fbpx
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

OPREZ! BANKE SE PRIPREMAJU ZA LOŠA VREMENA! Analitičar upozorava: ‘Ovo je grijeh države, a ne bankarskog sustava!’

Autor: Guste Santini/7dnevno

Odjednom, preko noći, najvažnija tema u Lijepoj Našoj postalo je prešutno prekoračenje. Prešutno prekoračenje predstavlja povećanje već ostvarenog deficita na tekućem računu: trošite iznad vlastitih sredstava. Dakle, najprije ugovarate s bankom dogovoreno prekoračenje na tekućem računu (deficit). Potom, u drugom koraku, koristite mogućnost prešutnog prekoračenja deficita na tekućem računu. Trošenje iznad vlastitih sredstava omogućuje banci ugovaranje veće kamate, a kada je riječ o prešutnom prekoračenju, tada se kamatne stope dodatno povećavaju. Obrazloženje poslovnih banaka je jednostavno – trošenje iznad vlastitih sredstava i nepostojanje kreditnog boniteta svaki plasman čini rizičnim pa je banka prisiljena primijeniti visoke kamatne stope kako ne bi ostvarila gubitak. Posve je drugo pitanje je li pretpostavljeni rizik dobro procijenjen.

Odmah su se javili protivnici, kritičari poslovnih banaka koji su iskoristili priliku da još jedanput prikažu poslovne banke kao krvopije. S druge strane, branitelji poslovnih banaka umiruju javnost govoreći kako će se poslovne banke razumno odnositi prema dužnicima i kako nema mjesta prisutnoj zabrinutosti. Visina kamatnih stopa, objašnjavaju oni, posljedica je povećanog rizika jer krediti nisu pokriveni dodatnim garancijama dužnika. Ta i takva rasprava, po mome mišljenju, nije primjerena jer ne odgovara činjenicama. Činjenica da više od 840 tisuća građana koristi mogućnost prešutnog prekoračenja mora izvršnu vlast zabrinjavati. Uglavnom je riječ o građanima koji putem prekoračenja na tekućim računima preživljavaju od mjeseca do mjeseca. Problem je u državi. Problem nije nastao jučer. On se vuče godinama. Prema tome, većina korisnika prešutnog prekoračenja su socijalno ugroženi građani o kojima, u socijalno uređenoj državi, brigu vodi izvršna vlast (preciznije – Vlada i Sabor). Pogledajmo gdje je “kvaka 22”.

Kratkoročni aspekti

Da bismo sagledali veličinu i složenost problema, poslužit će nam semafor koji dobro ilustrira financijsku sliku. Sedam mršavih krava uvijek je dramatično smanjivalo blagostanje siromašnijeg dijela stanovništva. Prisutna depresija izazvat će tektonske poremećaje kod socijalno ugroženih građana. Diskretno preispitivanje prešutnog prekoračenja samo je dokaz da se poslovne banke pripremaju za lošija vremena. Dio stanovništva koji je čuvao, čitaj: štedio, za crne dane lakše će prebroditi depresiju. Takvih je malo u Hrvatskoj. Put u nepoznato, dominantno mišljenje u javnom prostoru, dodatno, s pravom, prisiljava građane da se ponašaju racionalno i razborito razmisle kako prebroditi prisutnu depresiju. Nažalost, četvrtina građana Lijepe Naše u tome ne uspijeva. Pitanje trenutne likvidnosti zahtijeva najveću moguću pažnju, bez obzira na to o kojem je sektoru riječ (obitelj + gospodarstvo + država = zemlja). U ovoj ću se raspravi koncentrirati na kratkoročne aspekte koji odlučno utječu na veličinu deficita na tekućim računima građana. Cilj je ukazati na potrebu stalnog preispitivanja financijskog stanja od obitelji do države, što omogućuje, s jedne strane, kratkoročno prilagođavanje i, s druge strane, preispitivanje politike likvidnosti odnosnog subjekta. U raspravi ću se koncentrirati na obitelj koju određujem kao temeljnu jedinku društvenog sustava koja ima mogućnost prekomjernog prekoračenja. Mogućnost većeg trošenja od ostvarenih primitaka, na bazi uzajamnosti, osigurava opstanak svih članova obitelji. Dobro umrežene obitelji pokazuju kako je načelo uzajamnosti snažna poluga u premošćivanju mnogih socijalnih problema. Tržišni način privređivanja nužno rastače obitelj. U vrijeme zlatnog razdoblja kapitalizma (1945. – 1971.) država je preuzela značajan broj socijalnih funkcija koje je rješavala tradicionalna obitelj. Sjetimo se kako su djeca u obiteljima bila jamstvo opstanka starijih članova. U državi blagostanja djecu zamjenjuje socijalni sustav. U tržišnoj državi samo konkurentne zemlje mogu održati primjereni standard socijalno ugroženih građana. Zato je rast gospodarske aktivnosti i suficit na računu roba i usluga tako važan za svaku zemlju.

