Na konferenciji ‘CO2 do 55 – ZELENI PLAN ZA HRVATSKU‘ koju 14. lipnja organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, održat će se panel rasprava na temu – “0 CO2 – nekretnine, struka i gospodarstvo”. Jedna od panelistica je Željka Lukač, viša stručna suradnica u Sektoru za graditeljstvo pri HGK, koja nam je ispričala koliko je gospodarski sektor spreman na energetsku obnovu i kako ona utječe na hrvatsko gospodarstvo i BDP.
Reorganizacija i prilika za gospodarstvo
Vrlo teško govoriti o nekim konkretnim ‘greškama’ prilikom energetske obnove i implementacije obnovljivih izvora energije. Vjerojatno je moguće neke postupke u energetskoj obnovi drugačije organizirati s obzirom na to da se radi o vrlo kompleksnoj problematici.
Energetska obnova zgrada je zamašnjak i prilika za naše gospodarstvo. Problematika dovoljnog broja stručnih radnika za izvedbu projekata energetske obnove je uočena odmah na početku, 2012. godine. Kako bi se osigurala odgovarajuća stručnost i osposobljenost građevinskih radnika i instalatera na hrvatskom tržištu, Ministarstvo je u lipnju 2012. godine, u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, kao koordinatorom projekta, uz potporu programa Europske unije – Inteligentna energija Europe i u suradnji s nekoliko institucija partnera u Hrvatskoj, pokrenulo projekt CROSKILLS – Build Up Skills Croatia.
PRIJAVITE SE NA KONFERENCIJU!
Projekt je usmjeren na unaprjeđenje sustava obrazovanja građevinskih radnika i instalatera tehničkih sustava u području energetske učinkovitosti. Projekt je dio EU Inicijative za radnu snagu za održivu gradnju u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, i na sličan se način paralelno provodi u 30 europskih zemalja.
Jedan od osnovnih problema je nedostatak kvalitetne radne snage. Nedostatak radne snage utječe na kvalitetu radova, rok izvođenja radova, prihvaćanje novih poslova. Problem nedostatka radne snage u građevinskom sektoru postoji još od 2015. godine jer je u krizi 2008.-2015. godine 40 posto radnih mjesta izgubljeno – mnogi su napustili Hrvatsku ili su se prekvalificirali za druga zanimanja.
SAZNAJTE VIŠE O KONFERENCIJI!
Istraživanje o koristima energetske obnove
Postoje direktni i indirektni učinci energetske obnove na hrvatsko gospodarstvo. Upravo kako bi se ti učinci pokušali sagledati, Ekonomski institut iz Zagreba je 2019. godine napravio cijelo istraživanje o širim koristima energetske obnove. Bez dubljeg ulaska u provedeno istraživanje, rezultati pokazuju da kroz vrijeme izvođenja radova i period korištenja od 20 godina, 0,13 eura (1 kuna) dodijeljenih bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada, prosječno rezultira s 0,36 eura (2,76 kuna) bruto dodane vrijednosti.
KOLAPS
