Screenshot

Što se zapravo krije iza pokreta ‘Black Lives Matter’?

Autor: Marko Boštijan Turk

U zemljama poznatim po svojoj civiliziranosti civilno društvo ima veliki utjecaj. Najjači primjer su Sjedinjene Države gdje se javni život često vodi takozvanim ‘think tank-ovima’ ili studijskim centrima. Jedan od najprestižnijih je Heritage Foundation. Zaklada je preuzela vodeću ulogu u konzervativnom pokretu tijekom predsjedanja Ronalda Reagana. Njezina se politika temeljila na dobro poznatom nizu socioloških studija pod nazivom „Ovlasti za vođenje zemlje”. Njihova zajednička svrha bila je smanjenje moći savezne uprave za dobrobit građana. Od tada se Zaklada redovito svrstava među najvažnije u svijetu, posebno u Sjedinjenim Državama.

Treba spomenuti i da je ovo jedna od najutjecajnijih organizacija na svijetu, koja odbacuje teoriju o klimatskim promjenama govoreći da je ona s teorijskog stajališta nedovoljno definirana. Zakladničari tvrde da nema izravnih dokaza za povezanost između ljudske aktivnosti i globalnog zatopljenja. U tom smislu oni stalno ističu da je djelovanje u korist fantazme klimatskih promjena obrnuto proporcionalno učinku gospodarstva i rastu bruto domaćeg proizvoda. Članovi Zaklade protivili su se Kyotskom protokolu, a za američki Zakon o čistoj energiji i sigurnosti (usvojen 2009.) izračunali su da će svako američko kućanstvo do 2025. stajati 1.870,00 USD, a do 2035. čak 6.800,00 USD. S ovog gledišta razumljivo je i da su bliski politici Donalda Trumpa s kojom dijele mnoge zajedničke stavove, počevši od pitanja globalnog zagrijavanja. Recimo da se u tom pogledu slažemo i sa Zakladom i sa sadašnjim predsjednikom. U ratu koji Europska unija vodi protiv viška ugljičnog dioksida nema pobjednika, ali postoji jedan veliki gubitnik. To je europsko gospodarstvo, posebno automobilska industrija, koja se primjenom novih tehnologija suočava s izvanrednim viškom radne snage, viškom koji je koronakriza dovela do nezamislivih razmjera.

Čak i ako se Europa vrati u stanje prije industrijske revolucije – tada nije bilo emisija CO2 – to ne bi imalo utjecaja na globalnu sliku. Azija, a posebno Kina, svoju ekonomsku snagu gradi na eksploataciji ugljika. Između siječnja 2018. i lipnja 2019. Kina je sagradila termoelektrane ukupnog kapaciteta 43 gigavata, čime se poništava učinak svih tada zatvorenih termoelektrana širom svijeta. Drugi je scenarij da bi Kina mogla graditi dva velika bloka svakog mjeseca tijekom razdoblja od dvanaest godina. To je paralelno s ambicijama za izgradnju termoelektrana ukupnog kapaciteta 147,7 gigavata u samo nekoliko godina. Brojka je usporediva s ukupnim kapacitetom termoelektrana u EU koji iznosi 150 gigavata. Ukupno bi kineska postrojenja dostigla 1174,7 gigavata. Aritmetički izračun pokazuje da je to 7,8 puta od svih termoelektrana u Europi: to ne uzima u obzir Indiju i Sjedinjene Države čiji je udio u kolaču za distribuciju CO2 također neizostavan.

I ja sam bio pozvan na godišnji skup Zaklade Heritage u Colorado Springsu u travnju 2012. godine. Bila je to Amerika izgrađena na principu da svatko svojom inteligencijom i marljivošću može stvoriti ostvarenje američkog sna. Od tada sam naučio cijeniti i poštivati svako mišljenje Zaklade.

