Profimedia

Podjele po domaćoj crti razgraničenja: Naši bajdenovci i naši trampovci

Autor: Josip Jović  / 7dnevno

Velika izlaznost na izbore u SAD-u i neobično velik interes za te izbore izvan te složene države, pa i u nas, gdje su se rezultati pratili iz sata u sat, prva je osobitost ovih izbora. Tome je svakako najviše pridonio Donald Trump svojim živahnim, estradnim stilom, ali i bitnim zaokretima u odnosu na tradicionalnu američku politiku. Ne znam iskreno što je nama Trump, a što li Biden, ali, eto, ta utrka doživljavala se i u nas kao veliki derbi i kao pitanje o kojemu ovisi i naša sudbina. U Hrvatskoj su se navijači podijelili na trampovce i bajdenovce, organizirana su čak i klađenja, kao da je riječ o nogometnoj utakmici. Podjele su išle po domaćoj crti razgraničenja: konzervativci nasuprot lijevo-liberalnim modernistima iliti “progresivcima”. U neku ruku dogodila se transpozicija domaćeg rasporeda ideoloških snaga i svjetonazora. Kao što su “desničari” u Trumpu prepoznali svog čovjeka, zanemarujući njegov osobni život, koji baš i nije najuzorniji, tako je ljevičarima Biden došao kao melem na ranu nakon što oni nikako nisu mogli zauzeti vlast, ako ne računamo Plenkovićevo centrističko pozicioniranje. U njemu su nekako prepoznali ili mutno naslutili zagovornika vlastitih svjetonazora.

Naprosto, ostajemo zatečeni i fascinirani količinom napada i omalovažavanja Donalda Trumpa u našim središnjim medijima, bilo da sami komentiraju, prenose izdašne američke izvore ili razgovaraju s analitičarima koji su redovito navijali za sedmadesetšestogodišnjeg novog predsjednika, koji trčkaranjem, koje izaziva strah kako će se svaki čas srušiti, prikriva godine. Trump je u Americi, pa onda i u nas, predstavljen kao rasist, homofob (što je posebno ubitačno), mizogin, mentalni bolesnik, pandemijski ubojica, silovatelj… Nisu izostale ni izravne usporedbe s Hitlerom i Goebbelsom, premda Trump nije pokrenuo ni jedan novi rat, nego se iz ratova povlačio, za razliku od svog demokratskog prethodnika koji je zapalio Bliski istok, izazvavši ogromni val migracija, posljedično i terorizma. Dirljive su bile prve reakcije poznatih zvijezda nakon prvih rezultata kada je izgledalo da pobjeđuje omrznuti predsjednik. Na primjer, Sharon Stone je cijelu noć proplakala, Monica Lewinsky opet je počela pušiti, a tajnovita reperica Cardi B stavljala je u svoja mala usta tri cigarete odjednom. Naše gore list, Ljiljana Nikolovska, prva pjevačica Magazina, koja sada živi u Americi, izrazila je svoje “duboko zaprepaštenje”. Lady Gaga je bila čak i u stožeru pobjednika i nije joj bilo lako.

Sada kad je objavljeno kako je ipak pobijedio Biden, prozvani su odvratni konzervativci: Brazilac Bolsonaro, Meksikanac Lopez, Mađar Orban, Slovenac Janša, Rus Putin i drugi koji nisu pohitali uputiti čestitke novom predsjedniku. O, kako ih, molit ću lijepo, nije sram u općem oduševljenju ne čestitati tom poletnom simbolu napretka i demokracije. Svi su oni zapravo fašisti. Uz Janšinu sliku lijepe se slike nacističkih skupova. Trump, koji teško podnosi poraz, brzo će shvatiti kako je za njega bolje da je izgubio, inače bi možda doživio Kennedyjevu sudbinu. Kad vidimo svu tu silinu napada i omalovažavanja, moramo konstatirati kako je Miroslav Škoro još dobro i prošao. Inherentni i organski radikalizam “ljevice” očito ima svoju planetarnu dimenziju.

Možemo se i zapitati na što je to jedna Amerika spala da nakon velikih ličnosti iz Bijele kuće, u ne tako dugoj povijesti, mora birati između jednog neotesanca kojemu uglađenost nije vrlina i jednog ishlapjelog, pomalo senilnog starca koji sam priznaje kako nema dovoljno samopouzdanja. No pitanje je imamo li baš mi u Hrvatskoj pravo na takva zajedljiva pitanja? I Europa i Amerika i Hrvatska pate od nedostatka jakih ličnosti na svom čelu, što upućuje na zaključak kako oni i nisu stvarna vlast, već samo marionete nekih pozadinskih, moćnih, bogatih i utjecajnih krugova.

