fbpx

ZNANSTVENIK IZ DHMZ-a O KLIMATSKIM PROMJENAMA: Što Hrvatsku čeka u budućnosti i što možemo napraviti kako se svako ljeto ne bismo kuhali na +40?!

Autor: Ivana Jurišić

Hrvatska se posljednjih dana peče na 35 stupnjeva Celzijevih, a meteorolozi upozoravaju kako nas upravo danas očekuje vrhunac toplinskog vala. Koliko će biti vruće pokazuje i crveni alarm koji je na snazi za splitsko područje što označava opasno vrijeme, dok je za ostatak zemlje na snazi narančasto i žuto upozorenje.

Dok liječnici stalno ponavljaju upozorenja što napraviti kako bismo lakše izdržali ovo neuobičajeno toplo vrijeme, znanstvenici još jednom upozoravaju kako se broj ekstremnih vremenskih (ne)prilika koje se događaju u cijelom svijetu povećava kao posljedica klimatskih promjena. Tako je istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazalo da će čak trećina ukupne površine svijeta postati još više suha.

Iako je ovo ljeto vruće, još uvijek nismo ni blizu najviše izmjerenim temperaturama u Hrvatskoj. Tako je najviša temperatura ikad u Hrvatskoj izmjerena u Pločama, 4. kolovoza, 1981. godine – čak 42,8 stupnjeva Celzijevih, dok je najviše izmjerenih maksimuma zabilježeno tijekom kolovoza 2012. godine.

Najgora je bila 2012.

“Te godine čak osam puta je zabilježena temperatura viša od 40 stupnjeva”, ističu u DHMZ-u.

“Gotovo svi apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, izuzetak je Virovitica gdje je apsolutni maksimum od 39,5 stupnjeva Celzijevih izmjeren 27. lipnja 1965.”

Jesu li visoke temperature povezane s klimatološkim promjenama za Dnevno.hr pitamo dr.sc. Ivana Güttlera, višeg savjetnika – specijalista iz sektora za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a koji upozorava da je u zadnjih 50 godina tendencija povećanja temperature zraka i posljedica uslijed korištenja fosilnih goriva sve jasnija i sve češće ometa funkcioniranje društva.

“Načelno postoji cilj od zadržavanju globalnog zagrijavanja ispod 1.5 i 2 stupnja Celzijevih jer procjene govore da se većina društva i zajednica može prilagoditi ovim promjenama. Ipak, danas emitiramo oko 40 milijardi tona ugljičnog dioksida te milijune tona plinova sa sličnim učinkom, tako da nam ovi niži temperaturni ciljevi bježe. Za svaki stupanj povećanja temperature zraka, raste potencijalna količina vodene pare za 7 posto odnosno količina oborina za 2 do 3 posto. U ambicioznim scenarijima zagrijavanje je moguće zadržati ispod 2 stupnja Celzijeva, a ako uspjeh u smanjenju emisija izostane, porast globalne temperature do 2100. može doseći 4 stupnja Celzijevih”, rekao je Güttlera.

“Kada smanjimo emisije stakleničkih plinova na tzv. neto nula, temperatura zraka će se stabilizirati. Ukoliko ostvarimo neto negativne emisije, uspjet ćemo temperaturu vratiti u raspon vrijednosti koje smo imali tijekom zadnjih tisućljeća. Ovdje neto nula znači da su u ravnoteži ljudski izazvane emisije te mogućnost klimatskog sustava da apsorbira sav višak. Bitno je naglasiti da će se efekti vidjeti ukoliko ćemo imati neto nula situaciju na globalnoj razini”.




Smanjiti ugljični otisak

Güttler ističe kako bi svatko od nas trebao smanjiti svoj ugljični otisak.

“U prosjeku u Hrvatskoj svaki građanin emitira tijekom godine 5 tona ugljičnog dioksida. Strojevi, vozila i sustavi koje koristimo u svakodnevnom životu emitiraju ugljični dioksid ako energiju za njihov rad dobivamo iz ugljena, nafte ili plina. Većinu osobnih uređaja i vozila moguće je elektrificirati, a potrebnu struju dobiti iz obnovljivih izvora energije. Kako se cijena ovih uređaja bude smanjivala, siguran sam da će njihovo korištenje biti sve raširenije. Osim smanjenja uzroka klimatskih promjena, ostvarit ćemo ciljeve i u boljoj kvaliteti zraka kojeg udišemo. Nakon osobne razine, sličan princip možemo primijeniti i na svojim radnim mjestima te na razini naših gradova i naselja. Također, možemo doprinijeti čuvanju naših šuma te proizvodnji hrane na održiviji način”.

Pitamo što je s državama poput Kine koje posljednjih desetljeća doživljavaju ubrzan gospodarski rast i koje u atmosferu emitiraju sve veće količine ugljičnog dioksida.

“Postoje prilike da države u razvoju preskoče pojedine faze u širenju svojih energetskih i industrijskih sustava. Vidimo to na primjeru telekomunikacija gdje su neke zajednice i države odmah prešle na mobilnu tehnologiju. Slično se sada događa u smislu korištenja obnovljivih izvora energije uz preskakanje sustava koji uzrokuju klimatske promjene, snižavaju kvalitetu zraka te dovode do prevelikoj ovisnosti o uvozu goriva. U tom smislu na svjetskoj razini osim financijske pomoći, potrebno je osigurati i efikasan prijenos tehnologije. Ako 2050. ili 2060. samo Europa bude ugljično neutralan kontinent, to neće izbjeći daljnje jačanje klimatske krize.”




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.