Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX

Ovo su mogući scenariji ako nitko ne formira vladajuću većinu: Jedna opcija odgovara Milanoviću

Autor: Iva Međugorac

Vladajuća većina, dvije su to riječi koje se posljednjih dana najčešće izgovaraju na domaćoj političkoj sceni na kojoj su nedavno okončani parlamentarni izbori čiji je rezultat rezultirao time da dvije najveće stranke- HDZ i SDP nemaju dovoljno osvojenih mandata da bi samostalno formirali tu istu većinu u Saboru. Sve i da se na HDZ-ovih 61 mandat koliko su osvojili doda osam mandata nacionalnih manjina i dalje stranci koju predvodi premijer Andrej Plenković nedostaje još sedam mandata do većine od 76 ruku, koliko je potrebno za sastavljanje vlade.

Prema Ustavu RH nakon prebrajanja svih glasačkih listića Državno izborno povjerenstvo proglašava službene rezultate, a stranke i koalicije mogu se dogovarati i prije službene objave rezultata temeljem privremenih rezultata izbora.

No, prije nego što Državno izborno povjerenstvo izbore ne proglasi službenim formiranje saborske većine nije provedivo. Nakon što se rezultati izbora proglase službenim kreće rok od 20 dana u kojem predsjednik Zoran Milanović mora sazvati sabor na prvo zasjedanje.

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Bez DP-a teško do većine

Za konstituiranje i početak rada sabora potrebna je većina od 76 zastupnika, oko čega se trenutno vode intenzivni pregovori među domaćim političarima pri čemu se kao ključni protagonist tih pregovora nametnuo Domovinski pokret koji je formalno treća politička opcija u zemlji iz čega proizlazi da je bez njih većinu gotovo nemoguće sastaviti. U svakom slučaju Sabor se konstituira izborom predsjednika sabora. Kada neka od opcija skupi saborsku većinu onda se imenuje i nova vlada. Prema Ustavu RH predsjednik Republike je taj koji daje mandat za sastavljanje vlade onome tko dokaže da ima povjerenje većine zastupnika u saboru što se potvrđuje prikupljanjem potpisa.

Onaj kome predsjednik povjeri mandat u roku od 30 dana trebao bi sastaviti novu vladu, a ukoliko se to ne dogodi predsjednik taj rok može produžiti na još 30 dana. A ako ni tada ne dođe do sastavljanja vlade onda se u skladu s Ustavom mandat daje drugoj osobi koja ima rok od 30 dana za sastavljanje vlade, jer se u suprotnom ide na nove izbore, što se i sada spominje kao izgledni scenarij u kontekstu čega se ostavlja mogućnost da unutar tih 30 dana predsjednik, odnosno u ovom slučaju Zoran Milanović imenuje privremenu nestranačku vladu koja bi trebala trajati sve dok se ne provedu novi izbori i ponovi kompletan proces sve do sastavljanja nove vlade. Budući da još uvijek nije poznato tko će sastaviti vladu, sve se više i na političkoj sceni progovara o mogućnosti ponavljanja izbora iako između HDZ-a i DP-a traju intenzivni pregovori.

Foto: Domovinski pokret

Detalji se ne otkrivaju

Detalje pregovora ne otkrivaju u vladajućoj stranci iz koje se oglasio ministar obrane Ivan Anušić poručivši da je sve konstruktivno i da ‘razgovori idu svojih tijekom’. Određene razgovore vode i u Rijeci pravde, a oglasio se i splitski gradonačelnik Ivica Puljak koji poziva na stvaranje antikorupcijske većine. ”Bitno je da se svi ujedinimo kako HDZ ne bi treći put došao na vlast”, rekao je izravno Puljak. Izravno su i u DP-u rekli da ne žele surađivati sa SDSS-om pa to ovu situaciju čini još kompleksnijom, jer su manjinski zastupnici podjednako izravno dali do znanja da oni ostaju u jednom, zajedničkom bloku u kojem se nalazi osam zastupnika.

Zbog toga se i među njima počeo spominjati scenarij s ponavljanjem izbora kojega je nagovijestio zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi. ”Ponavljanje izbora je najgore što nam se sada može dogoditi”, rekao je Kajtazi. Unatoč tome u HDZ-u spuštaju lopticu te tvrde da su male šanse da do tog scenarija dođe pozivajući se na započete pregovore. No, kako kažu sve i da se doista realizira i takav scenarij oni od opetovanog izlaska pred birače ne strahuju iako im nije prihvatljiva ideja da u periodu do nove vlade potpunu kontrolu nad državom preuzme Milanović.




Kada govore o ponavljanju izbora HDZ-ovci smatraju da bi oni na njima mogli ojačati svoju poziciju, što nije slučaj sa ostalim strankama, a tu se u prvom planu misli na SDP koji je svojim biračima nametnuo Zorana Milanovića, od čije su uloge mandatara na koncu ipak odustali. S obzirom na nesnalaženje i postizborno vrludanje očekivano je da bi SDP-ovce ponavljanje izbora okrznulo, a netaknut ne bi prošao ni Možemo, pa ni Most koji se već uspio raspasti. Upravo zato može se zaključiti da će svi oni koji posljednjih dana sjede za pregovaračkim stolovima ipak biti daleko fleksibilniji od onog što su jamčili kroz kampanju za parlamentarne izbore, jer nikome od onih koji su osigurali svoje zastupničke mandate sa četiri sigurne i dobro plaćene godine u sabornici ne isplati se kockati.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.