fbpx
Foto: Duje Klaric / CROPIX

ZBOG OVOGA HRVATI SVAKOG DANA GUBE NOVAC! Analitičar otkriva kada će se to promijeniti: ‘Pričekajte do Nove godine, stvari bi se trebale vratiti na staro’

Autor: Ivana Jurišić

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno.hr komentira neke od najvažnijih gospodarskih događaja u prošlom tjednu. 

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde prošlog tjedna je najavila da bi ECB-ova ključna depozitna stopa od minus 0,5 posto zbog povećanja inflacije trebala početi rasti u srpnju i mogla biti na nuli ili “nešto iznad” nule do kraja rujna, prije nego što dodatno poraste “prema neutralnoj stopi”.

“Na temelju trenutačnih izgleda, vjerojatno ćemo biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja”, napisala je Lagarde na svom blogu, dajući najjasniju naznaku da ECB ide prema prvom povećanju kamatnih stopa nakon niza godina. U ovom trenutku ključna depozitna stopa središnje banke je na minus 0,5 posto, a glavna stopa refinanciranja je na nuli.


Ekonomskog analitičara smo pitali na koji način će se povećanje kamata odraziti na državu, poduzetnike i građane.

“Podizanje osnovnih kamatnih stopa je signal svim akterima na financijskom tržištu da je vrijeme niskih kamatnih stopa na kredite i niskih kamatnih stopa na štednju prošlo“, objašnjava Novotny ističući kako je riječ o razdoblju koje je po svemu bio izuzetak u monetarnoj povijesti.

“Nikada prije u povijesti kamatne stope nisu bile tako niske kao što su bile u proteklih deset godina. U sljedećih nekoliko mjeseci neće se dogoditi ništa značajnije, ali kamatne stope na kredite početi će postepeno rasti i u razdoblju od tri do pet godina doći na onu normalnu, prirodnu razinu. Tu je riječ o kamatnim stopama na kredite između 3 i 5 posto”, objašnjava Novotny ističući kako sve te brojke vrijedi u slučaju da ne dođe do značajnijeg rasta cijena i hiperinflacije.

“U tom slučaju, pravila se mijenjaju. Ali u ovom trenutku možemo reći kako će se hrvatski monetarni prostor nakon ulaska u eurozonu postupno izjednačavati sa zemljama euro područja. Nakon 1. siječnja možemo očekivati da će kamatne stope na štedne uloge, ovisno o vrsti depozita, mogle vratiti na kamate od 1 do 2 posto kao što je to bilo uobičajeno i prije ovog razdoblja niskih kamatnih stopa u euro području”, smatra Novotny.

Nestašica pšenice

Nakon što je Indija zabranila izvoz osnovnih žitarica, cijena pšenice na međunarodnom tržištu je porasla na najvišu razinu u posljednja dva mjeseca. Stručnjaci upozoravaju kako sve veće cijene hrane i energenata mogu pogoršati rizik od nestašice hrane, ali i nemire u nekim zemljama.

Naime, cijena pšenice je od početka ruske invazije na Ukrajinu skočila više od 60 posto, a s obzirom na trenutačnu situaciju, mnogi se boje kako je to tek početak. Rusija i Ukrajina su prije rata dvije trećine svijeta opskrbljivale pšenicom, a uglavnom su to bile najsiromašnije zemlje svijeta. U luci u Odesi stoji 57 brodova s oko milijun tona žita koje bi moglo propasti.




Na pitanje što je sa Hrvatskom i trebamo li se i mi početi bojati nestašica ili barem puno viših cijena od ove jeseni, Novotny odgovara kako naša zemlja nije jedna od onih koja će osjetiti probleme zbog nestašice pšenice.

“Dapače, kiša koja pada ovih dana pozitivno će utjecati na prinose svih ratarskih kultura. Sve su procjene kako će ova godina biti rekordna i što se tiče žitarica i uljarica”, objašnjava analitičar.

“Najgore će proći zemlje sjeverne Afrike poput Egipta koje nemaju dovoljno svoje proizvodnje i koje ovise o jeftinoj pšenici iz Rusije i Ukrajine. Tu može doći do socijalnih tenzija, a vjerojatno i gladi, na što se već duže vrijeme upozorava. Toga kod nas u Europi i Hrvatskoj se ne moramo bojati”, zaključuje Novotny.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.