Photo: Marin Tironi/PIXSELL

DEMOGRAFSKI SLOM HRVATSKE: Brojke izazivaju jezu! Sprema se slom! Zašto u vrijeme korone više marimo za smrtnog nego inače?

Autor: 7dnevno/Stjepan Šterc

Pandemije su i epidemije oduvijek tijekom povijesti ostavljale vrlo negativne tragove u svim društvima i prostorima u kojima su se širile i uz ratove su bile i najveći mogući demografski destrukcijski čimbenici. Njihovo je izravno djelovanje na praktički sve demografske pokazatelje i trendove bilo gotovo funkcionalne razine, a primjera je u prošlim vremenima velikih epidemijskih i pandemijskih demografskih devastacija bilo podosta. Antoninska kuga, Justinijanova kuga, bubonska kuga, crna smrt, velike boginje, španjolska gripa, hongkonška gripa, svinjska gripa, male boginje, kolera, gripa, HIV, SARS, MERS… odnijele su na desetke i stotine milijuna ljudi, mijenjale su tijek povijesti i rušile carstva.

Uvijek je to u pravilu bila borba s nepoznatim protivnikom, uz strah koji se prenosio praktički na cijelo stanovništvo i razinu smrtnosti u ponekim slučajevima i razdobljima podignutu i do 70 posto zahvaćene populacije.

Razorni valovi

Podizanje civilizacijskih dostignuća, sve uređenija društva i medicinski znanstveni iskoraci neke su od spomenutih pogibija ostavili iza nas, dok druge egzistiraju kao konstanta u blažem ili jačem obliku. Gotovo nikad ljudska populacija nije bila pripremljena na dolazak pandemijskih razornih valova, a vrlo je slično i s ratovima čije su demografske posljedice, ukupno gledajući, u apsolutnim brojevima bile manje. Prevladavajući strah od nepoznatog vrlo je često prelazio u paniku i u pravilu je uvijek trebalo dulje vrijeme za društvenu sanaciju velikih demografskih, gospodarskih i inih posljedica. Fiziološkim se natalitetom u predtranzicijskoj demografskoj razvojnoj fazi populacija pogođena pandemijskim udarima ipak oporavljala s vremenom, jer su migracije u prošlim vremenima uglavnom prethodile vojnim prodorima ili ih slijedile i imale su funkciju osvajanja i kontrole prostora i njegovih potencijala te supstituciju drugim stanovništvom.

Neki od povijesnih obrazaca gledamo i danas, ali se najčešće iz povijesti vrlo malo toga nauči, iako ćemo uvijek utvrditi kako je povijest učiteljica života i kako su njezina ponavljanja učestalost. Zaboravljajući pritom kako se ta ponavljanja gotovo uvijek odvijaju u istim prostorima, ali u drugim društvenim, vremenskim, političkim, vojnim, znanstvenim i sličnim okvirima.

Kontrola je prostora i njegovih ukupnih vrijednosti također oduvijek bila i glavni uzročnik svih ratova kroz povijest, bez obzira na to kakva su kasnija obrazovna tumačenja bila, a samo djelomični pogled na suvremeni globalizam potvrđuje kako potrebe za kontrolom drugih populacija i prostora (teritorija) nisu ostale samo povijesne zabilježbe.

Vremena se mijenjaju i reakcije su na pojavu nepoznatih virusnih opasnosti u općoj svjetskoj povezanosti drugačije, međutim, unatoč silnom napretku znanosti, a posebno medicinskih i srodnih, previše je nerazjašnjenih nepoznanica vezanih uz pojavu, širenje, prenošenje, posljedice i slično.

Jednosmjerna znanost

Kombinacija povijesnih obrazaca kontrole, modernih povezanosti, nepoznavanja zakonitosti i općeg globalizma u recentnom je primjeru zaustavila uobičajeni ritam i praktički promijenila poznati svijet oko nas. Novi modeli kontrole potvrđuju povijesni strah od nepoznatog, a u podjelama interesa koje nikad ne prestaju iracionalnost dobiva svoju novu dimenziju. Jednosmjerna znanost koja poprima obrise pop djelovanja sve nas pretvara u spoznajnu skučenost, političku kontroliranost i često iracionalnu prosudbu, izvan koje su sekundarne demografske, gospodarske, financijske i ine posljedice nepotrebnost na koju se ne treba politički ni osvrtati.