Zeleno

Uobičajeno je da se dohodak dijeli na dio koji odlazi u potrošnju i dio koji se štedi (na temelju kojeg se investira), narod bi rekao: “za crne dane”. Nakon rastakanja države blagostanja i zamjenom nacionalne tržišnom državom štednja/investiranje dobiva dodatno na značaju jer se rizici koje je pokrivala država blagostanja individualiziraju. Nitko, bez obzira na veličinu tekućeg dohotka, ne smije ignorirati štednju pomoću koje će amortizirati svekolike rizike. Ako je štednja ili imovina dostatna da osigura financijsku stabilnost, slobodni ste razmišljati o budućnosti kako biste povećali svoje blagostanje. Novac i lako utrživa imovina moraju biti dostatni da pokrijete planirani standard u iduće dvije godine. Taj i takav pristup ne vodi brigu i nije zainteresiran za dogovoreno ili nedogovoreno prekoračenje. To je dobra financijska politika. Oni koji štede kako bi amortizirali (ne)očekivane ugroze znaju da je kredite primjereno podizati jedino ako se radi o povećanju imovine. Tekuće troškove potrebno je podmirivati iz dijela tekućeg dohotka. I točka. Tako dolazite u priliku da razmišljate kako povećati svoje sposobnosti da biste povećali dohodak ili stvorili pretpostavke traženja i nalaženja bolje plaćenih radnih mjesta. Svjesni ste koliko vam vrijedi vaše znanje. Međutim, to nikako ne koristite da biste se opustili. Štoviše, smatrate da se nije primjereno osloniti na postojeću politiku države jer je zadnja kriza pokazala da je država zapravo neučinkovita, jer se hvali u vrijeme “sedam debelih krava” i kritizira svoje predšasnike u vrijeme “sedam mršavih krava”. Držite se one narodne: “U se i u svoje kljuse”. To je ispravan pristup.

Posebnu pažnju posvećujete praćenju stanja u branši u kojoj ste zaposleni. Ako je područje vašeg profesionalnog djelovanja rastuće, imate sreću i dovoljno je da povećate svoje vještine. Međutim, ako vaša branša zaostaje za rastom gospodarstva, svjesni ste da će kad-tad nastupiti problemi u vašoj tvrtki. Vi imate dovoljno financijske snage da se pripremite za nove okolnosti. Možete birati hoćete li se prekvalificirati i tako steći kompetencije kako biste se zaposlili u branši koja raste ili ćete sami, ili u zajednici s drugim partnerima, započeti svoju poslovnu kombinaciju ili preuzeti (kupiti) tvrtku u kojoj ćete ostvariti svoje ideje koje ste kreirali radeći postojeći posao. Svjesni ste da samozaposlenje ima prednosti i nedostatke. Prije konačne odluke dobro ćete razmisliti kako vaša obitelj ne bi postala socijalno ugrožena. Međutim, vi imate pravo tako razmišljati jer ste bili odgovorni prema svojoj obitelji i prije, što dokazujete time što živite u ozračju zelenog financijskog svjetla.

