Dnevno.hr

BIVŠI POSLOVNI PARTNER VAS BLATI? Evo kako tomu stati na kraj

Autor: Dnevno

Čuo sam da bivši poslovni partner priča o meni drugim suradnicima stvari koje nisu istinite i narušava mi poslovni ugled. Mogu li ga tužiti?

U skladu s odredbama Kaznenog zakona, kaznena djela protiv časti i ugleda progone se po privatnoj tužbi. Pazite na rok od tri mjeseca od dana saznanja za djelo i počinitelja. Imate pravo potraživati i naknadu štete, ali, dakako, u postupku morate dokazati nastalu štetu.

Između mene i susjeda je zelena ograda koju isključivo ja održavam. Sad on prigovara mom održavanju i sprečava me u tome, a ja ne želim da ograda bude zapuštena. Imam li pravo bez njegova pristanka održavati ogradu?

Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, ako se ne dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.

Zajedničku ogradu svaki od susjeda može upotrebljavati sa svoje strane do polovice njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprečavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovice.

Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici u jednakim dijelovima i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine te na mjesne prilike.

Često na skupu stanara ne možemo postići suglasnost o tome koje radove za zgradu obaviti te se ne donese se nikakva odluka, iako je većina nešto odlučila. Koliko glasova mora biti za neku odluku?

O poslovima koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarima odlučuju suvlasnici većinom glasova. Većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. Ne može li se postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika odluku će donijeti sud.

Svaki suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao poduzme, ili je to učinio sud, ima pravo zahtijevati osiguranje za buduću štetu. Tko bude obvezan dati osiguranje treba tu obvezu ispuniti davanjem zaloga, a jamstvom samo ako sud ocijeni da bi davanje zaloga bilo za njega prevelik teret. Sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako nema spora tko su suvlasnici ni o veličini njihovih suvlasničkih dijelova. Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja.

Ako se suvlasnici ne mogu suglasiti, onaj suvlasnik koji je predložio posao predvidivo koristan za sve, može zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, pa makar to inače u tom času ne bi mogao.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.