Hrvatska je u demografskom smislu velika posebnost jer su svi naši demografski pokazatelji i trendovi izrazito negativni bili i puno prije pojave virusne krize i jer se politički sustav s demografskim slomom Hrvatske bori jedino strpljivim nastojanjem njezina javnog isklinjavanja ili, kako vrlo često kažu, s konačnim ispuhivanjem u javnosti. Velikim se uspjehom smatra upravo njezino potiskivanje, čak i do razine opozicijskog minoriziranja, a nova su virusna vremena stalnog i naglašenog zbrajanja opasnosti, prenošenja, pozitivnosti i smrti samo potvrdila njezino zanemarivanje. Kao da smrtnost kao dominantni proces u okviru prirodnog kretanja stanovništva nije u Hrvatskoj uopće postojala i kao da hrvatska domicilna populacija ne nestaje intenzitetom koji bi trebao zabrinuti apsolutno svakog, pa i ove današnje članove Vladina znanstvenog savjeta, stručno-političkog stožera, nositelje izvršne vlasti, parlamentarne pozicijske i opozicijske govornike i općenito sve kojima je imalo stalo do hrvatske sadašnjosti i budućnosti.

Statistička neumoljivost

Hrvatska je demografska statistika neumoljiva konstanta već dulji niz godina, a njezina egzaktnost uvijek može potvrđivati zakonitosti, neovisno o praktički svakodnevnom licitiranju pop znanstvenika s procesima koji slijede, iako se nisu nikad dosad osvrnuli na njezinu neumoljivost koja je nedvojbeno potvrđivala demografsku devastaciju Hrvatske. Nije, dakle, problem opreza, izbjegavanja mogućih prenošenja, medicinskih nejasnoća velikim dijelom razumljivih dolaskom pojave s puno nepoznanica, već je problem njihove znanstvenosti i političke promišljenosti u tome što se Hrvatskoj takva smrtnost događa već niz godina, s prelaženjem u konstantu koja ugrožava razvojne temelje hrvatske države i opstanak hrvatske populacije. Dosadašnje reakcije nisu postojale, iako je problem puno ozbiljniji za budućnost Hrvatske.

Priložena tablica s usporedbom prirodnog kretanja (zapravo samo prirodnog pada, jer po stoti put treba naglasiti kako je negativan prirodni prirast nelogičnost) u prvih devet mjeseci 2019. i 2020. godine prema službenoj državnoj statistici jasno ukazuje na zakonitosti.

Smrtnost je hrvatske populacije u prvih devet mjeseci 2020. godine apsolutno manja nego u istom razdoblju 2019., a bila je manja i u svibnju i u srpnju 2020. prema 2019.

Ukupna je smrtnost u razdoblju svibanj-rujan 2020. godine veća nego u istom razdoblju 2019. godine za 344 osobe.
Smrtnost je 2018. godine u prvih devet mjeseci bila također veća od smrtnosti u istom razdoblju 2020. (40.143 prema 39.168 osoba, dakle gotovo za 1000 osoba), a isto vrijedi i za razdoblje svibanj-rujan (Izvor kao i kod priložene tablice).

Smrtnost je i 2017. i 2016. godine u istom razdoblju siječanj-rujan bila veća nego 2020. Sličnih bi se usporedbi s virusnim razdobljem moglo prema službenim statistikama navesti podosta (Izvor kao i kod priložene tablice).

Maksimalne su mjesečne smrtnosti zabilježene u siječnju 2017. (6441 osoba), siječnju 2018. (5461 osoba) i siječnju 2019. godine (5777 osoba), dok je maksimalna smrtnost u promatranom devetomjesečnom razdoblju bila u siječnju 2020. godine (4987 osoba), a u virusnom razdoblju u travnju (4762 osobe).

Otklon od potreba

Smrtnost je u Hrvatskoj konstanta na koju nikad nije bilo ni približnih reakcija iz drugih granskih znanstvenih područja sličnih sadašnjima. Nitko ne osporava potrebu podizanja zabrinutosti, zaštite i odgovornosti, ali ovi podaci jasno potvrđuju odnos prema stalno negativnim demografskim pokazateljima koji traju.

Dugotrajnost prirodnog pada i njegova godišnja razina od prosječno 16.000 osoba već šestu godinu, uz veliku starost ukupne hrvatske populacije nikad ih ozbiljnije nije zabrinula.
Gotovo 4000 manje sklopljenih brakova u razdoblju siječanj-rujan 2020. godine (točnije 3827) u odnosu na isto razdoblje 2019. godine ili smanjenje od 23,5%, u uvjetima rađanja više od 80 posto djece iz bračnih zajednica može smanjiti rodnost za više od 5500 djece na godišnjoj razini.

Briga koja se pokazuje u ovakvim kriznim vremenima za smrtnost ukupne hrvatske populacije već je odavno trebala biti ključni politički pristup neovisno o pozicijskoj razini i ideologijskoj, religijskoj, svjetonazorskoj, etničkoj i svakoj drugoj razlikovnosti.

Smatrajući uspjehom vladanja političko potiskivanje demografske problematike, samo se potvrđuje otklon od nacionalnih potreba, znanstvenih ukazivanja i razvojnih pristupa.

Autor:7dnevno/Stjepan Šterc
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.