Max Pixel

Nova ekonomska kriza pred vratima!

Autor: Boštjan Turk

Danas se Europa nalazi u znatnom izobilju, uzrokovanom tiskanjem eura, što će se rezultirati – u inflaciji. To je zato  jer europske financijske institucije nisu uspjele riješiti monetarne probleme Italije. Uspjelo im je s Grcima, ali Talijani su pretvrd orah. Italija je strahovito zadužena, a istodobno ima veliku javnu upravu. Budući da institucije u Bruxelessu nisu htjele djelovati, ništa se nije promijenilo.

Jedna od posljedica je na prvi pogled pozitivna: danas, cijela Europa ima pristup relativno jeftinom novcu. To se može vidjeti po tome da su  kamate za novac koji ulažemo u banke – jednaki nuli. Nema ih. Kada počne rasti inflacija, Europska središnja banka će dići kamatnu stopu (ne samo za uloženi novac, već i na kredite), a iza ugla će se pojaviti – nova kriza. Tada poduzetnici više neće biti u mogućnosti platiti zajmove uz veću kamatnu stopu. Predviđeno je mnogo  bankrota, prvenstveno zbog toga, što u kontekstu globalne ekonomije o neposrednoj međuovisnosti subjekata u lancu proizvodnje, pravilo glasi: kada se slomi najslabija karika, sustav se ruši poput domina…

No, europska je inflacija trenutno dobro prikrivena. No, može se  najbolje izračunati kod porasta cijena, tj. iznosa za potrošačke košarice. Sastoji se od nekoliko parametara, među kojima su usluge bile najviše. Danas plaćamo sve što imamo u vezi s njima: od restoranske hrane, do iznajmljivanja stanova, a sve je već osjetno skuplje nego na kraju prve krize prije deset godina.

‘Made in China’ – zaštitni znak Europe

Činjenica da inflacija nije vidljiva od početka, nije zasluga Europljana, nego rješenje dolazi s drugog kraja svijeta. Naime, Kina je u posljednjem desetljeću napravila dvije stvari: s najnovijim tehnologijama postala je konkurent cijelom svijetu. I drugo: njezini su proizvodi iznimno jeftini. Isto se odnosi i na njihove usluge. Stoga, gotovo da i nema proizvoda na kojemu ne piše „made in China“, štoviše taj je natpis – svojevrstan zaštitni znak staroga svijeta. U tekstilu i obući, postao je pravilo…

Donald Trump je imao pravo kada je uveo carinu na kinesku robu. Na taj je način ojačao domaće gospodarstvo i regulirao industriju s kojom Europa  nikako ne može na zelenu granu. To zovemo poljoprivreda. Trump će, naime, razliku koju će dobiti od carine, iskoristiti i za financiranje poljoprivrede. Tako će američku poljoprivredu (djelomično) financirati Kinezi.

U Europi je takva dijalektika samo pia desideria, pobožna želja. Europa sama financira djelatnost koja je označila početak ljudske civilizacije – poljoprivredu. Europska poljoprivreda kao takva postoji jer je sufinancirana, odnosno subvencionirana. Sufinanciranje poljoprivrede ne znači samo da je ta djelatnost opasno ugrožena, jer ne može preživjeti uvjete slobodnoga tržišta, nego da je njezin usporedni produkt – kao što je usporedni produkt rada motora na unutarnje izgaranje zagađenje ugljičnim dioksidom – vojska dužnosnika, koji se bave preraspodjelom proračunskih sredstava za subvencije.




Ta vojska – od Baltika do Jadrana – koncentrirana je u glavnim gradovima država članica i u Bruxellesu, a Europi ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost; štoviše, zbog pretvaranja europske poljoprivrede u  monopolista, dugotrajno šteti toj djelatnosti. A o činjenici da vojska službenika živi od proračunskih sredstava koja se pune porezima koje plaćaju oni koji stvaraju realnu vrijednost, ovom prilikom nećemo. Razumljivo je da slojevi birokrata, čak i kada napuste posao i odu u mirovinu, nastavljaju predstavljati nepotreban trošak: u obliku mjesečne rente koju dobivaju od države, a naziva se – mirovina.

Opasan scenarij za Hrvatsku

Prema tome, naša analiza nije usredotočena samo na dužnosnike koji se bave poljoprivredom. Kao birokraciju podrazumijevamo one segmente europskog društva, koji ne pridonose dodanoj vrijednosti Europe, već samima sebi. U Italiji su najveće rente također političke, od najnižih razina do – Rima. S obzirom na to da je ta država rekorder  u broju neuspješnih vlada – možemo si zamisliti dimenziju problema. To je epidemija!




Buduća kriza je pred vratima, jedino ne znamo kada će ući. Ali nije vezana samo na eurozonu. Budući da euro uvjetuje monetarnu politiku svih valuta koje postoje u EU, utjecat će i na kunu. Za Hrvatsku je takav scenarij opasan, jer će kriza prvo utjecati na potrošačku moć ljudi. Turizam je industrija koja je nastala šezdesetih godina, sa sredstvima koja su smanjila cijenu putovanja i smještaja. No, turizma bez velike kupovne moći potrošača – nema.

Od posljednje krize Hrvatska je razvila izvrsnu strategiju nautičkog turizma kroz charter sustav. U srpnju i kolovozu ne možete dobiti vez, iako se tisuću njih nalaze u najbogatijem pojasu (u smislu nautičkog turizma) između Pule i južnog Hvara. No, činjenica jes da tako neće ostati   ukoliko europska kriza eksplodira, tim više što  Europa danas na nju nije spremna…

Autor:Boštjan Turk
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.