Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Samo jedan srednjoeuropski grad podsjeća na Zagreb, kojim Bandić vlada poput Tita

Autor: Denis Kuljiš

Usred srednje Europe, samo sto kilometara udaljeniji od Splita ili Beograda, nalazi se srednjoeuropski grad – istinski blizanac Zagreba. No, iako su jednojajčani “dvojčeki”, ti se gradovi umnogome razlikuju, kao Danny de Vito i Arnold Schwarzenegger u filmu ”Twins”.

Kreirani iz istog genetskog koda, razvijali su se zasebno i sad sasvim drukčije performiraju – teško bi se dva podjednaka grada mogli više razlikovati po svojoj funkcionalnosti. Brno je malo dosadan srednjoeuropski raj, a Zagreb prilično ugodan balkanski pakao.

Drugi po veličini češki grad, za nas kao da ne postoji. Kad Hrvati uspoređuju Zagreb sa srednjoeuropskim urbanim središtima, ovako nespremni za kritičku autorefleksiju, slijepi kod očiju i bez dovoljno informacija, sasvim su neobjektivni pa se prvo dosjete Graza, no Graz je dvostruko manji te istodobno prema nacionalnom prosjeku najmanje četiri puta bogatiji od Zagreba.

Uvijek je bio jedno od metropolskih središta države koja je Hrvatskom nekoć upravljala kao subalternom krunovinom, ne baš kolonijom, ali provincijom nevelika značenja. Dublje u Europu, na Beč, Prag i Budimpeštu uopće ne treba gledati, jer nismo u istoj ligi, pa je to kao da se uspoređuješ s Parizom ili Milanom.

Jedino je Bratislava usporedivo velik srednjoeuropski glavni grad, ali to je prijestolnica države koja ima puno jaču ekonomiju i neusporedivo razvijeniju industriju. Bila nam je, uostalom, glavni grad u doba prije Nagodbe – ondje su se sastajale hrvatska i mađarska staleška skupština, a grad smo tada nazivali njegovim hrvatskim imenom, Požun, od kojega smo u međuvremenu odustali. Ondje živi brojna manjina Gradišćanskih Hrvata i aerodrom se nalazi u selu koje se zove – Hrvatski grob. Što te sigurno ne vuče da tražiš jeftine chartere koji polaze s te destinacije…

Po izgledu ni jedan srednjoeuropski grad ne nalikuje na Zagreb kao Brno. Nije to slučajno. Oba su urbanizirana u doba Austro-Ugarske i opremljena tipskim građevinama institucija koje su nosile tu veliku civilizaciju najveće države tadašnje Europe. Staro kazalište u Brnu izgleda navlas isto kao staro zagrebačko kazalište na Markovu trgu, u zgradi koja sad udomljuje Gradsku skupštinu.

Novo kazalište pak identično je zagrebačkom HNK, jer je građeno po istim, tipskim nacrtima Fellnera i Helmena koji su sagradili identična zdanja u Zürichu, Brnu, Zagrebu i Temišvaru. Sasvim je isti i Glavni kolodvor u Zagrebu i Brnu, a ulice neoklasicističkih zdanja oker-fasada s tornjićima na krovovima uglovnica zbunjuju te na fotografiji orijentaciju omogućuje tek to što je njihov niskopodni tramvaj ”Škoda” crvene, a ne plave boje kao ovaj zagrebački iz ”Janka Gredelja”.

Umjesto Gornjeg grada, historijskog sjedišta hrvatskog feudalnog suvereniteta u sastavu mađarske kraljevine, Brno ima jedan golemi tvrđavni kompleks – Špilberk. Godinama je služio kao zatvor. U njemu je, primjerice, ležao barun Trenk, ratnik, razbojnik i maroder, po kojemu se u Zagrebu zovu jedna ulica i lažni konjak.

Kao glavni grad srednjovjekovne Moravske u kojoj su vladali kraljevi narodne krvi, otprilike usporedno s Trpimirovićima, Brno je zatim postalo središte Bohemije kao i sjedište njemačkog markgrofa koji se okrunio za vladara Svetog rimskog carstva naroda njemačke krvi. Sve moravsko slavensko plemstvo postat će u reformaciji protestantsko, ali Habsburzi, koji su se domogli carske krune, uništili su ih u 17. stoljeću u Stogodišnjem ratu.

Preživjeli su zatočeni u Špilberk. Pedeset godina poslije čeških, dižu se mađarski protestantski, a priključuju im se hrvatski neokrunjeni kraljevi, Zrinski i Frankopan, također gorljivi protestanti. S vođom mađarskih ustanika, grofom Ferencom Wesselenyem, bit će pogubljeni u Bečkom Novom Mestu. Habsburška dinastija i rimska kurija zaustavili su tako nacionalnu emancipaciju srednjoeuropskih naroda za iduća tri stoljeća. Hrvati su prijevod Biblije na svoj jezik dočekali tek 1968. godine.

