Pixsell

ZBOG RASTA CIJENA PLAĆAMO ‘INFLACIJSKI POREZ’: Vlada pokušava administrativno ograničiti cijene goriva, ali one su samo jedan dio priče

Autor: Adriano Milovan

Pokušaj Vlade da uredbom spriječi daljnje divljanje cijena naftnih derivata kratkotrajan je pokušaj vladajućih da olabave udar na džepove građana. Od toga, međutim, ne treba očekivati puno jer je jačanje inflacije u Hrvatskoj u ovoj godini već ubralo danak i prilično umanjilo kupovnu moć građana, a nastavak tih trendova već sada je izgledan, ograničavala Vlada uredbama cijene ili ne.

Hrvatska se kućanstva trenutno suočavaju sa, slikovito rečeno, jahačima inflacijske apokalipse koji im umanjuju raspoloživi dohodak. Jedan, ali ne i jedini među njima, je rast cijena goriva. Poskupljenje goriva, doduše, u pozadini je rasta i cijena niza drugih roba i usluga, no val poskupljenja u ovoj godini ponajprije je posljedica oporavka od koronakrize i ne može se pripisati samo divljanju cijena energenata.

Spremnik benzina plaćamo 120 kuna više nego prije godinu dana

Barelom Brenta na svjetskom tržištu trenutno se trguje po cijeni od oko 86 američkih dolara, što je najveća cijena “crnoga zlata” u posljednje tri godine. No, osim nafte, na svjetskom tržištu rastu i cijene plina, a u porastu su i cijene metala i drugih sirovina. Takav cjenovni skok također se može pripisati oporavku od recesije u koju nas je bacila pandemija koronavirusa. U uvjetima u kakvima živimo, davanje prognoza je nezahvalno, no malo tko sumnja u to da će cijene energenata i sirovina nastaviti rasti.

Posljedice osjećaju potrošači na svojim džepovima svugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj. Podaci državne statistike pokazuju da su cijene tekućih goriva u rujnu ove godine bile čak 56,8 posto veće nego u rujnu prošle godine, dok su cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva u istom razdoblju porasle 21,6 posto. Prije samo godinu dana litra najkorištenijeg benzina, Eurosuper 95, kretala se ispod razine od devet kuna, a sada je već dosegla 11,10 kuna, dok je Eurodizel koštao nešto više od osam kuna po litri, a sada je 11 kuna. Nove su cijene, inače, rezultat prošlotjedne Vladine uredbe kojom su cijene benzina u narednih mjesec dana ograničene na 11,10 kuna po litri, a cijene dizela na 11 kuna, jer bi bez te odluke politike cijene vjerojatno bile i veće.

Kako god, prosječan vozač u Hrvatskoj za spremnik od 50 litara benzina sada mora izdvojiti oko 120 kuna više nego prije samo godinu dana. Slično je i s dizelom. Ne čudi stoga što građani mahom pozdravljaju Vladinu odluku. No, valja upozoriti da administrativno ograničavanje cijena naftnih derivata naftne kompanije stavlja na muke jer će im izazvati gubitke, i to u vrijeme kada pokušavaju oporaviti poslovanje. Zbog toga iz naftnog sektora i stižu upozorenja da će pojedina goriva prodavati samo do isteka zaliha, što znači da ni scenarij nestašice goriva u Hrvatskoj nije isključen, iako stručnjaci u njega ne vjeruju.

Stručnjaci kažu da se trebamo vratiti na formulu za izračun cijene goriva

Energetski stručnjak Davor Štern kaže da bismo već danas, da Vlada nije donijela ovakvu uredbu, vjerojatno imali novi val poskupljenja roba i usluga. Ipak, smatra da uredba Banskih dvora može predstavljati samo kratkotrajno rješenje za naftni udar kojem svjedočimo. Izlaz iz te situacije naš sugovornik vidi u povratku na formulu za izračun cijene goriva koja je ukinuta 2014. godine, kada je tržište liberalizirano.

“Izlaz je u povratku na formulu za izračun cijene goriva koja bi omogućila i bolji omjer marži i davanja državi. Država mora jačati svoju ulogu na tržištu”, poručuje za dnevno.hr Štern.




