Dnevno.hr

Bila sam na bolovanju, a kad sam se vratila na posao dobila sam otkaz kao višak. Što da radim? Stručnjakinja odgovara na pitanje!

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Bila sam na bolovanju četiri mjeseca, a kad sam se vratila na posao dobila sam otkaz kao višak. Zanima me ima li poslodavac pravo na to i mogu li ga tužiti?

Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz)
2) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) ili
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Ove odredbe o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika se ne primjenjuju na otkaz ako poslodavac zapošljava manje od dvadeset radnika.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Dakle, u slučaju da smatrate da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za otkaz, morate podnijeti u navedenom roku zahtjev za zaštitu prava.
Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Navedeno znači da u tom roku morate podignuti tužbu pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.




Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.

Svakako se obratite stručnoj osobi radi procjene osnovanosti otkaza, ali i poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju zaštite Vaših prava.

Dijete sam stavila na svoju poreznu karticu. Razvela sam se od supruga, dijete živi sa mnom, a sada ga suprug želi staviti na svoju poreznu karticu. Što da radim?




Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti u godišnjoj poreznoj prijavi, odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka te o imenima i prezimenima i osobnom identifikacijskom broju osoba s kojima su osobni odbitak podijelile, odnosno u slučaju posebnog postupka isto prilažu obrascu iz članka 65. stavka 1. navedenog Pravilnika.

Iznimno, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:

1. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine,
2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka.

Savjetujem da se obratite nadležnoj ispostavi porezne uprave radi davanja daljnjih uputa i informacija.

U apartmanskoj zgradi sa 20 jedinica imam mali studio apartman. Moj se apartman nalazi u dijelu koji je legalno sagrađen, međutim naknadno sam saznala da je dio zgrade dograđivan te su dijelovi pojedinih apartmana ilegalni. Krenuli smo u proces legalizacije pa me zanima je li ispravno da svi sudjelujemo u plaćanju postupka (sukladno veličini), bez obzira je li riječ o legalno ili ilegalno sagrađenim kvadratima. Većina vlasnika ( 51 %) izglasala je da svi jednako sudjelujemo u troškovima legalizacije. Je li to ispravno?

Odluke suvlasnika donose se sukladno međuvlasničkom ugovoru.

Nadalje, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

Navedena zakonska odredba ne predviđa Vaš slučaj, ali ove odredbe nisu taksativno navedene, nego samo primjerice.
Također, u sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja.

Troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.
Nadalje, primjerice-doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.

Suvlasnici mogu odrediti drukčiji ključ raspodjele troškova i doprinosa zajedničkoj pričuvi i to:
– odlukom većine suvlasničkih dijelova, kad je riječ o troškovima za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, kao što su troškovi za dizalo, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju različite mogućnosti pojedinih suvlasnika da te uređaje rabe i nemogućnost utvrđivanja stvarnoga potroška svakoga pojedinoga suvlasnika,
– suglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, glede svih ostalih troškova za održavanje i poboljšavanje nekretnine te doprinosa zajedničkoj pričuvi.

Svaki suvlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li način raspodjele troškova zakonskim pravilima i je li valjana odluka o raspodjeli troškova za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, te da po pravednoj ocjeni utvrdi ključ za raspodjelu troškova s obzirom na različitu mogućnost uporabe tih uređaja.

Obzirom da je u ovom slučaju možebitno riječ o troškovima koji nisu u jednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, a obzirom da je iz Vašeg pitanja razvidno da su nekretnine nekih suvlasnika legalne, na raspolaganju Vam je da nadležnom sudu postavite zahtjev kako je gore navedeno, no pravo svakako pregledajte odredbe međuvlasničkog ugovora, u pogledu da li isti propisuje podjelu ovakvih odnosno sličnih troškova.

Ovdje međutim moram napomenuti kako se uvjerenje o legalnosti (uporabna dozvola odnosno rješenje o izvedenom stanju) izdaje za cijelu zgradu, radi čega je od koristi svakom suvlasniku stana u nelegalnoj zgradi legalizacija iste (npr. slučaju prodaje, osobito ako kupac kupuje stan kreditom i sl.). Također, obzirom da nekretnina nije legalizirana, pretpostavljam da nije niti etažirana, radi čega su svi suvlasnici vlasnici cijele zgrade u omjerima koji odgovaraju omjeru veličine suvlasničkog dijela u odnosu na cijelu nekretninu.

Radi navedenog, mišljenja sam kako bi sukladno navedenom, svi snosili trošak sukladno veličini omjera, a ostaje nam samo pitanje da li je odluka o istom trebala biti donesena većinom svih glasova ili jednoglasno. Tu treba napomenuti kako bi, u slučaju da se dokaže da je ista trebala biti donesena jednoglasnu, ponovno svaki suvlasnik bio ovlašten podnijeti zahtjev sudu da se dopusti legalizacija, gdje bi raspodjela ponovno išla po veličini suvlasničkog udjela, obzirom da sam stava kako legalizacija ipak predstavlja radnju od koristi za cijelu zgradu.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.