Narančasto

Vi ste financijski spremni da ostanete bez posla jer možete svojoj obitelji osigurati životni standard koji ste odredili zadovoljavajućim. Vi se brinete o svojoj financijskoj “krvnoj slici” onako kako je to nužno u nerazvijenoj i nerazumnoj zemlji kao što je to Lijepa Naša. Međutim, vi ste svjesni da vam štednja ili imovina pokriva očekivane troškove od šest mjeseci do dvije godine. To je dobro, ali upozorava kako je potrebno preispitati postojeću financijsku politiku, s jedne strane, i, s druge strane, novi pristup planiranju troškova tako da se smanji potrošnja onih dobara i usluga koja nisu nužna. Svjesni ste da rizici i neizvjesnosti mogu ugroziti vašu postojeću stabilnost. Gotovo se ista priča može ispričati u slučaju kada se zaposlite uz znatno nižu najamninu (manja od vaših uobičajenih troškova). Sve to i mnogo drugih problema ugrožava financijsku i svaku drugu stabilnost vaše obitelji. Vaša razmišljanja traže odgovor što vam je činiti da osigurate svoju obitelj, s jedne strane, i, s druge strane, da omogućite školovanje svojoj djeci. Narančasto svjetlo ne jamči budućnost vašoj djeci. To je ispravno razmišljanje koje će zaštititi vašu obitelj od materijalnih ugroza.

Narančasto svjetlo svijetli dok ne osigurate opstanak obitelji na rok od dvije godine. Umjesto kratkoročnog razmišljanja, vi planirate na srednji rok. U srednjem roku raspravljate i razmišljate što mi je činiti da smanjim rizike i neizvjesnosti s kojima sam danas suočen te koliko sam financijski osposobljen da prebrodim ovu krizu. Vjerojatno ste i dosad mjerili vrijednost svoje radne snage na tržištu rada. Sada pažnju usmjeravate onome što morate učiniti kako biste povećali potražnju za svojim radom. Odgovor na postavljeno pitanje bit će jednostavniji ako raspolažete dodatnim financijskim sredstvima za obrazovanje koje će vam omogućiti veću plaću koja, sa svoje strane, donosi mnoge nove povoljne mogućnosti za vašu obitelj. Vrijeme do dvije godine dostatno je da produbite svoje spoznaje na području svoje profesije. Zato ćete intenzivirati promatranje kretanja na tržištu rada, uključujući i intervjue, kako biste se osobno uvjerili i u tržišnu vrijednost svojih profesionalnih sposobnosti. Valja reći kako je realno očekivati da će obitelji koje žive u ozračju narančastog svjetla dosegnuti financijsku sigurnost zelenog svjetla. Svjesni ste da nije dobra politika putem kredita održavati standard. Životni standard ćete smanjiti koliko je to moguće. Nikakvo dogovoreno ili nedogovoreno prekoračenje ne dolazi u obzir. Traženje i dobivanje prava na prekoračenje jasan je signal kako je vaša obitelj ugrožena, što zahtijeva odlučnu promjenu u upravljanju financijama.

Crveno

Ako vam tekući prihodi ne pokrivaju tekuće rashode, pali se crveno svjetlo. Koristite dopuštena i prešutna prekoračenja i pritom ne pitate za cijenu. Bez dodatnih sredstava ne možete opstati. Vaša je financijska slika zabrinjavajuća. Ona je zabrinjavajuća i upozoravajuća čak i u slučaju kada se rijetko pojavi. Kad su rashodi trajno veći od prihoda, ma kako mala razlika bila, problemi se povećavaju iz dana u dan i dovoljan je mali šok (izostajanje jedne plaće) da problem postane nerješiv. Peglanje kartica nije rješenje, nego dolijevanje ulja na vatru. Ako nemate lako unovčive imovine ili je uopće nemate, vaš financijski imunitet je na zabrinjavajućoj razini. Vi ste u financijskoj krizi i poslovna banka, kad identificira vašu financijsku sliku, zatražit će da podmirite obveze ili da pružite dodatna jamstva. Ako to ne možete, vi ste u najgorem zamislivom položaju – stečaju.




