Retorika Ursule Von der Leyen podsjeća na nekoga tko bi se danas hvalio da je otkrio – parni stroj

Autor: Boštjan Turk / 7dnevno

U globaliziranom svijetu četvrte industrijske revolucije sve se više ukorjenjuju dvije vrste “retorike” o kojima ovise životi pojedinaca, država i velikih nacionalnih zajednica poput Europske unije. Mi živimo obje vrste retorike svakog trenutka, a da toga nismo ni svjesni. Prva vrsta retorike je znanost. Znanost ovdje djeluje na gotovo isti način kao i umjetnost. Umjetnik bira riječi ili kombinacije u slikarskim, grafičkim ili drugim tehnikama: sve što čini jest sklonost individualnosti, inovativnosti i neovisnosti jezika koji koristi na ovaj način. U potrazi za što većom vidljivošću vlastitog identiteta, umjetnost često pribjegava provokacijama. Jezikom strukturalne lingvistike: ako su govor i jezik nešto što predstavlja najširi raspon mogućnosti, riječ je kao alat koji umjetnik ima na raspolaganju kako bi se izrazio što osobnije. U povijesti i danas postoji samo ona umjetnost koja donosi nešto novo i nešto nezaboravno.

Mehanizam kojim vlada znanost potpuno je isti. U umjetnosti su se mogli pojaviti fenomeni koji nisu bili toliko okarakterizirani individualnošću ili težnjom za prepoznavanjem po svaku cijenu. Znamo takozvanu sterilnu umjetnost, poput socijalističkog realizama: ovdje je umjetnost tek uvjetno umjetnost, nedostaje joj, naime, osnovni kriterij zvan individualnost. Kipovi i slike iz doba totalitarizma, kakvi su bili u bivšoj Jugoslaviji, sami po sebi ne govore ništa. Ali ipak, mnogi to smatraju umjetnošću.

Znanost je podložna istom principu. U formuliranju hipoteza, teorija i zakona, ona se se oslanja na pronalazak pojedinačnog puta kojim nitko nikada nije prošao. Od davnina je svako znanstveno otkriće moguće samo ako predstavlja nešto čega prije nije bilo. Tako je i s likovnim djelima. Svaki je patent nova kombinacija na temelju niza opcija koje priroda nudi. Svaki tehnološki patent u četvrtoj industrijskoj revoluciji mora biti nešto što prije nije postojalo. Na tom principu temelji se princip modernog svijeta. Čovječanstvo napreduje jer sustavno u svojim istraživanjima eliminira ono što ne bi bilo individualno i novo ili ono što bi netko prije koristio.

Isti princip mogao bi se očekivati u političkoj retorici. Politička retorika u Europi trebala bi biti inovativna i inventivna. Treba uzeti u obzir kriterije koji inače vrijede u znanosti. To znači da bi trebao ukloniti suvišnost i biti posvećen samo rješenjima koja otvaraju put prema naprijed. Kao i znanost, politika bi trebala napustiti svaku konsenzualnost jer ona koči razvoj. Riječi i postupci političara trebaju biti inovativni i ukazivati na buduće probleme. Politička retorika treba biti znanstvena ili je ne bi trebalo biti.

U Europi, svjedoci smo suprotnog. U opreci sa znanošću nameće se olovna diktatura u kojoj riječi i postupci političara ne govore ništa više ili govore ono što smo toliko puta čuli da više ne čujemo. Čovjek se pobuni kada sluša političke govore na principu: sve je već rečeno, ali nisu svi govorili. To je slično kao da morate kupiti predmet koji je odavno nestao s tržišta. Ili kao kad bi vam za tešku bolest davali lijek koji je korišten prije desetljeća. Ili kao kad bi vas prisiljavali da koristite dvotaktna (Trabant ili Wartburg) vozila umjesto osobnog automobila posljednje generacije. To bi odvratilo svaku normalnu osobu.

Činjenica je da su politička tehnologija i retorika u Europi u velikoj suprotnosti s fleksibilnošću i inventivnošću četvrte industrijske revolucije. Upravo zbog toga u Europi imamo razdoblja trajne političke krize koja nepovratno iritiraju Stari kontinent. Ali to nije problem koji bi se javljao sporadično. Ne, takva je retorika danas nužna karta za ulazak u svijet politike. Tko je ne koristi, ne može doći do najviših mjesta rezerviranih za prvake u politici. Opća je odredba govoriti na način koji ništa ne kaže, a nikako drugačije.

Dokaz je diskurs predsjednice Europske komisije od 16. srpnja 2019. u Strasbourgu. Bio je to nastupni govor prije njezina izbora na najvišu poziciju. Sve što želi bilo koja parlamentarna frakcija (građani EU-a koji ih predstavljaju) to je ostvarila. Bilo bi teško pronaći drugi retorički primjer u kojem bi se na jednom mjestu izgovorilo toliko prožvakanih fraza. Retorika Ursule Von der Leyen podsjeća na nekoga tko bi se danas hvalio da je otkrio – parni stroj. Naravno, takva konsenzualnost je lažna i budi otpor. Budući da se kosi s kritičkim razumom, može se odmah osjetiti kao falsifikat. Zato je Die Zeit na ovaj način komentirao njezin “nastup”: “Mnogo više nije moguće. Teško je obećati više. Riječ je o triku: ‘Nešto želiš’: ono što tvoji slušatelji žele, to i dobivaju”.

Europa je stoga dočekala koronakrizu na način da su njezini političari rješavali probleme koji nisu postojali ili su ih umjetno stvarali kako bi “poboljšali” postojeći retorički model praznog i besmislenog govora. Bruxelles se bavio “pitanjem” globalnog zagrijavanja i njegovim mogućim posljedicama. 4. i 5. ožujka Gretu Thunberg primile su najvažnije europske vlasti. Tada su moćnici radili na parlamentarnoj odluci o “izvanrednim situacijama klimatskih promjena” koje su navodno najveća prijetnja Europljanima. Potom su marširali gradom: sudjelovalo je do 8000 ljudi, bez zaštitnih mjera. Ali u međuvremenu je počela “izvanredna situacija” na način koji briselska retorika nije mogla predvidjeti.

Budući da se vladajuća hrvatska politika regrutira u Bruxellesu, ona koristi jezik koji je ondje naučila. To je jezik koji nema dodira sa stvarnim problemima Hrvatske. Teoretski je nemoguće naći rješenja za goruće probleme Hrvatske jer retorika koju oni koriste nije osmišljena za otkrivanje problema u realnom životu. Ali ako u normalnim vremenima “nenaučna” retorika političara ne privuče pažnju, vrijeme krize izoštrava uši. U tom smislu, pozitivan rezultat ove užasne krize može biti taj što politika počinje koristiti jezik koji se temelji na načelima znanosti. Nada umire zadnja.

Autor:Boštjan Turk / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.