fbpx
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

ANALIZA EKONOMSKOG STRUČNJAKA Porezna presija puno je veća od poreznog kapaciteta građana

Autor: Guste Santini

Vlada premijera Andreja Plenkovića nalazi se pred velikim izazovom. Lokalni izbori su važni, možda i prevažni, za premijera Plenkovića, ali stanje u gospodarstvu, koje je na aparatima, ne samo da nije dobro već je zabrinjavajuće. Prioritet u ovom trenutku pridajem zabrinjavajućem stanju u gospodarstvu. Osim toga, postavlja se pitanje dokad će Vlada moći osiguravati sredstva kako bi subvencionirala plaće radnika koji ne rade, a primaju plaću. U ovom trenutku to je pitanje svih pitanja. Svi se nadamo da će kriza do ljeta biti pod kontrolom. Međutim, to nije sigurno niti Vlada premijera Plenkovića smije svoju politiku temeljiti na takvoj procjeni.

Olovna depresija

Izgleda da smo se prerano zaigrali pustim milijardama eura pomoći i povoljnih kredita. Oba izvora su dobrodošla kako bi se izašlo iz ove olovne depresije. Usput rečeno: ljubav temeljena na poklonima vječno je gladna. Nema te pomoći koja je dostatna ako sami ne pokrenemo gospodarstvo na suvremenim načelima koji se sintetički nazivaju povećanje konkurentnosti domaćega gospodarstva. Pokazali smo i pokazujemo kako ne znamo investirati, ali zato znamo trošiti. Razlika je velika. Investiranje polazi od jasno definiranih ciljeva – maksimalizirati prinos u uvjetima neizvjesnosti. Kod potrošnje nemamo tih i takvih ograničenja. Da smo loši investitori, pokazuju podaci po kojima smo među zemljama koje su povukle najmanje raspoloživih sredstava iz kohezijskih fondova.

Uskoro će godinu dana otkako je Vlada, zlobnici kažu zbog parlamentarnih izbora, počela financirati plaće kako poslodavci ne bi davali otkaz svojim zaposlenicima. Umjesto na burzi rada, trebalo je, kako bi se naglasila socijalna komponenta politike stranke na vlasti, zadržati nezaposlene u tvrtkama. Nešto slično su učinili Nijemci. Međutim, velika je razlika između našeg i njemačkog slučaja. U njemačkom slučaju gospodarstvo je konkurentno i izvozno orijentirano (kronični suficit robne razmjene s inozemstvom), dok je naše gospodarstvo bilo i ostalo nekonkurentno (zabrinjavajući kronični deficit robne razmjene s inozemstvom). Za susjednom Slovenijom zaostajemo tako dramatično pa nije, bez prethodne provjere, prihvatljivo primjenjivati njihova iskustva. Tako se još jednom potvrđuje zašto je bitno donijeti dijagnozu stanja prije odluke o terapiji. Po završetku ove tragične epidemije njemačko će se gospodarstvo nastaviti razvijati, a naše će, ako ne dobije dodatnu pomoć, smanjiti svoju konkurentnost, što u uvjetima otvorenih granica znači nastavak eutanazije domaćega gospodarstva.

