fbpx

ZBOG DIVLJANJA CIJENA ENERGENATA SVE POSKUPLJUJE: Skupa nafta i plin guraju nas u nove krize!

Autor: Adriano Milovan

Divljanje cijena energenata sve je veća prijetnja oporavku hrvatskog i svjetskog gospodarstva od koronakrize.

Naime, posljedica visokih cijena nafte i plina su veći troškovi poslovanja tvrtki i veći izdaci kućanstava. Rezultat je rast cijena roba i usluga te manji raspoloživi dohodak u džepovima potrošača, i to u vrijeme kada se od njih očekuje da povećanjem potrošnje daju svoj prilog oporavku od korona recesije. S obzirom na to da je pred nama zima, tijekom koje uobičajeno raste potrošnja energenata, nije isključeno da nas najgore tek čeka.

Prijevoznici kažu da uskoro možda više neće moći prevoziti učenike i radnike

Cijena barela sirove nafte Brent sredinom je tjedna prešla razinu od 83 američka dolara, što je jedna od najviših cijena „crnoga zlata“ posljednjih godina. U međuvremenu, vrijednost Brenta je pala pa se barelom u trenutku pisanja ovog članka trgovalo po cijeni nešto većoj od 80 USD, što je, međutim, i dalje iznad dosadašnjih očekivanja analitičara.


Visoke cijene nafte itekako se osjećaju i u poslovanju hrvatskih poduzeća. Ne čudi stoga što su iz Koordinacija javnolinijskih prijevoznika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak od Vlade zatražili da im pomogne na isti način na koji je pomogla građevinarima – izdavanjem zaključka o postupanju javnih naručitelja radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena sirovina, u ovom slučaju goriva.

„U prijevozu putnika ključni je ulazni trošak cijena goriva koja je, pak, eksplodirala, uz predviđanja daljnjeg rasta. Prijevoznici uskoro neće moći obavljati svoju uslugu prijevoza učenika“, upozorio je predsjednik HUP-ove Koordinacije javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović.

U toj HUP-ovoj koordinaciji dodaju kako su domaći prijevoznici na vjetrometini pandemije i rasta cijena te će uskoro morati prestati voziti linije koje trenutno koriste i brojni radnici za odlazak na posao.

Cijene prirodnog plina u ovoj godini porasle 600 posto

Osim cijena nafte, divljaju i cijene plina. Prema pisanju svjetskih medija, cijene prirodnog plina u Europi u ovoj su godini skočile gotovo 600 posto, dok su u SAD-u oborile 12-godišnji rekord. Istodobno, europska skladišta plina, zbog povećane potražnje za tim energentom, sve su praznija. Ne čudi stoga što EU pokušava naći zajednički odgovor na novu plinsku krizu. Kako 90 posto svojih potreba za plinom EU zadovoljava iz uvoza, velikim dijelom iz Rusije, rješenje za probleme opskrbe plinom Bruxelles pokušava naći i u dijalogu s Moskvom.

Pravu eksploziju cijena plina osjećaju i hrvatske tvrtke. Visoke cijene tog energenta povećavaju im troškove proizvodnje, a povećani troškovi se prelijevaju u više cijene proizvoda. Zbog toga su brojne tvrtke već povećale cijene svojih roba, dok druge to najavljuju.

Bolje prolaze samo oni koji su unaprijed osigurali opskrbu plinom. Među njima je i zagrebačka tvrtka Munja, čiji čelni čovjek Ivan Miloloža kaže da je putem ranije sklopljenog trogodišnjeg ugovora osigurao opskrbu plinom po znatno povoljnijim uvjetima od onih koji sada vladaju na tržištu. Plin je za njegovu tvrtku glavno pogonsko gorivo.




„Mi smo još u vrijeme koronakrize, kada su cijene energenata jako pale, očekivali da će oporavak dovesti do velikog rasta cijena energenata pa smo sklopili trogodišnji ugovor koji nam sada omogućuje da plin nabavljamo po povoljnoj cijeni. Da to nismo napravili, sada bismo morali plaćati plin po enormnim cijenama“, objašnjava za dnevno.hr Miloloža.

Poluprazna plinska skladišta u Europi

Otvoreno je, međutim, pitanje kako će se dalje kretati cijene energenata, a time i oporavak od koronakrize. Nastave li cijene energenata rasti, u uvjetima polupraznih skladišta u Europi, ne može se isključiti nova plinska kriza, poput one kroz koju smo prošli početkom 2009. godine, kada je nedostatak plina zaustavio strojeve u brojnim tvornicama, a kupci su se u trgovačkim centrima smrzavali. Posljedica toga bila bi i znatno usporavanje gospodarskog oporavka.