Dakle, čak kada “ne peglate” kreditne kartice, vi se možete naći u nezavidnom položaju. Što tek reći za one pojedince i obitelji koji su se olako zaduživali podižući kredite da bi kupovali stvari koje im ne trebaju samo zato da bi impresionirali okolinu koja ih ne podnosi. Za nerazumno podizanje kredita narod ima jasnu poruku: “Sve se vraća, sve se plaća”. U javnosti je prisutno mišljenje kako rizike tvrtke snosi samo poduzetnik ili investitor. Vi kao zaposlenik snosite najveći rizik jer u slučaju propasti poduzetničke kombinacije gubite svoje radno mjesto. Vi ste u težem položaju jer su poduzetnici i investitori informirani mnogo prije o problemima u poslovanju pa imaju vremena da se prilagode nastalim problemima. Vi koji ionako jedva vežete kraj s krajem doznate posljednji. Osim toga, nije nerealno pretpostaviti da je iznos štednje u slučaju poduzetnika i investitora mnogo veći od vašeg, što znači da neće biti socijalno ugroženi kao što ste to vi. Da biste ispravno odgovorili u kakvom ste financijskom položaju, morate si postaviti pitanje: koje su posljedice za moju obitelj ako dobijem otkaz? Otkaz je sastavni dio vaše radne aktivnosti. U razvijenim zemljama zaposlenici ne samo da mijenjaju tvrtke u kojima rade nego mijenjaju i profesiju. Država ih u tome podupire lako dostupnim, učinkovitim i besplatnim ili barem jeftinim, obrazovanjem.

Rezervni fond

Općenito, smisao i sadržaj cjeloživotnog obrazovanja je da se radna snaga prilagodi brzorastućim tehničkim i tehnološkim promjenama. Tako obrazovanje postaje sastavni dio aktivnosti svakog pojedinca i obitelji tijekom radnog vijeka. Samo i jedino obrazovanje omogućuje obitelji dugoročnu financijsku stabilnost. Kratko rečeno, investiranje u obrazovanje najbolji je način da riješite svoje financijske probleme. Činjenica da se u Lijepoj Našoj tragično malo čita dokaz je da se držimo, danas neprihvatljive, maksime: “Pleti kotac k’o i otac”. Djelatnici s malim osobnim primanjima u vrijeme rada, gubitkom radnih mjesta postaju socijalni problem kojem prazna državna blagajna može (ni)malo pomoći. U dobrim vremenima se trošilo sve što se imalo pa nisu stvarane zalihe za loša vremena.

Dakle, kad analiziramo vlastito financijsko stanje, u razmatranje moramo uzeti slučaj gubitka radnog mjesta. Razmatramo mogući gubitak radnog mjesta kako bismo precizirali potrebno vrijeme da se ponovno zaposlimo. Upravo potrebno vrijeme da se ponovno zaposlimo određuje donju granicu štednje ili imovine kojom moramo raspolagati kako bismo “skrpali kraj s krajem”. Nadalje, valja preispitati jesu li svi troškovi koje mjesečno imamo zaista nužni te odgovoriti na pitanje: Što bi se dogodilo ako bismo se odrekli nekih roba ili usluga? Uobičajeno je odrediti da crveno svjetlo na semaforu svijetli ako ne raspolažemo štednjom ili imovinom koja će pokriti naše troškove najmanje šest mjeseci. Ako ne raspolažete potrebnim rezervama, predlažem da ozbiljno preispitate svoje navike i osigurate potreban rezervni fond. Kratko rečeno, nemojte oponašati državu jer ona može uvijek povećati svoje prihode namećući nove poreze ili povećati postojeće. Pogledajte kako se rado zadužujemo ne vodeći brigu o budućim generacijama koje će plaćati naše račune. Ona je to učinila za nedavne krize u 2009. godini. Hrvatska je država kreativna u zaduživanju pod parolom: “Danas je danas, a sutra je sutra”. Sasvim je drugo pitanje što je to i takvo ponašanje države nerazumno i kontraproduktivno.

