Dnevno.hr

Kako povratiti u posjed česticu čiji sam vlasnik, a koju koristi moj susjed? Naša stručnjakinja donosi odgovor!

Autor:

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Godine 1940. kupili smo imanje, ali jednu česticu koja je na sudu uknjižena na naše ime koristio je susjed, i još ju koristi. Vjerojatno ni on ni mi nismo znali da je to naše. Danas kad su informacije dostupne saznali smo da je to naše pa nas zanima kako povratiti tu česticu u naš posjed. 

Trebali biste podići vlasničkopravnu tužbu kojom biste tražili da susjed oslobodi Vašu česticu od svojih stvari i osoba, odnosno vrati Vam istu u posjed, npr. ukloni ogradu i sl. Svakako pokušajte sa susjedom postići dogovor mirnim putem kako biste izbjegli sudski postupak.

Ne navodite kako ju koristi, možda da Vi jednostavno počnete koristiti česticu, s tim da ako ga na taj način uklonite iz njegovog posjeda, ovlašten je podići tužbu za smetanje posjeda, čija je namjena samo privremeno vraćanje u prijašnje stanje, a nema utjecaja na Vaša vlasnička prava koja ostvarujete u vlasničkopravnoj parnici.

Moja je majka prije par godina darovnim ugovorom darovala polovicu stana svojem suprugu. Otac je nakon toga započeo vezu s drugom ženom, i ona bi sada željela vratiti tu polovicu. Je li to moguće?

Darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika. Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.

Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje. Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti obdarenika nema pravni učinak. Darovanje se opoziva pisanom izjavom upućenom obdareniku.

Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika. Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Još 2014. otac mi je darovnim ugovorom poklonio stan i inzistirao da se odmah uknjižim, što sam i učinila. Prošle godine tata je umro, a gospođa koja ga je njegovala svojom voljom, a nije živjela s njim i nikad nije bila prijavljena na njegovu adresu, ali je bila dugogodišnja prijateljica, želi dokazati izvanbračnu zajednicu s mojim tatom. Navedena je sad u posjedu stana, a ja plaćam račune i odvjetnika iako je i ostavinski postupak završen i rješenjem sam postala jedini nasljednik svega što mi je ostavio otac i oporukom. Napominjem, stan nije bio predmet ostavinske rasprave jer sam ja vlasnica već 6 godina i isto tako imam ključ, ali kako je gospođa u stanu ne dopušta mi ulazak. To traje već sedam mjeseci i tek očekujem predročište. Kao dokaz da je živjela s mojim ocem ima svjedoke i fotografije s mojim tatom.

U slučaju da navedena gospođa dokaže postojanje izvanbračne zajednice, imala bi eventualno pravo na nužni dio, odnosno pobijanje darovanja radi povrede nužnog dijela, i to iz razloga što je izvanbračna zajednica u pogledu nasljeđivanja izjednačena s bračnom s tim da moraju biti ispunjene pretpostavke koje su vrijedile za valjanost braka, a što će se utvrditi u sudskom postupku.

Nadalje, isti stan ne bi predstavljao njihovu bračnu stečevinu ako nije stečen radom za vrijeme trajanja te zajednice, neovisno o eventualno utvrđenom statusu izvanbračne zajednice. Nadalje, imate pravo podići tužbu za iseljenje protiv gospođe, ali i tražiti naknadu za korištenje stana unazad tri godine po tržišnoj cijeni najma tog stana (možete i za dulji period, ali će možda istaknuti prigovor zastare), kao i povrat sredstava za uplaćene režije. U slučaju da dobijete spor, ista će Vam morati refundirati i parnični trošak.

Mogu li vas roditelji ostaviti bez nasljedstva? Naša stručnjakinja ima odgovor na to pitanje!

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.