Foto: Goran Stanzl/PIXSELL/ilustracija

ŽESTOKI SUKOB ANALITIČARA OKO EURA! ‘Hrvatima je svejedno hoće li dobiti plaću u kunama ili eurima!’ UPOZORENJE: ‘Postat ćemo kolonija za deset godina!’

Autor: Ivana Jurišić

Konačan datum uvođenja eura samo je pooštrio rasprave koje se već godinama vode u hrvatskom društvu – je li Hrvatska uopće spremna za promjenu valute ili bi možda bilo bolje pričekati ili uopće ne uvoditi euro kao i neke druge zemlje Europske unije.

Na jednoj strani su zagovornici eura koji smatraju da će to imati pozitivan efekt na hrvatsku ekonomiju, dok su s druge strane oni koji se boje da će Hrvatska uvođenjem eura izgubiti monetarnu sigurnost. Na trećoj strani su pak građani koji su zabrinuti zbog povećanja cijena i svih komplikacija koje dolaze kad jedna zemlja prelazi na novu valutu.

Upravo je to razlog zbog čega smo u povodu uvođenja eura 1. siječnja 2023. za Dnevno.hr razgovarali s četiri vodeća hrvatska ekonomska analitičara koji su nam svaki sa svoje strane rekli koje su za njih prednosti i mane uvođenje eura u Hrvatsku i što to znači za suverenost hrvatskog monetarnog sustava.

Damir Novotny: ‘Investitori imaju puno veće povjerenje u zemlje eurozone’

“Iskustvo zemalja poput Hrvatske kao što su Slovenija, Slovačka i Baltičke zemlje pokazuje čitav niz prednosti ulaska u europsku monetarnu uniju i kako se uvođenje eura pokazalo samo pozitivnim za poslovnu zajednicu, državu i građane”, kaže Novotny.

“Osim što su kamatne stope niže u europskoj monetarnoj uniji, nestaju troškovi konverzija između eura i nacionalne valute, a poslovni sektor, Vlada i građani mogu puno lakše doći do sredstava za financiranje. Da ne govorimo da investitori imaju puno veće povjerenje u zemlje eurozone”, kaže.

Novotny ističe da sve činjenice govore u prilog tome da Hrvatska mora što prije ući u europsku monetarnu uniju:

“Sve govori u prilog činjenici da će do 1. siječnja 2023. godine biti ispunjeni svi politički uvjeti za uvođenje eura. Istina je da smo nešto slabiji s ispunjavanjem ekonomskog duga jer će javni dug i dalje ostati visok, ali će se isto tako uvođenjem eura pojaviti i trend smanjivanja duga”.




Analitičar se osvrnuo i na strah od povećanja cijena zbog čega neki građani misle da ne treba brzati s uvođenjem:

U zemljama koje su u drugom valu pristupile europskoj monetarnoj uniji, a to su Baltičke zemlje i Slovačka, nije zabilježen značajniji rast cijena. Još uvijek je živo sjećanja na Italiju u kojoj su nakon uvođenje eura cijene uistinu jako narasle, ali kako su cijene u Hrvatskoj već veće nego u mnogim zemljama europske monetarne unije ne vidim kako bi se to kod nas moglo dogoditi”, kaže osobito s obzirom na činjenicu da će se šest mjeseci prije uvođenja eura cijene iskazivati u euru i kuni.

Na priču o gubitku monetarnog suvereniteta Novotny odmahuje glavom i ističe kao male zemlje poput Hrvatske nemaju svoj monetarni suverenitet.




“Ta teza nema apsolutno nikakvih argumenata”, kaže analitičar. “Pa jesu li Slovenija, Austrija, Slovačka izgubile svoj suverenitet uvođenjem eura? Naravno da nisu. Pa hrvatski ekonomski prostor je već dovoljno euroiziran. Dovoljno je pogledati oglase za prodaju nekretnina i vidjeti u kojoj se valuti ističu”, kaže Novotny.

“Čak i zemlje koje nisu uvele euro poput Danske, Švedske, Poljske, Mađarske i Češke su svoj tečaj fiksirale uz tečaj eura. Uostalom, slovenski primjer nam pokazuje kako je Slovenija nakon uvođenje eura postala zemlja u koju se investira, a ne suprotno kako nas neki vole plašiti”.

Velimir Šonje: ‘Uvođenje eura dugoročno jamči nižu inflaciju’

Ekonomski analitičar Velimir Šonje ističe kako se uvođenjem eura otklanja valutni rizik i prestaje potreba za valutnom klauzulom u većini ugovora o kreditima čime buduće otplate kredita postaju predvidljivije jer nema rizika da bi pad domaće valute mogao povećati terete otplata u domaćoj valuti.

“Građani više neće morati plaćati troškove konverzije koje sada plaćaju kada mijenjaju kunu u euro ili obratno”, kaže.