Prešutna država

Da bismo precizirali odgovornost izvršne vlasti, potrebno je otvoriti pitanje kreditnog boniteta i zelenaške kamate. Pri ocjeni kreditnog boniteta poslovna banka procjenjuje kolika je vjerojatnost naplate kredita. Ako je manja od standardne, poslovna će banka odobriti kredit uz veću premiju za rizik i obratno. Međutim, u socijalno odgovornoj državi mora se propisati koji dio dohotka pojedinca ne smije biti predmetom ovrhe. Predlažem da kao polazište uzmemo neoporezivi dio dohotka koji danas iznosi 4000 kuna. Prema tome, građani koji imaju plaću 3200 ili manje kuna uopće ne bi mogli biti kreditni dužnici. Bilo koji kredit koji bi odobrila poslovna banka predstavljao bi njezin izravni gubitak. Sasvim je jasno da bi poslovne banke prestale kreditirati građane čija plaća iznosi manje od 3200 kuna. Iznos veći od 3200 kuna može biti predmetom ovrhe, što znači da je veličinom plaće određena veličina anuiteta (iznos kredita i vrijeme otplate).




Otvara se problem građana koji imaju manji dohodak i koji im nije dostatan da pokriju egzistencijalne troškove. Nedostatak potrebnih sredstava morala bi osigurati država. U tome je bit socijalno odgovorne politike. Iz navedenog slijedi kako je dopušteno i prešutno prekoračenje pomoglo državi da “zakrpa” socijalne rupe. Premijer Andrej Plenković jasno je rekao kako u rješavanju problema prešutnog prekoračenja posebnu pažnju valja posvetiti socijalno ugroženim građanima. Nije rekao, a trebao je, kako su najveći dio dužnika od 840 tisuća socijalno ugroženi građani. Zato se zalažem da se država uključi u određivanje granice kada je, u socijalnom pogledu, građanin kreditno sposoban. U Hrvatskoj se zelenaške kamate vezuju s veličinom kamatne stope. To je pogrešan pristup. Krediti se odobravaju kako bi se povećalo pojedinačno i nacionalno bogatstvo. Neke poslovne kombinacije dobro su promišljene i ostvaruju investitorima primjeren dohodak na investiciju. Drugi projekti se pokažu lošima i investitori snose gubitak svoje loše procijenjene poslovne kombinacije. Ni u jednom ni u drugom slučaju nemamo zelenaške kamate. Zelenaške kamate postoje, bez obzira na veličinu kamatne stope, kada se kredit podiže da bi se preživjelo. Zbog toga u socijalno odgovornoj državi brigu o socijalno ugroženim građanima preuzima država. Činjenicu da velik broj građana podiže kredite kako bi preživjeli valja identificirati kao grijeh države, a ne bankarskog sustava. Bankari su trgovci novcem koji nastoje maksimalizirati profit.

Samoupravni mentalitet

Neodgovorna ekonomska politika kreira, sa svoje strane, značajne rizike. Obitelj, a to vrijedi i za tvrtke, mora najveću moguću pažnju posvetiti svojoj financijskoj stabilnosti. Uostalom, svaka je kriza imala svoje tragične financijske aspekte. Olako zaduživanje povećava zadovoljstvo danas i nosi velike brige sutra. Narod bi rekao: “Pitat će te starost gdje ti je bila mladost”. U vrijeme “sedam debelih krava” sve izgleda mnogo bolje nego u vrijeme “sedam mršavih krava”. Nema nikakvog razlog vjerovati da će sutra biti bolje nego što je bilo jučer. Velik broj socijalno ugroženih građana dovoljno je upozorenje razumnim pojedincima da se bore kako ne bi postali dio ugrožene i obespravljene populacije. Mlade obitelji koje odlaze iz Lijepe Naše svjesne su da u Lijepoj Našoj nemaju razloga očekivati bolje sutra. Zato odlaze. Oni koji ostaju moraju biti svjesni da se moraju mijenjati. Ostatak “samoupravnog mentaliteta” rezultirao je mnogim problemima pa je nastavljanje te i takve politike, od obitelji do zemlje u cjelini, pogubno, kako za pojedinca, tako i za Lijepu Našu. Politika koja bi trebala biti određena odgovornošću političara prema građanima nikako da profunkcionira.

Autor:Guste Santini/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.