provedbu ovog članka u praksi, kao i uvjete za ostvarenje prava na privremeno uzdržavanje u Vašem slučaju. Posebno bih uputila i na obvezu djeda i bake da pridonose uzdržavanju unuka, u slučaju da to roditelji ne čine.

Zašto u privremenom prekidu do godinu dana u obrtu, treba plaćati zdravstveno i mirovinsko? Kako će plaćati zdravstveno i mirovinsko ako obrt ne radi? Vlasnik bi trebao sam odlučiti hoće li plaćati ili ne u privremenom prekidu. Što ako hoće završiti neku školu, pa ne stigne raditi nego treba privremeni prekid pa mu za tih nekoliko mjeseci ne treba zdravstveno ni mirovinsko već može zdravstvo platiti privatniku za eventualnu bolest. Savjetovali su na općini da mogu zatvoriti pa otvoriti obrt u slučaju obveza ili nečega. Zašto bi otvaranje ponovo plaćao?

Sukladno Zakon o obrtu obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana obustave.
Iznimno od toga, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile. Za vrijeme privremene obustave djelatnosti obrtnik je obvezan plaćati doprinose za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o zdravstvenom osiguranju, obrtnik stječe status osiguranika upisom u obrtni registar.
Budući u vrijeme privremene obustave obrta, obrtnik ostaje upisan u obrtni registar, i za vrijeme mirovanja obrta ima status mirovinskog i zdravstvenog osiguranika.

Obveza plaćanja doprinosa miruje samo u razdoblju u kojem obveznik doprinosa ostvaruje pravo na naknadu plaće za bolovanje na teret HZZO-a (nakon četrdeset i trećeg dana bolovanja), razdoblju korištenja prava na porodni dopust i razdoblju korištenja prava po osnovi njege djeteta s poteškoćama u razvoju. Također, obveza plaćanja doprinosa miruje i u slučaju služenja vojnog roka (uključujući i civilni vojni rok). Obrtnik koji je na služenju vojnog roka treba obavijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje o istom, na temelju čega se obrtnik briše iz matične evidencije mirovinskih osiguranika te mu privremeno prestaje i obveza plaćanja doprinosa.

Neovisno o tome plaća li obrtnik porez na dohodak ili porez na dobit, za vrijeme privremene obustave obrta ima obvezu plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit. No ako obrtnik ima interesa da u vrijeme privremene obustave obavljanja obrta ne plaća predujmove poreza, takav zahtjev može podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave. U tom slučaju će uz zahtjev za mirovanje obveze plaćanja predujmova poreza navesti i razloge privremene obustave obavljanja obrta. Porezna uprava može stornirati obvezu plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.