Faraonovi porezi




Kamen iz Rosette pronađen je na samom kraju 18. stoljeća i postao je slavan jer je omogućio otkrivanje egipatskog pisma. Za mene je Kamen iz Rosette važan jer nam pruža uvid u stanje Egipta prije 2200 godina koje je usporedivo s današnjom krizom u Lijepoj Našoj. Naročito je važan, kako to ističe Charles W. Adams, sadržaj koji je uklesan, da bi bio vječan, na bazaltnom kamenu iz kojeg je razvidno da nakon uspješnog okončanja rata Ptolemej V., egipatski faraon, izdaje Proglas o miru u kojem oslobađa porezne obveznike nepodmirenih poreznih obveza. Iz Proglasa je razvidno kako je Faraon svjestan da su porezi previsoki i da ih porezni obveznici neće htjeti ili moći podmiriti. Današnjim jezikom rečeno, Kamen iz Rosette svjedoči da je porezna presija bila iznad poreznog kapaciteta poreznih obveznika (vidi okvir). Oslobađanje porezne obveze poreznih obveznika bila je mudra odluka faraona kako bi zaustavio nemire u zemlji. Dakle, Kamen iz Rosette nam kazuje kako je prihvatljivo oporezivati porezne obveznike sukladno poreznom kapacitetu, a u posebnim uvjetima, kad izvanjski uvjeti dovedu u pitanje opstanak poreznog obveznika, predlaže se osloboditi ga cjelokupne porezne obveze. Podsjećam da sam prije godinu dana, na ovim stranicama, predložio moratorij poreznih obveza izravnih poreza i kreditnih obveza gospodarstva i građana. Faraon to ne radi iz ljubavi, već da očuva porezni kapacitet svojih poreznih obveznika. Upravo takav slučaj imamo u Lijepoj Našoj. Upravo sam završio procjenu porezne presije hrvatskoga gospodarstva koja kazuje da je porezna presija znatno iznad prisutnih ocjena u javnom prostoru; iznad poreznog kapaciteta. Prisutna depresija povećala je troškove koje će poduzetnici u idućem razdoblju morati pokriti, što sugerira dodatnu podršku od države kako porezni obveznici ne bi smanjili svoj porezni kapacitet. Zato je korisno iskustvo staro više od dvije tisuće godina. Cilj objave procjene porezne presije je otvoriti raspravu o dijagnosticiranju, učincima, današnje porezne snage poreznih obveznika u Lijepoj Našoj i procjenu potrebne podrške države kako bi gospodarstvo, čitaj – postojeće blagostanje hrvatskih građana, opstalo i dinamiziralo daljnji razvoj kako je to rečeno u Strategiji 2030.

Kobne posljedice

Velik broj povjesničara smatra kako je neprimjereno visoka porezna presija, uz inflaciju, ubrzala propast Rima. Isto vrijedi i za nizozemske pokrajine jer im je, upravo zbog pretjerane porezne presije, primat preuzela Engleska. Magna Carta iz 1215. godine, dakle 1400 godina poslije, posljedica je nerazumnog oporezivanja vladara koje je rezultiralo pobunom engleskog plemstva, baruna. Porezna presija iznad poreznog kapaciteta uvijek rezultira rastom neposluha, što u kriznim vremenima otvara mogućnost dodatnih ugroza koje mogu imati kobne posljedice za svaku zemlju. Magna Carta je pokrenula procese koje više nije bilo moguće zaustaviti. Vladar više nije mogao samovoljno uvoditi nove i povećavati stare poreze. Za to mu je bila potrebna suglasnost. Tako je parlament odobravao poreze (i povećavao svoj utjecaj), a vladar ih je trošio (koji postaje političar kako bi povećao raspoložive fondove). Kako se širilo pravo tko može birati i biti biran, s jedne strane, i, s duge strane, potreba za javnim dobrima (recimo, izgradnja kanala) počela je utakmica kupovanja ljubavi birača kako bi upravo njima dali potporu. Tako je nastao problem slobodnog jahača (građani se ne izjašnjavaju o svojim preferencijama), što je dodatno povećalo sklonost nerazumnom trošenju (velik i zasad nerješiv problem javnih financija). Nerazumno trošenje rezultira povećanjem porezne presije i/ili javnog duga. Povećanje porezne presije ima svoju cijenu – smanjenje gospodarske aktivnosti. Velika ekonomska kriza s početka tridesetih godina prošlog stoljeća nameće nova pravila igre. Tada se pojavljuje političarima najdraži ekonomist Keynes koji sugerira – trošenje. Zato je Keynesov lijek, u odsutnosti zadovoljavajuće privatne potražnje, istu mora osigurati država, postao tako slavan. Keynes je mislio na razvijene zemlje. U manje razvijenim zemljama nije problem u nedostatnoj potražnji, nego u nedostatnoj ponudi, što se ponekad zaboravlja prilikom interpretacije Keynesove terapije. Bilo kako bilo, političari su, kako bi zadržali ili osvojili vlast, nastavili trošiti, što nam jasno i precizno pokazuje rastući udio javnih prihoda i rashoda u BDP-u. Štoviše, može se reći kako država smanjuje tržišnost gospodarskog sustava.




