Foto: Darko Tomas / CROPIX

Žive, rade, jedu i spavaju u istoj sobi: Ovo je priča generacije rođene u osamdesetima

Autor: Ivana Jurišić

Generacija rođena između 1981. i 1996. godine, tzv. milenijci, prva su generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata za koju je vjerojatnije da će umirovljeničke dane proživjeti kao podstanari. Agencija za prodaju nekretnina iz Velike Britanije, Hamptons, u najnovijem izvješću upozorava da će milenijci koji sada imaju oko 35 godina i čine gotovo polovicu tržišta iznajmljivanja u toj zemlji, najvjerojatnije biti podstanari sve do mirovine.

Slična je situacija i u Hrvatskoj gdje generacija koja je na tržište rada stupila u prvim godinama novog tisućljeća ima najviše problema s rješavanjem stambenog pitanja. Za milenijce bismo stvarno mogli reći da su generacija koja nema sreće. Prvo su na tržište rada stupili u vrijeme kada je cijeli svijet tresla najveća financijska kriza nakon tridesetih prošlog stoljeća, da bi im se upravo u vrijeme kada su našli stalno zaposlenje i počeli zarađivati neke ozbiljnije novce dogodio enormni rast cijena nekretnina, tako da čak i oni koji dobro zarađuju ne znaju što će i kako će.

Foto: Marko Todorov / CROPIX/ILUSTRACIJA

Žive, jedu i spavaju u jednoj sobi

“Iskreno, strah me da ću i u mirovini morati živjeti u podstanarima”, povjerila nam se Jasna, majka dvoje mlade djece koja već godinama jutrom uz kavu gleda oglase za nekretnine.

“Svaki put kad mi se čini da sam našla nešto povoljnije, dođe netko s gotovinom i na kraju ne uspijevamo kupiti ništa”, dodaje.

Jasni je 40 godina, njezinom mužu Branimiru 37, a zajedno s dvoje male djece žive u stanu od 30 kvadrata u Novom Zagrebu. Kako opisuje Jasna, žive, jedu i spavaju, sve u jednoj sobi.

“Bilo je neizdrživo i dok smo imali samo jedno dijete, a kako će nam biti sada kada smo dobili drugo, ne želim ni zamišljati”, kaže.

Foto: Josko Ponos / CROPIX

Propustili priliku

Kako se stambeni krediti uglavnom dižu na rok od 30 godina, Jasnu je već strah da je propustila svoju priliku i da nikada neće uspjeti riješiti svoje stambeno pitanje.




“Nemamo roditelje koji bi mi nešto ostavili, pa smo sami na svome. Iskreno, to je nešto o čemu ne želim ni razmišljati jer je sama pomisao na mirovinu u podstanarima stavlja u očaj”, govori nam.

S obzirom na situaciju na tržištu nekretnina i hrvatske mirovine, nije ni čudo da ju je strah. Mi smo pokušali izračunati je li moguće u Hrvatskoj od dvije prosječne mirovine nastaviti iznajmljivati stan i u poznoj dobi.

AP Photo/Manu Fernandez/Guliver

Ostaje im 206 eura za život

Prosječna mirovina u Hrvatskoj u studenom je iznosila 508 eura, što znači da će par koji ima prosječnu mirovinu svaki mjesec na račun dobiti 1016 eura. U glavnom gradu ćete uredan, namješten dvosobni stan, s jednom spavaćom i jednom dnevnom sobom ćete platiti između 450 i 2600 eura. Najviše stanova se oglašava za 600 eura, što znači da će uz prosječne režije od 200 eura po stanu, naši umirovljenici za stan od svoje mirovine od 1016 eura, čak 800 eura davati za stan. To znači da im ostaje 216 eura svaki mjesec za hranu, prijevoz, odjeću, lijekove i sva ostalo što bi im moglo zatrebati. Čak i onima s mirovinom nešto većom od prosječne takav život bi bio nemoguć.




Na Jadranu je situacija još i gora. Dvosobni stan sa spavaćom i dnevnom sobom u Splitu ćete platiti od 500 do 3500 eura, iako se većina stanova te veličine iznajmljuje za 700 i 800. Čak i ako imate sreću pa nađete gazdu koji vas 1. lipnja neće sa svim vašim stvarima baciti na ulicu, svu svoju mirovinu ćete dati za najamninu i režije i neće vam ništa ostati za normalan život.

Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

Budući dom na selu

Nije nikakvo čudo što sve više ljudi u srednjoj dobi kupuje jeftine nekretnine do 20 ili 30 tisuća eura na selu u kojima će moći proživjeti svoje umirovljeničke dane. Među njima su i brojni naši gastarbajteri koji zbog nemogućnosti da kupe stan ili kuću u zemlji svog prebivališta, kupuju jeftine nekretnine u Slavoniji ili Zagorju.

Jedna od njih je i Zadranka Danica koja je u Njemačku išla raditi prije 12 godina i koja radi kao pomoćna kuharica u jednom talijanskom restoranu. U Klagenfurtu živi u podstanarima zajedno sa sinom i snahom, ali je prije tri godine u jednom slavonskom selu kupila kućicu za 15 tisuća eura koja će joj biti dom za četiri godine kada ode u mirovinu.

Jedino rješenje

“U svom rodnom Zadru za njemački minimalac nisam sebi mogla biti ni garažu. Ovo mi se čini kao najbolje rješenje. Kućica je mala, ima šezdesetak kvadrata, ali je spojena na vodu i struju i polako je sređujem da bude spremna kad odem u mirovinu”, objašnjava nam Danica.

Koliko je novca potrebno za normalan život? Toni Milun ima brojke, iznenadile su i nas

Sudeći po cijenama nekretnina u Hrvatskoj, čini se kako će to možda biti jednino rješenje mladim hrvatskim obiteljima u podstanarstvu. Jasna, s početka naše priče, sama priznaje kako su ona i suprug počeli gledati kuće u selima na sat vremena od Zagreba.

“Samo što su i tamo cijene zbog velike potražnje počele rasti. Čini mi se da ćemo morati požuriti, da ne preskočimo i taj vlak”, zaključuje Jasna.

 

 

 

 

Autor:Ivana Jurišić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.