Screenshot

Hrvatska je postala odraz politike koju vodi Bruxelles

Autor: Boštjan Marko Turk

Posljednji parlamentarni izbori u Hrvatskoj održani su u odsutnosti. 53 posto birača nije izašlo na birališta, što predstavlja jedno od najvećih pitanja u hrvatskoj politici od početka stvaranja države. Fizički, to znači da svaka druga osoba koju sretnete u trgovini ili restoranu nije bila na biralištima. To ukazuje na dvije stvari: ljudima i dalje ide predobro i ne idu na birališta jer smatraju da ih se to ne tiče. Samo neka velika katastrofa dovela bi ljude na birališta: ali to nitko stvarno ne želi. Situacija u Hrvatskoj slična je situaciji u zapadnoj Europi. U Francuskoj i Njemačkoj postoje uspješne stranke koje svojim uspjehom osiguravaju vodstvo nad Europskom unijom. Činjenica je, međutim, da takva politika nema budućnosti i izaziva ozbiljnu raslojenost unutar pojedinih zemalja Europske unije. Francuska je na rubu građanskog rata drugu godinu zaredom, a sličan scenarij uskoro bi se mogao dogoditi i Njemačkoj.

Hrvatska je postala odraz Europe, politike koju vodi Bruxelles. Koliko je takva politika krhka, pokazuje činjenica da Europska komisija nije uspjela odgovoriti ni na jedan od izazova s ​​kojima se susrela u posljednjih pet godina. Europska komisija nema odgovor na temeljna pitanja koja se odnose na ​​sudbinu svojih članica, najprije Schengena, a potom na pitanje migrantske krize, da ne spominjemo koronu. Kao mediteranska zemlja, Hrvatska je posebno izložena jer njezin život ovisi o turizmu. Slovenija ima najdužu kopnenu granicu s Hrvatskom, a Slovenci imaju neke poslovice, među kojima se ističe sljedeća: “Upoznaš prijatelja u nuždi”. Činjenica je da slovenska vlada, bez obzira na epidemijsku situaciju u Hrvatskoj, nije postupila tako da zatvori granice. Činjenica je da Slovenci predstavljaju najveći udio u turističkim posjetima Hrvatskoj. Hrvatska je izuzetno lijepa i ljepota njezine obale ne može se naći baš tako.

Ako govorimo o odsutnosti, moramo objaviti i vijest koja nas je upravo u vrijeme dok se Hrvatska pripremala za izbore duboko iznenadila. Hrvatsku je napustio zaslužni profesor sa sveučilišta Yale i čovjek koji je domovinu nosio u srcu. Govorimo o Ivi Bancu. Napisao je popratnu riječ piscu ovih redaka za njegovo kritičko proučavanje titoizma, koje je 2018. objavljeno na 850 stranica u Ljubljani. Ivo Banac bio je jedan od najanalitičnijih utemeljitelja jugoslavenskog nacionalnog pitanja. Bio je čovjek kojemu je sudbina omogućila da kao dijete pobjegne od komunističkog nasilja i stigne u SAD, gdje je stvarao svoje radove na najprestižnijim sveučilištima. Malo Hrvata ima takvu biografiju. Kao istinski znanstveni analitičar društvenih zbivanja nije se mogao pomiriti s hrvatskom stvarnošću. Dio toga je i misao koja se nalazi u njegovoj popratnoj riječi mojoj knjizi, “Kota 101”. Riječ je o kritičkoj procjeni titoizma. U nastavku, s obzirom na njegovu relevantnost, sažeto je prikazujemo, a također i izlažem svoje mišljenje. Ivo Banac uspio je u jednoj rečenici izreći jezičnu periodu koji čitate. Meni nije bilo moguće u prijevodu na slovenski jezik sačuvati integritet njegove rečenice, tako da sam bio prisiljen podijeliti je u nekoliko različitih dijelova. Ali misao koja se krije u dubini Bančeve periode, priču o stupnju zaraženosti, tj. stockholmskog sindroma, nisam. Profesor Banac kaže:

Europsku uniju vodi 16.000 lobista koji vladaju poput maršala Tita

“U svojoj knjizi ‘Kota 101’ prof. Boštjan Marko Turk uvodi nas u potresne podrume slovenskog postkomunizma, s naglaskom na kontrolu koju duboke državne strukture vrše nad vladinim institucijama, posebno pravosuđem, i politikom općenito, gospodarstvom, medijima i kulturom. Njegov odgovor na pitanje – kako je moguće da situacija u jednoj državi članici EU-a, koja je usvojila euro i ušla u schengensko područje, može imati mnogo sličnosti s opisom totalitarnog društva u Orwellovu romanu iz 1984.? – koristan je ne samo za Slovence, već i za sve ostale žrtve stockholmskog sindroma, koji se još uvijek poistovjećuju s neuspjelim, dekadentnim i antidemokratskim sustavom, vođenim svojim ustaljenim idolom, orkelijskim kandidatom za Nobelovu nagradu za mir, koji je postao poznat po svojim masakrima za mir.”

Misao profesora Banca o stockholmskom sindromu, kojem smo nesvjesno podlegli, može se primijeniti na cijelu Europu. Trenutno u Bruxellesu Europsku uniju vodi 16.000 lobista. Poput maršala Tita, oni djeluju isključivo zbog vlastitog osobnog interesa i interesi cijele zajednice za njih su bez smisla. To je najgora maksima koje multinacionalna zajednica nacija poput Europe ikada može poželjeti. Ako pažljivo pročitate misli profesora Banca, vidjet ćete da on skreće pozornost na zlostavljanja i anomalije koje određeni način razmišljanja ostavlja u svijesti ljudi, a da toga nisu ni svjesni. Tolerancija lijevih odstupanja postaje nešto sasvim očito u Europi, koja još plovi na valu obilja. Međutim, moramo se zapitati kako će se put do budućnosti graditi na takvoj osnovi i koliko budućnosti takva Europa još ima. Kao što smrt oduzima čovjeka od života, tako sudbina intervenira u ljudsku zajednicu. Nakon koronakrize, ni Hrvatska ni Europa neće biti takvi kakvi su bili, francuska državna tvrtka Air France mirno je otkazala sve letove super jumbo zrakoplovom 380. Iza njega stoji simbolična poruka. Nebesko čudo super jumba prvi put je poletjelo na probnom letu 2005. godine kako bi omogućio globalno povezivanje svih krajeva svijeta. Koronavirsuna epidemija učinila je ovakvo nešto nemogućim. Ako ovo pročitamo između redaka, shvatit ćemo da svijet nikada neće biti toliko pristupačan kao prije godinu dana. To znači da će planet biti smanjen i da će nacionalne države dobiti na važnosti. S obzirom na to da je Europska unija u birokratskim konvulzijama koje najavljuju kraj, Andrej Plenković prošle je nedjelje dobio nevjerojatnu odgovornost. Mi ne vjerujemo da je može realizirati: ali pak…

Autor:Boštjan Marko Turk
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.