Brno i Zagreb grade se kao uporišta srednjoeuropske habsburške uljudbe. U doba hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. Brno je već imalo 73.000 stanovnika, a Zagreb još samo 16.000. Nema sumnje da se u 19. stoljeću ovaj grad u Bohemiji razvijao puno uspješnije, iako je Hrvatska imala političku autonomiju, koja je Češkoj zanijekana i zamijenjena kulturnom. Moravska je procvala, Brno postalo ”češki Manchester”, industrijsko središte, iz kojega će poteći najznačajniji europski znanstvenici – fizičar i prirodni filozof Ernst Mach, po kojemu se zove jedinica za brzinu zvuka i Georg Mendel, izumitelj genetike, opat samostana u Brnu.

Obojica su, očito, bili Nijemci. Znanost i uljudba najbolje su se razvijali u ozračju austrougarskog multikulturalizma. Između dva rata moravski divovi proizvode pištolje Ceska Zbrojovka (CZ), automobile ”Tatra”, avione ”Zlin”, traktore ”Zetor” i foto-kamere ”Flexaret”. No, najpoznatiji su po tvornici cipela ”Bata”, prvoj europskoj industriji obuće, koja je u Vukovaru otvorila svoju podružnicu ”Borovo”, s logotipom ispisanim istim slovima…

Fašizam, komunizam, tranzicija… Gdje je danas Zagreb, gdje je Brno?

Gdje je Zagreb, znamo. To je grad bez urbanizma, koji se već više od četvrt stoljeća razvija stihijski, bez plana, uz sve veću koncentraciju moći u rukama gradonačelnika koji samostalno upravlja Poglavarstvom i svim komunalnim djelatnostima spojenim u divovski holding, koji se u obveznicama na budući komunalni prihod zadužio milijardu eura. Taj novac upotrebljen je za gradnju tisuća stanova u Sesvetama koji zjape prazni i za promašeni projekt divovske i preskupe Arene, dok se pripremaju i drugi monstre-projekti: žičara od pola milijarde eura, nacionalni nogometni stadion koji će zamijeniti stari s kojim nitko ne zna što bi počeo, iako je izgrađen uz utrošak fabuloznih iznosa, zatim tramvajska pruga do 15 kilometara udaljene zračne luke do koje, inače, vodi željeznički kolosijek s Glavnog kolodvora…

Na prvi pogled, gradonačelnik tu ima svu moć. Malo ishlapjeli lik koji kurbla dok govori pa ti se čini da slušaš izvanbrodski motor Tomos 4, zapravo je sredstvo kojim upravljaju njegova politička i poslovna okolina. Prvi mu je zadatak da glumi samostalnost, koju nema. Uredno se javlja na Županijski sud, gdje ga u svakom trenutku mogu osuditi na kaznu koja će ga momentalno politički inkapacitirati.

Bandić na neki način podsjeća na druga Tita. U zadnjim godinama svoje svevlasti, koju je zasnovao napunivši oko 1500 kolektivnih raka, Tito je tražio od svojih najbližih doglavnika da ga zaštite od Jovanke, nepodnošljive nadžak-babe koja ga je terorizirala i nije mu dopuštala da mirno provodi starost u društvu dvije dvadesetogodišnje maserke. Morao se zaključavati u toalet, da se od nje nekako spasi…

Milan nije takva ukleta tragična ličnost. On tu i tamo sruši neku staru platanu, izgradi neki manju fontanu koja bi dobro legla u Prijedor, ali njegov najveći grijeh nije ono što pokreće, nego ono što onemogućuje, jer ne dopušta da se uspostavi red i poredak, pošto bi to škodilo investiranim interesima.

Za to vrijeme u Brnu…

Austrougarski Manchester pretvorio se jedno od svjetskih središta high-tech tehnologija. Tu je tvornica FEI, dio američke industrijske grupe, svjetskih lidera u proizvodnji elektronskih mikroskopa. Nisu oni neki štancerski pogon, nego istraživački institut, a malo podalje u gradu, postoji još jedan, češko-francuski koji se također bavi sofisticiranim mjernim instrumentima. Zajedno proizvode oko 30% svjetske produkcije elektronskih mikroskopa!

Obje tvrtke nastale su na ostacima velike državne elektronske industrije iz doba socijalizma, češke ”Tesle”. Ono što je od ”Tesle” preostalo, uključujući ime, kupio je Stojan Petrič, vlasnik najveće slovenske industrijske tvrtke ”Kolektor”.

Brno je privuklo oko 4 milijardi eura direktnih ulaganja vodećih svjetskih elektronskih tvornica – Honeywella, IBM-a, Siemensa, te ABB-a. Ova posljednja nekadašnja je švedska elektroindustrija, njihov ”Končar”, koji je prerastao u high-tech multinacionalku bazirana u Zürichu, sa 150.000 zaposlenih po cijelom svijetu.