Međutim, najveća stavka u potrošnji hrvatskih kućanstava je hrana, na koju odlazi 30-ak posto kućnih proračuna. Cijene hrane također rastu, a to se ne može objasniti samo divljanjem cijena nafte, odnosno poskupljenjem prijevoza.

Cijene hrane odletjele u nebo, a čeka nas i poskupljenje komunalija

Prema podacima DZS-a, hrana je u Hrvatskoj u rujnu bila 3,1 posto skuplja nego u istom lanjskom mjesecu. U tom razdoblju najviše su poskupila ulja i masti, čak 18,5 posto, povrće je poskupilo 8,4 posto, mlijeko i sir 4,3 posto, a kruh 3,7 posto. Pojeftinila je jedino riba, i to za nešto manje od jedan posto. Ako se obistine najave o skorom poskupljenju mesa, i to zbog rasta cijena stočne hrane, onda će udar na kućne budžete biti priličan. Tim više što se očekuje nastavak rasta ostalih cijena prehrambenih proizvoda.

“Inflacijski porez” kojeg tako plaćamo kupujući skuplje robe i usluge upotpunjuju i najave poskupljenja režija i komunalija. Iz ZET-ovih krugova, primjerice, već dolaze upozorenja da bi tramvajska karta od četiri kune, koju Zagrepčani najčešće koriste, mogla poskupiti, a možda se čak i udvostručiti. Iako je iz izjava nove vlasti u metropoli vidljivo da je nesklona poskupljenjima komunalija, stručnjaci već dulje vrijeme upozoravaju da je rast cijena komunalnih usluga diljem Hrvatske sasvim izgledan, s obzirom na to da je stanje u komunalnim tvrtkama loše, a i na njihovo poslovanje utječe aktualni skok cijena energenata.




Izgledno je i povećanje rata kredita

Kada se tome pridoda i upozorenje guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića da bi rate kredita s promjenjivim kamatnim stopama u dogledno vrijeme mogle porasti 10 do 20 posto, jasno je da život u Hrvatskoj postaje sve skuplji. Iz središnje banke su, doduše, pokušali objasniti da je očekivani rast kamata izgledan tek u srednjem roku, no jasno je da era jeftinog novca ide svom kraju i da će kamate u budućnosti rasti, a to je već nešto što će osjetiti dužnici na dubini svog džepa.

“Sve ovo što se događa je velik udarac na kućne budžete u Hrvatskoj. Naše plaće su dodatno opterećene ratama kredita, što znači da je raspoloživi dohodak u Hrvatskoj zapravo manji od onog kojeg iskazuje statistika. Istina je da cijene rastu i u Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama, ali naše plaće i naš raspoloživi dohodak ne mogu se uspoređivati s onim u Njemačkoj i Francuskoj”, poručuje za dnevno.hr predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever.

Naš sugovornik pozdravlja Vladino zadiranje u maloprodajnu cijenu naftnih derivata, ali smatra da takva odluka nije održiva na dulje staze. Umjesto toga, kaže, država bi se trebala odreći dijela trošarina i tako spasiti kupovnu moć građana.

Sindikalci apeliraju na Vladu da smanji PDV na hranu i razmisli o novim moratorijima na ovrhe i kredite

Uz to, Sever predlaže da se smanji PDV na cjelokupnu hranu, a da država pojača nadzor nad formiranjem cijena u trgovinama. Vlada bi, dodaje, trebala razmisliti i o jačanju potpora građanima, a u suradnji s HNB-om razmotriti i novi moratorij na ovrhe, pa i mogućnost novog moratorija na kredite ako dođe do većeg rasta kamatnih stopa.

“Ako dođe do rasta kreditnih rata, posljedica će biti dodatni pad kupovne moći građana. A gdje su još poskupljenja hrane i energenata?!”, upozorava Sever.

Time se ponovno otvara pitanje jačanja uloge države u ekonomiji. Nešto slično imali smo i tijekom koronakrize, kada je država ponajprije pomagala poduzetnicima. Sada bi, kažu zagovornici državne intervencije u gospodarstvu, u prvom planu trebali biti građani.

Inflacija je “pojela” rast plaća u ovoj godini

Kao jedan od argumenata za to navode male plaće. Podaci DZS-a pokazuju da je prosječna plaća u Hrvatskoj u srpnju iznosila 7046 kuna, no medijalna (srednja) plaća u zemlji bila je 6000 kuna. Drugim riječima, većina zaposlenih u Hrvatskoj prima osjetno manju plaće od prosječne.