Nažalost, Keynesov interes za održavanje potrebne razine potražnje smanjio je interes za poreze i oporezivanje. (Istine radi, valja reći, Keynes govori o pozitivnim učincima smanjenja porezne presije, ali ta i takva politika bi smanjila mogućnost rastrošnosti političara pa su je marginalizirali.)

Ekonomski principi

Nije rijedak slučaj da ekonomisti s poštovanjem govore o javnim rashodima, dok javnim prihodima ne pridaju gotovo nikakav značaj. Smatraju kako se javna ekonomija svodi na raspravljanje o problemima rashoda, dok su javni prihodi tek njihova izvedenica (izvedena, zavisna varijabla). Tako definiran odnos javnih prihoda i rashoda moguć je jedino uz pretpostavku da je jedini zadatak poreznog sustava i porezne politike – osigurati potrebna fiskalna sredstva. Socijalna i ekonomska funkcija poreza trebale bi biti izvedenice. Međutim, smisao globalnih procesa je integracija gospodarstava pojedinih zemalja. Pogleda li se, bez obzira na metodološki pristup, porezna presija na globalnoj razini, može se uočiti snažna veza između visine porezne presije i gospodarskog rasta. To je logično i razumljivo. Međutim, mi ekonomisti obično ne vidimo ono što je očito. Možda smo slijepi zbog nespremnosti političara da manje troše. Kina, Koreja, Meksiko, pa čak i Švicarska (imajući u vidu dohodak po glavi stanovnika) imaju, u odnosu na stanje u Lijepoj Našoj, nisku poreznu presiju. Podcjenjivanju uloge i važnosti poreza i oporezivanja u procesu reprodukcije dodatno pridonosi način donošenja proračuna. Postojeći pristup polazi od javnih rashoda koje potom (kada se oni odrede) ministar financija “zatvara” javnim prihodima. To je pogrešan pristup, posebno ako je riječ o malim i nerazvijenim zemljama. Ispravan pristup polazi od poreznog kapaciteta poreznih obveznika, čime su određeni javni prihodi. Potom, parlament u skladu s demokratskim standardima i političkim interesima raspodjeljuje raspoloživa sredstva. I dalje, javni prihodi i politika javnih prihoda mora polaziti od ekonomskih principa. To nije slučaj s javnim rashodima. Javni rashodi nisu rezultat ekonomskih, već političkih procesa. Uostalom, nije moguće raspravljati o modernoj državi ako ne raspravljamo o velikim filozofima čije spoznaje predstavljaju temelj modernih ustava u demokratskim zemljama.

Turistička renta




Cilj dosadašnje rasprave bio je ukazati kako nije primjereno poreze smatrati domaćim ili nacionalnim, da ne kažem autonomnim, sustavom na koji ne djeluju izvanjski ekonomski i drugi čimbenici. Što je neka zemlja razvijenija, to je veći broj stupnjeva slobode. Međutim, danas nema ni jedne otvorene zemlje koja može za svoj porezni sustav reći da je autonoman. Čak i najrazvijenije zemlje podređuju svoj porezni sustav ciljevima rasta i razvoja, odnosno održivog blagostanja svojih građana, imajući u vidu globalna ograničenja. Štoviše, mislim da je došlo vrijeme redefiniranja poreza i oporezivanja i njihove reintegracije u makroekonomiju kao što sam to pokazao u nedavno objavljenom radu: “Makroekonomija i porezi”. Kad se od ekonomista prihvati pristup kako porezima treba pristupiti s istom opreznošću i odgovornošću kao i kada je riječ o kamatnoj stopi ili tečaju nacionalne valute, uspostavit će se primjereni porezni sustav u funkciji rasta blagostanja građana. To je potrebno tim više ako se ima u vidu potreba nadnacionalnog, međunarodnog, usuglašavanja i dogovaranja o principima koje moraju zadovoljiti nacionalni porezni sustavi. Važno je shvatiti i razumjeti, kako bi rekao premijer Plenković, da kamatna stopa, tečaj nacionalne valute i porezna presija funkcioniraju po zakonu spojenih posuda. David Ricardo u svojim je slavnim “Načelima političke ekonomije i oporezivanja” (1817.) jasno pokazao kako su svi porezi u konačnici porezi na profit (polazište u mojoj procjeni porezne presije hrvatskoga gospodarstva), s jedne strane, i, s druge strane, kako je potrebno pri razmatranju ekonomije oporezivanja imati u vidu značaj renti u procesu reprodukcije. Zbog toga u svojim radovima ističem kako je u uvjetima tržišne države PDV porez koji ima zadaću naplatiti rentu domaćeg tržišta. Isto to tvrdim kada je riječ o turističkom sektoru, kada prodajući usluge inozemnim turistima, naplaćujemo neizravne poreze jer strani turisti “uživaju” u posebnostima Lijepe Naše. Zato sam nešto prije ove krize predlagao, što nažalost nisu prihvatili, turističkom sektoru da se identificira turistička renta i načela njezine raspodjele. Pitanje povezivanja poreza i renti čini mi se toliko značajnim da, u dobroj vjeri, predlažem mlađim kolegama da posvete potrebno vrijeme njihovu odnosu, a nagrada u obliku spoznaje neće izostati. Uostalom, svi koji se bave znanošću u osnovi su rudari koji rudare kako bi našli odgovore na postavljena pitanja. Netko nađe grumen odgovora (zlata), a netko cijeli sustav (zlatnu žilu) baš kao u stvarnom rudarenju.