Što te prvake modernog industrijalizma privlači u Brno, mali Zagreb u moravskom kršu?

Prvo, uređeno funkcioniranje države u kulturnom ambijentu, koje ne pati od metropolitanskog gigantizma. Ne slučajno, u Brnu je sjedište češkog Ustavnog i Vrhovnog suda i Državnog odvjetništva. Mudra politika decentralizacije – čemu trošiti rentu za najam zgrada u Pragu, kad su u Brnu isto takve palače puno jeftinije? Osim toga, u samom središtu pravne države, strani investitori osjećaju se dobro.

Drugo, gradska uprava u Brnu funkcionira kao urica. Sve je transparentno, savršeno ustrojeno. Gradonačelnica Marketa Vanekova, seksi brineta od 40 godina, došla je na taj položaj koalicijskim sporazumom centrista i ljevice u gradskoj skupštini, uključujući i Piratsku stranku, piše dnevnik na engleskom ”Brno Daily”, koji izlazi kako bi protumačio zbivanja velikoj zajednici stranaca koji su se doselili sa Zapada jer rade u lokalnim naprednim industrijama.

Naravno, u kulturnom Brnu ne biraju šerife izravnim glasanjem sluđenog i potkupljenog naroda, nego demokratski, indirektno, glasovima legitimnih narodnih predstavnika u skupštini. Zato su i dobili ovu doktoricu prava koja je studirala na Karlovu univerzitetu, a ne profesora predvojničke s protomarksisitičkog Fakulteta političkih znanosti. No, Marketa ne upravlja gradom, ona je politička liderica i bavi se strategijom. Gradom upravlja profesionalac, inž. Pavel Loutocky, koji prisustvuje sastancima Gradske skupštine i Gradskog vijeća (to su gradonačelnik i njegova četiri zamjenika, za razvoj, ekonomiju itd.). Odgovoran je gradonačelniku, ali gradski službenici odgovaraju samo njemu. Grad čak ima i svoju policiju, Brno PD, kao New York.

Treće, grad je veliko sveučilišno središte – 12 fakulteta s 86.000 studenata, od kojih su mnogi privatni, dobar dio s nastavom na engleskom jeziku.

Kako Brno funkcionira, možeš ustanoviti pregledom dokumentacije prezentirane na internetu. Svi gradski makroprojekti ekstenzivno su opisani na stranicama Grada.

Tu je projekt Brno Brownfield – konverzija industrijskih pogona nalik na zagrebački Velesajam, u namjenu koja prethodi izgradnji, znači sanacija, uređenje, privođenje nekoj trenutačno korisnoj funkciji, kako u centru ne bi trunule staljingradske ruševine kakve u Zagrebu okružuju Poglavarstvo – ruina Paromlina, štakorašnica stare Zagrebačke banke, narkomanska legla i skloništa u starim željezničkim zgradama uz prugu…

Drugo je golemi Tehnološki park Brno na umjetnom jezercu u kojemu je završeno oko 50.000 četvornih metra uredskog prostora.

Heršpicka Centar na 25 hektara gradi se u samom središtu grada, u bivšoj industrijskoj zoni uz prugu – ukratko, ”Gredelj”, i tu se podižu neboderi, neki viši od sto metara, primjeri prilično impresivne arhitekture.

Ključni je projekt – denivelirani ekspres-autoput, obilaznica na stupovima ili upuštena u tlo, tako da ne blokira poprečne gradske komunikacije. To je projekt na kojem je Marketa dobila izbore.

Europoint Brno je – europski projekt, gradnja nove željezničke stanice i integrirane infrastrukture na europskom koridoru koji preko Brna povezuje Beč, Bratislavu i Varšavu s Pragom, Nürnbergom, Dresdenom i Berlinom. Na jug, pruža se prema Ljubljani.

Kad pregledaš internetske stranice grada Brna, točno vidiš što će oni napraviti do 2030. odnosno do 2050. godine.

Što će se u Zagrebu dogoditi sutra, to nitko ne zna. Ne zna ni gradonačelnik. Ovisi o rasporedu zvijezda, o politici, strujanju ponornica, o tome hoće li ga sutra u Gradskoj skupštini ili u Saboru poduprijeti ili rušiti vrapčanska udarna grupa antizapadnih lunatika, sljedba seoskih mudrijaša iz delte Neretve, ili neka druga ad hoc skupina desničara, crkvenjaka, ljevičarskih demagoga bez mozga ili prevaranata opće prakse.

Retrosocijalisti u Zagrebu misle da događajima iz potajice upravlja perfidna skupina tajkuna, pobjednika privatizacije. Nažalost, to nije istina. Lutak trbuhozborac je živ, i on upravlja lutkom lažnog mađioničara kojemu tobože sjedi u krilu…

Autor:Denis Kuljiš
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.