Istodobno, maloprodajne cijene u Hrvatskoj u rujnu su bile 3,3 posto veće nego u istom lanjskom mjesecu. Samo tijekom rujna, cijene na malo porasle su jedan posto u odnosu na kolovoz. U prvih devet mjeseci ove godine cijene u Hrvatskoj porasle su 1,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci DZS-a.

Najveća inflacija u posljednjih nekoliko godina za posljedicu ima znatno manji rast realnih primanja građana od onog koje iskazuju platne liste zaposlenih. Tako je prosječna plaća u Hrvatskoj u srpnju nominalno bila 4,8 posto veća nego u srpnju prošle godine, ali realno je, prema podacima DZS-a, porasla samo 1,9 posto, ili dva i pol puta manje nego što bi porasla da nema inflacije.

Upravo su zahtjevi za većim rastom plaća i proračunskih transfera scenarij od kojeg dio ekonomista strahuje. To bi, kažu, moglo doliti ulje na inflacijsku vatru, i to u vrijeme kada je potrebno očuvati stabilnost cijena i srezati proračunski manjak te javni dug.

Ubrzavanje inflacije u Hrvatskoj se događa u vrijeme priprema za uvođenje eura, što će trgovcima olakšati “lov u mutnom”

“Rast cijena mogao bi potaknuti zahtjeve za povećanjem plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, kao i socijalnih transfera. U sljedećoj godini se očekuje rast cijena plina i on će, u kombinaciji s mogućim rastom plaća i socijalnih transfera, u velikoj mjeri utjecati na inflacijsku sliku Hrvatske u sljedećoj godini”, pojašnjava za dnevno.hr Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Njegova je procjena da će stopa inflacije, odnosno rast opće razine cijena, u ovoj godini iznositi 1,9 do dva posto. U sljedećoj bi godini, ističe, taj rast mogao biti nešto viši, ali i dalje u podnošljivim granicama, u jednoznamenkastim postocima, a svakako daleko od hiperinflacije.

S druge strane, u HNB-u očekuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 2,3 posto. U sljedećoj godini očekuju jenjavanje inflacijskih pritisaka pa procjenjuju da će i stopa inflacije biti nešto niža, odnosno 2,1 posto. Ta procjena temelji se na očekivanom prestanku divljanja cijena energenata.

Lovrinčević upozorava i da se ubrzanje inflacije u Hrvatskoj događa u nezgodnom trenutku, kada se Hrvatska priprema za uvođenje eura. Brži rast cijena na malo od onog ranijih godina u kombinaciji sa zaokruživanjem cijena, koje je dosad obično pratilo uvođenje jedinstvene europske valute u drugim državama, otežat će potrošačima i vlastima, upozorava, procjenu rastu li cijene zbog inflacijskih pritisaka ili zbog eura. Hrvatska će istodobno biti pod pritiskom očuvanja stabilnosti cijena, što je i jedan od uvjeta za pristupanje eurozoni.

Problem su i karteli, kao i velike marže

Na kraju, Lovrinčević upozorava da se uzroci rasta cijena, kako energenata, tako i drugih roba i usluga, mogu tražiti i u kartelima i oligopolima koji postoje na hrvatskom tržištu te u maržama. Vlada bi se, kaže, trebala više posvetiti jačanju regulatornih institucija, poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i drugih.

“Sve to postoji i u drugim zemljama, ali u njima postoji i izgrađen sustav institucija koje doista funkcioniraju”, zaključuje Lovrinčević.

Kada se sve uzme u obzir, jasno je da se okidač aktualne inflacije ne može tražiti samo u divljanju cijena energenata, iako je on glavni fitilj, već u nizu razloga. U takvim uvjetima, Vladino administrativno zamrzavanje cijena benzina i dizela kratkotrajna je mjera koja ne može dati velike rezultate.

Građanima, s druge strane, ne preostaje drugo nego da pažljivije upravljaju svojim novcem. Inflacija kroz kakvu sada prolazimo nije zanemariva, ali daleko je od one kakvu smo gledali u nekim drugim vremenima. S obzirom na obveze koje imamo prema eurozoni, ne treba očekivati ni veće rasplamsavanje inflacijske vatre.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.