Šonje ističe kako smanjenje rizika i troškova konverzije pogoduje rastu trgovine i ulaganja, a posljedično onda i zaposlenosti, i to je glavni razlog zbog kojega se i izvoznici preko svojih udruženja aktivno zalažu za euro.

“Širi se tržište za naše državne obveznice i općenito za plasman vrijednosnih papira, a kvalitetne domaće obveznice postaju prihvaćeni instrument osiguranja za monetarne operacije sustava europskih središnjih banaka. Time se znatno jačaju kapaciteti za financijsko upravljanje u krizama te se smanjuju potencijalni problemi i troškovi budućih kriza, jer jača financijska stabilnost. Također se stvaraju uvjeti za daljnji pad premije rizika koji je ugrađen u domaće kamatne stope. Premija sada još uvijek iznosi oko 1 postotnog boda. Ne možemo tvrditi da će kamatne stope za nekoliko godina biti niže jer ne znamo što će se s kamatama događati na europskom tržištu, ali možemo tvrditi da će one biti niže no što bi bile da zadržimo domaću valutu, a s njom i valutni rizik koji ona nosi”, kaže Šonje.

Dobra vijesti za građane je, kaže Šonje, što uvođenje eura dugoročno jamči nižu inflaciju.

“Također Hrvatska dobiva udjel u emisijskoj dobiti Europske središnje banke što je znatno više novca svake godine od emisijske dobiti HNB-a na kuni. Najveći dio te dobiti je prihod državnog proračuna”.

Šonje smiruje građane koji se boje značajnog porasta cijena uvođenjem eura 1. siječnja 2023.

“Svi govore o inflaciji koja se može dogoditi u trenutku uvođenja zbog efekta zaokruživanja cijena. Taj efekt je postojao u zemljama koje su uvodile euro i kretao se oko 0,2 do 0,3 posto, no umjesto da preuveličavamo taj efekt koji se barem dijelom može kontrolirati (na primjer, vlada može smanjiti poreze u trenutku zamjene valuta), treba shvatiti da dugoročni efekti nose pozitivan učinak na životni standard jer zemlje koje imaju euro dugoročno imaju nižu inflaciju. Inflacija postoji i bez eura, čemu svjedočimo ovih dana dok još imamo kunu”.

Kritičari eura često navode gubitak suvereniteta kao jedan od najvažnijih razloga zašto Hrvatska ne bi trebala uvesti euro. Šonje ističe kako valuta nije simbol koji se po važnosti može usporediti s drugim simbolima kao što su grb ili zastava.

Suštinski simbol suvereniteta je nacionalna središnja banka koja nikamo ne odlazi i ne ukida se, nego postaje vlasnikom s udjelom u kapitalu europske središnje banke, a hrvatski guverner dobiva pravo glasa na Upravnom vijeću Europske središnje banke. Time se suštinski suverenitet, u smislu utjecaja na bitne međunarodne odluke, povećava jer i sada odluke koje se donose u Frankfurtu utječu na novčanu situaciju i kamatne stope u Hrvatskoj, no mi na njih nemamo nikakav utjecaj”, ističe.

Andrej Grubišić: ‘Uvođenje eura nije nikakva nacionalna izdaja’

Jedan o najpoznatijih zagovornika ekonomskog liberalizma u Hrvatskoj, ekonomski analitičar Andrej Grubišić, ističe kako naša zemlja već sada, iako nije članica eurozone, mora poštovati brojne direktive koje na ovaj ili onaj način utječu na naš svakodnevni ili gospodarski život pa je uvođenje eura jedan prirodan nastavak procesa koji traje već duže vrijeme:

“Uvođenjem eura prije svega će se promijeniti percepcija stranih ulagača koji će radije ulagati u zemlju koja ima euro nego u zemlju koja se nalazi izvan eurozone. Ulagačima se lakše odlučiti na ulaganje ako i u Hrvatskoj vide cijenu rada, proizvodnje i usluga izraženoj u eurima. Također se ne moraju brinuti o promjenama tečaja koji također utječu na investicije”, kaže Grubišić.

Na komentar o gubitku suvereniteta Grubišić ističe kako za jednu malu državu kao što je Hrvatska, a čija ekonomija je nebitna i u europskim i svjetskim okvirima, neovisna monetarna politika ne može učiniti životni standard boljim nego što je on to sada.

Argumenti o gubitku monetarne neovisnosti su više povezani sa emocijama i nekom dogmama i paradigmama da je to nekakva nacionalna izdaja dok ekonomska realnost sugerira nešto posve suprotno, a to je da je monetarna suverenost kod jedne male zemlje kao što je Hrvatska uopće nije toliko važna”, kaže.

Čak i argument oko povećanja cijena je posve nebitan, ističe Grubišić, jer glavni razlog inflacije nije promjena valute nego pretjerana količina natiskanog nominalnog novca ubačenog u sustav koji u isto vrijeme ima premalu količinu stvorenih dobara ili usluga.