Sadržaj ovog članka također je povezan s time. Heritage Foundation upravo je skrenula pozornost na problem koji potresa Ameriku i svijet, to jest na ono što se krije iza organizacije Black Lives Matter. Nakon dužeg razmišljanja, budući da je to izuzetno osjetljiva tema, odlučio sam analizirati poruku Zakladničara. Organizaciji „Black Lives Matter”, naravno, priznajem svu važnost. Ona dolazi do izražaja u vrijeme koje je na crno stanovništvo Sjedinjenih Država utjecalo ozbiljnije nego išta prije. Virus Covid-19 odnio je najveći udio žrtava u ovoj populaciji. Među njima je daleko najveći udio bolesnih i umrlih. Ali ne samo to: ekonomska kriza koja je uslijedila nakon pandemije ponovno je najviše opustošila crno stanovništvo. Bilo je žrtava bankrota, otpuštanja i sličnih mjera. S obzirom da se situacija iz dana u dan pogoršava, situacija za ovaj dio američkog stanovništva doslovno je beznadna. S obzirom na to, pobuna se ne može opravdati, ali može barem djelomično razumjeti.

Heritage Foundation u svojoj poruci priznaje legitimnost organizaciji „Black Lives Matter”. Predsjednica Kay C. James ima afroameričke korijene. Zaklada se u svom istraživanju (u formi filma objavljenog na Youtubeu pod naslovom The Truth about Black Lives Matter) bavi skrivenim ciljevima organizacije „Black Lives Matter”, koji na prvi pogled uopće nisu očigledni. Svoju analizu usmjerava na programska polazišta koja zagovaraju tri vođe pokreta, a to su Alicia Garza, Opal Tometi i Patrice Cullors. Što se tiče Patrice Cullors, autori studije otkrivaju da se ona izjašnjava kao „vješta organizatorica”, točnije kao obučeni marksist. Sama kaže da je zajedno s Alicijom Garza pristalica marksizma i da je zainteresirana za revolucionarnu transformaciju društva. Na web stranici pokreta „Black Lives Matter” pronalazimo iznenađujuću formulaciju kao početnu točku programa: „Želimo uništiti tradicionalnu zapadnu strukturu obitelji. To ćemo učiniti organiziranjem proširenih oblika obiteljskih zajednica. Organizirat ćemo i ‘sela’ gdje će se odgajati mladež“.

Istraga otkriva da većina onih koji inače podržavaju pokret „Black Lives Matter” uopće ne zna za te “ciljeve”. Kad bi znala da je svrha pokreta uništenje tradicionalne jezgre strukture društva (obitelji), udaljili bi se od pokreta. Pokret si je tako postavio ciljeve koji nadilaze borbu protiv policijskog nasilja. U svjetlu marksističke tradicije, oni ne žele ništa drugo do svrgavanje tradicionalnih građevnih blokova društva. Konačno, oni imaju tendenciju uništavanja ekonomskog sustava, koji se dokazao ponajprije time što je spasio beskonačni broj ljudi od siromaštva. Videozapis završava mišlju da je s gledišta onoga što je rečeno pokret znatno opasniji nego što se čini na prvi pogled.

Paralele s povijesnim događajima i ideologijom marksizma nadohvat su ruke. Revolucija – kako apsurdno to zvuči SAD-u! – može se provesti samo u situaciji eskalacije društvene bijede. Svrha pokreta „Black Lives Matter” nisu „crni životi”, već nasilni društveni preokret koji nije vezan za rasu, spol ili bilo što drugo. I opet smo tu gdje smo bili 1917. Od svih zemalja, Rusija je najmanje bila pogodna za revoluciju, ali ona se tamo ipak dogodila. Naime, nemoguće je izvršiti revoluciju u Sjedinjenim Državama. Moguće je sve: bijes, mogući su savezi s antifašistima koji uništavanje imovine teoretski ne smatraju nasiljem. Moguće su mnoge stvari, samo revolucija ne. No, svijet je globalan: pokret „Black Lives Matter” stigao je u Ljubljanu i u Zagreb. On ima svugdje nevjerojatnu podršku javnosti. Stoga se ne može isključiti da bi negdje na planeti, u zemlji potresanoj od nemira, mogao zaista izvesti revoluciju. Pokretu 26. srpnja – pamtimo ga na dan pisanja ovog članka – nitko nije davao mogućnosti za uspjeh. Ali njegov vođa Fidel Castro zapalio je revoluciju koja je obilježila 20. stoljeće. Značajka povijesti je ta što se voli ponavljati, sviđalo li se to ljudima ili ne.

Moj pokojni djed je imao hrvatsko državljanstvo. Imam li onda i ja pravo na hrvatsko državljanstvo?

Autor:Marko Boštijan Turk
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.