Ipak, stručnjaci ne očekuju da će se sada ponoviti scenarij od prije 12 godina, kao što ne očekuju ni da će cijene nafte odletjeti u nebo. Sada su, kažu, drukčije okolnosti od onih u 2009. godini, kada su plinsku krizu, u jeku ondašnje recesije, izazvali politički sporovi Rusije i Ukrajine, što je zaustavilo i dotok plina prema Zapadu, pa tako i prema Hrvatskoj.




„Okolnosti u današnjem svijetu su drukčije od onih iz 2009. godine. Izgrađen je novi plinovod, Sjeverni tok 2, koji ne ide preko Ukrajine, nego preko Baltika. Osim toga, u Europi je danas puno LNG terminala, od kojih je jedan i u Hrvatskoj, a oni omogućuju uvoz plina s drugih tržišta, poput onog u Kataru, iako po nešto višoj cijeni“, kaže za dnevno.hr energetski stručnjak Igor Dekanić.

Stoga naš sugovornik ne očekuje reprizu plinske krize iz 2009. godine. Smatra i da će se cijene energenata stabilizirati te ističe da su sadašnje cijene nafte i plina zapravo samo povratak na razinu na kojoj su bile prije izbijanja koronakrize. Osim toga, dodaje, svijet ima iskustva s energetskim krizama i uvijek je pronalazio odgovor na njih.

„Imali smo naftne šokove 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, zbog izraelsko-arapskih ratova, revolucije u Iranu i iračko-iranskog rata. Međutim, svijet je razmjerno brzo nalazio rješenja za takve situacije“, poručuje Dekanić.

Energetski šokovi usporavaju oporavak gospodarstva od koronakrize

Ipak, do nalaženja rješenja treba preživjeti. Puno će toga u daljnjem kretanju cijena ključnih energenata, kažu analitičari, ovisiti i o meteorološkim prilikama, odnosno potrebama za energentima, ali i o političkim odnosima, posebno između Zapada i Rusije, ali i o stanju na Bliskom istoku. Tu je i potražnja Kine, drugog po veličini svjetskog gospodarstva i tvornice suvremenog svijeta, čija potražnja za energentima također “bilda” njihovu cijenu.

„Energetska kriza može ugroziti oporavak svjetskoga gospodarstva. Više cijene energenata prelijevaju se na cijene proizvoda, koji postaju skuplji, a smanjuje se raspoloživi dohodak kućanstava“, ističe za dnevno.hr makroekonomist Goran Šaravanja.

No, dodaje, prijetnju oporavku ne predstavljaju samo visoke cijene energenata. Tu je i kraj građevinskog „buma“ u Kini, što će se odraziti na globalnu ekonomiju, kao i nastavak pandemije koronavirusa, ali i jačanje američkog dolara. Ipak, kaže naš sugovornik, oporavak od korona recesije će se nastaviti. Ne treba, smatra on, očekivati ni prevelik rast maloprodajnih cijena jer potražnja za robama i uslugama kakva je sada tako nešto ne bi opravdala.

Hrvatska je u specifičnoj situaciji zbog ogromnog značaja turizma

Kada je riječ o Hrvatskoj, Šaravanja napominje da je naša zemlja u specifičnoj situaciji jer ima snažan turizam koji se ove godine oporavio znatno brže i bolje od očekivanja. Zbog toga je i oporavak hrvatskoga gospodarstva iznad očekivanja i vjerojatno će se gospodarski rast u ovoj godini kretati oko brojke od osam posto. U slučaju Hrvatske, pozitivni su faktori i skori ulazak u eurozonu i Schengen, što svjetski ekonomski krugovi pozitivno boduju.

Sve to, naravno, ne znači da se i na hrvatsku ekonomiju ne odražavaju kretanja u svijetu. Hrvatska nije izolirani otok, nego je dio globaliziranog svijeta te je u velikoj mjeri ovisna o uvozu energenata. Šokovi na energetskom tržištu, kakvima sada svjedočimo, mogu usporiti i naš oporavak te ubrzati inflaciju.

Unatoč tome, ekonomisti vjeruju da učinak nove energetske krize na Hrvatsku neće biti tako velik kao u drugim zemljama koje se oslanjaju na jaku industriju i robni izvoz i daleko manje od nas ovise o turizmu. Šaravanja kaže da ne očekuje ni velik rast maloprodajnih cijena, odnosno da bi se inflacija, kako pokazuju i prognoze drugih analitičara, trebala kretati u rasponu od dva do tri posto na godinu. To je nešto brži rast cijena na malo nego ranijih godina i svakako veći nego u prošloj godini, koja je bila u znaku korona recesije, ali ipak je u granicama prihvatljivog.

Valja, međutim, upozoriti da sve te prognoze počivaju na pretpostavci da će se cijene energenata stabilizirati. Dogodi li se neki drugi scenarij, koji bi cijene energenata lansirao u nebo, ishod bi bio i znatno sporiji rast gospodarstva te veći rast cijena.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.