Izbori su donekle srušili mit o uzornoj američkoj demokraciji. Sam izborni sustav je nepravedan i nije odraz stvarnog raspoloženja birača jer je moguće da predsjednikom, zbog elektorskog, neizravnog načina izbora i načela da onaj koji dobije većinu u jednoj saveznoj državi dobiva sve elektore, postane onaj koji osvoji manje ukupnih glasova. Demokratičnost je narušena i nevjerojatnom pristranošću vodećih medija i aktivističkih udruga, sugestivnim rezultatima tobožnjih ispitavnja javnog mnijenja, koja su se pokazala potpuno promašenima, te na koncu višednevnim prebrojavanjem glasova i listića koji su stizali duboko nakon zatvaranja birališta, što je ostavilo opravdane sumnje u regularnost.

Dosadašnji je predsjednik vrlo tijesno izgubio, uglavnom zbog pogrešnog, omalovažavajućeg odnosa prema epidemiji, što je rezultiralo velikom, natprosječnom smrtnošću. On je interese biznisa pretpostavio zdravlju. Također, učestalo policijsko maltretiranje pripadnika crnačke populacije, ili zatvaranje granica prema muslimanima i Latinoamerikancima nije mu koristilo. Protiv njega je bila i većina židovskih organizacija, iako je on otvreno stao na stranu Izraela u bliskoističnoj drami. Očito se radi o nekim drugim interesima. Odustajanjem od intervencionizma i “izvoza demokracije”, zalaganjem za suverenost nacija te za konzervativne vrijednosti o obitelji, spolnosti i slično, Trump je na sebe navukao bijes “duboke države”, odnosno moćnih interesnih skupina i vladara svijeta. Amerika se vraća kući, obnavlja se njezin veliki ugled u svijetu, nacija se ujedinjuje, ističe se na transparentima i u novinskim naslovima, prije nego što je Biden išta rekao i učinio. Amerika je i rasno i socijalno raslojena država i neće je Biden spojiti i pomiriti, pa makar za potpredsjednicu imao tamnoputu Kamalu Harris, koja bi čak, ako joj se posreći, mogla zasjesti i na sam tron.

Za nas je, dakako, najvažnije pitanje što nama znači izbor Joea Bidena. Rekao bih, ništa izravno. Za Ameriku smo mi samo jedna mala državica, vjerni saveznik koji joj nikada neće stvarati probleme. Ali nova-stara politika američke administracije, koja, pretpostavlja se, neće dovoditi u pitanje svoje odnose s Europskom unijom ni NATO-savezom, koja će odustati od potpore Inicijativi triju mora, koja će se vratiti međunarodnim organizacijama kao sredstvu globalističke politike, koja će s više interesa gledati na Balkan, koja neće prezati od miješanja u unutarnja pitanja drugih država, koja neće biti benevolentna prema Rusiji, koja će poboljšati odnose s Turskom itd., mogla bi imati posrednog utjecaja, ne zna se pozitivnog ili negativnog. No puno je važnije pitanje hoće li Hrvatska svoje savezništvo sa SAD-om znati, htjeti i moći bolje i više nego dosad (više od ukidanja viza i dvostrukog oporezivanja) iskoristiti za promoviranje vlastitih interesa u smislu značajnijeg privlačenja američkog kapitala ili poboljšavanja položaja Hrvata u BiH? Predsjednik države i predsjednik Vlade u jednom su bili konačno složni. Obojica su Bidenu čestitala na izbornom uspjehu, što jest kurtoazno, ali Milanovićevo otvoreno i Plenkovićevo skrivenije protrampovsko opredjeljenje odudara od raspoloženja većine građana. No mi smo se ovdje navikli na to da upravljačke strukture ne poštuju narod i da im raspoloženje naroda nije važno, osim kad mu treba na izborima podići. One nisu tu kako bi slijedile volju svojih građana, nego su tu da tu volju discipliniraju i suspendiraju u interesu i po nalogu čas ovih, a čas onih stranih upravljača. Još jedna usputna primjedba. Ako je već Amerika uzor demokracije, zašto ne bismo konačno i mi primijenili njezin model dopisnog glasanja? U nas bi to bilo puno lakše i mnogo jednostavnije, jednostavno zato što hrvatskih državljana ima neusporedivo manje. Ali taj film nećemo gledati. Političke se strukture već po svom poviješću uvjetovanom refleksu boje naroda, boje se emigracije, boje se “desnog radikalizma” boje se nacionalizma. Zato nema ni dopisnog ni elektroničkog glasanja, zato je referendum gotovo nemoguće provesti.




Autor:Josip Jović  / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.