Na pitanje hoće li nas uvođenje eura u trenutku kad je hrvatski BDP puno niži od prosjeka EU trajno zacementirati na dnu ljestvice najsiromašnijih zemalja unije odgovara kako plaće ne ovise o tome imate li euro ili kunu, već kolika je produktivnost radnog mjesta.

“Apsolutno je svejedno plaća li vas poslodavac u eurima ili kunama. Mi nemamo problem s eurom, imamo problem s premalo radno aktivnog stanovništva. Veliki broj ljudi radi u državnom sektoru gdje produktivnost na određenim radnim mjestima nije pod pritiskom njezinog povećanja ili održavanja jer nema konkurencije, što je trajni problem naše zemlje”.

Ljubo Jurčić: ‘Trajno ćemo se zacementirati na dnu unije’

Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić ističe kako će se Hrvatska uvođenjem eura trajno zacementirani na dnu Europe.

“Što se tiče ekonomije nama će potpuno isto, samo što ćemo se dugoročno zablokirati na dnu Europe i stalno ćemo morati od te iste Europe tražiti milostinju da nam pokrije deficit kao što se i sad radi pod izlikom pandemije. Hrvatska će postati u Europi, ono što je Kosovo bilo u Jugoslaviji”.

Jurčić ističe da jednom kad zemlja napusti svoju valutu, novac prestaje biti sastavni dio efikasnosti gospodarstva i efikasnosti društva:

“Jednom kad preuzmemo euro, hrvatska ekonomija bi trebala biti preslika europske ekonomije, ali ako hrvatska ima tri puta manji dohodak od prosjeka Europe, ako ima pet puta manja ulaganja u razvoj nego Europa, ako ima deficit i dugove veće nego Europa onda u takvoj situaciji prihvatiti euro znači da smo prihvatili potpuno krivi znak hrvatske vrijednosti, hrvatskog gospodarstva i hrvatskog društva”.

Sramotno je da političari i oni koji su zaduženi za novac, kunu gledaju kao čisto trgovačko sredstvo, kaže Jurčić ističući kako i on osobno više voli euro i zlato od lošeg novca, ali za državu je to sasvim druga situacija. “U ovom trenutku, s našom razvijenosti, nezaposlenošću, katastrofalnim razvojem deficita, mi ne zadovoljavamo nijedan uvjet uz koji bi euro nama bio koristan“, siguran je Jurčić.

Na komentare brojnih analitičara da će uvođenje eura poboljšati efikasnost hrvatske države, Jurčić odgovara da je jedino ono što će se Hrvatskoj dogoditi to da će postati izvor jeftine radne snaga za zapadnu Europu.

“Euro je dobra valuta za pojedinca, ali još uvijek nije dobra valuta za hrvatsku državu. Prije nego što Hrvatska preuzme uvede euro treba dignuti svoje gospodarstvo i organizaciju države na nivo zapadne Europe, ali od toga smo daleko i u takvoj situaciji mi se odričemo kune i uzimamo euro s kojim apsolutno ništa nećemo moći napraviti da popravimo situaciju“, kaže, a onima koji kažu da je Hrvatskoj loše i s kunom pa zašto onda ne uzeti euro, odgovara da je nama loše upravo zato što nemamo kunu, već euro.

“Mi smo već odavno blokirali funkcioniranje te iste kune i samo je zovemo kuna, u upravo je taj euro koji samo zovemo kuna uzrok propadanja hrvatskog gospodarstva. Onog trenutka kad smo precijenili svoj tečaj, naša izvozna roba je postala skupa, a uvozna jeftina, što je hrvatska politika od 1993. koja je uništila naše gospodarstvo više od rata. Nažalost, to se nikad nije promijenilo, ali takva monetarna politika je bila uperena protiv hrvatskog gospodarstva i hrvatske države”, ističe Jurčić.

“Trebalo bi napraviti reformu monetarnog sustava s ciljem da se u roku od 10 godina dođe do ravnotežnog tečaja kune prema euru, a ravnotežni tečaj je onaj koji će osigurati zaposlenost, smanjiti deficite, povećati gospodarski rast i tek onda uvesti euro. To su napravili Slovenci koji sada imaju euro, ali su prije toga osigurali slovensko gospodarstvo i ubrzali njihov razvoj.

Na komentar o rastu cijena Jurčić odgovara da naravno da neće biti povećanja cijena kad su cijene u Hrvatskoj europske:

“Ali po tim europskim cijenama u Hrvatskoj se ne isplati ništa proizvoditi, ni mlijeko ni meso, pa nam je gospodarstvo takvo kakvo je. Ukratko, efekt uvođenja eura za Hrvatsku znači gubitak nacionalnih resurs, a to znači ćemo nakon uvođenja eura za desetak godina biti čista kolonija EU.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.