Negativni porez

Cilj moje današnje rasprava bio je obrazložiti javnosti zašto je bitno raspravljati i preispitivati postojeću poreznu presiju. Navedeni podaci u okviru pokazuju kako je porezna presija u Lijepoj Našoj iznad poreznog kapaciteta. To je problem i o njemu Vlada premijera Plenkovića mora raspravljati. Bilo bi dobro da u pripremi analize i konačne ocjene angažira mlade ekonomiste koji će sutra upravljati javnim financijama. Međutim, to je dio priče. Posebno je važno u ovim teškim i olovnim okolnostima razmotriti moguću pomoć poduzetnicima, bilo putem oprosta dosadašnjeg duga, bilo smanjenjem porezne presije, bilo subvencijama kada je riječ o aktivnostima razvoja (zato je važan poučak Kamena iz Rosette). Navedeno predstavlja moguće oblike i nikako ih nije moguće tumačiti kao moje određenje. Ono što mogu reći jest da mjere moraju biti horizontalne u najvećoj mogućoj mjeri. Održavanje poreznog kapaciteta poreznog obveznika u samom je temelju ekonomije oporezivanja u tržišnoj državi. To je, ako hoćete, pristup suverenista. Zato ću, kao što sam već javno rekao, nastaviti procjenu porezne presije za 2020. godinu koja će pokazati u kojoj je mjeri država pomogla poduzetnicima (subvencija na plaće negativni je porez) u očuvanju njihova poreznog kapaciteta, što će, sa svoje strane, ukazati na potrebne mjere koje će pozitivno djelovati na gospodarsku aktivnost. Pitanje svih pitanja u postojećim uvjetima je kako identificirati nositelje rasta i razvoja. Strategija 2030 je ambiciozna. Vrijem teče, a Strategija 2030 kaže kako će hrvatsko gospodarstvo brže rasti od prosjeka EU-a za cijelih 15% – i to godišnje. Izračun porezne presije za 2020. godinu vrlo je izazovan pa ovom prilikom pozivam mlade ekonomiste koji su zainteresirani za principe i ekonomiju poreza i oporezivanja da mi se jave na [email protected].

Nadam se da su čitatelji uočili moju zabrinutost glede stanja i ograničenja koja imamo kako bismo dinamizirali gospodarski rast. Posebno me brinu predstojeći izbori koji će zasjeniti i, nažalost, marginalizirati stanje u gospodarstvu, što bi moglo ugroziti ne baš sjajnu razinu blagostanja hrvatskih građana. Kako su stranke usmjerene na lokalne izbore i kako im je jedino to važno, molim čitatelje da pri odluci komu dati povjerenje ne gube iz vida da moramo birati one najbolje i najodgovornije koji će svojim radom pomoći u traženju i iznalaženju najboljeg puta iz ove dramatične i olovne depresije. Poruke i stavovi Kamena iz Rosette mogli bi nam pomoći.

Autor:Guste Santini
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.