ZAŠTO SU SAMO BUGARI SIROMAŠNIJI OD NAS U EU? ‘Hrvati su bogati siromasi, koji su sami sebi najgori neprijatelj. Pomoći nam može samo jedna stvar’

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno.hr komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja prošlog tjedna.

Energetski analitičar Damien Courvalin je na brifingu za novinare rekao kako bi cijena barela mogla narasti na 100 dolara, zbog oporavka svjetskog gospodarstva i oporavka zračnog prometa u sljedećoj godini.

Iako je cijena sada oko 73 dolara, malo je onih koji se ne sjećaju rekordnih cijena nafte iz 2008. godine kada je barel u jednom trenutku došao do 147 dolara. Ono što zabrinjava je što je 2008. godina bila godina velike krize, nakon koje je Hrvatska šest godina bila u recesiji iz koje se tek sad počela oporavljati.

“Iako se s cijenama nafte nikad ne zna, mislim da se to neće dogoditi, argumenti za tako veliki rast su im iznimno slabi”, govori Novotny napominjući da OPEC uvijek može naglo smanjiti proizvodnju.

“Bez obzira na to što govore analitičari Goldman Sachsa, teško da će se globalna turistička potražnja tako brzo oporaviti. Aviokompanije se moraju oporaviti od velikih gubitaka koji su im se dogodili u posljednje dvije godine te će neko vrijeme morati držati visoke cijene što ne pogoduje turističkoj potražnji. Zahvaljujući pandemiji, mnoge stvari koje su se prije događale globalno, sada se događaju lokalno, što također smanjuje potražnju za naftom”.

Na pitanje hoće li se veći troškovi proizvodnje nafte prebaciti na krajnje potrošače, Novotny kaže da se to neće dogoditi:

“Nafte ima i proizvodnja je iznimno jeftina, 10 dolara po barelu u Saudijskoj Arabiji i 30-40 dolara u Rusiji. Tako da svi oni koji govore o povećanju cijena zbog skuplje proizvodnje, ne znaju što govore. Ali to su uglavnom investicijski bankari kao ti iz Goldman Sachsa kojima je u interesu izazvati potrese na tržištu i koji bi rado špekulacijama opet zaradili velike novce. U svakom slučaju generator inflacije, ako ga i bude, neće biti nafta“, uvjeren je Novotny.

Samo su Bugari gori od nas

Najnovije istraživanje Eurostata pokazuje kako je standard građana u Hrvatskoj u pandemijskoj 2020. godini bio približno za trećinu niži od prosjeka u Europskoj uniji, a lošiji od nas su bili samo Bugari.

Hrvatska je u 2020. bilježila BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, za 36 posto niži od prosjeka Unije. Zaostatak za europskim prosjekom tako je povećan za dva postotna boda u usporedbi s 2019. godinom.

“Znam da ti podaci izgledaju loše, ali kad je riječ o Hrvatskoj, te podatke treba korigirati s neslužbenim podacima, a to je kod nas iznimno snažna ekonomija u sjeni. Statistika ne pokazuje to podatke, ali podaci o stalnom rastu štednje govore da novca ima. Kod nas se čak 30 posto ekonomije događa u sivoj zoni što znači da građani Hrvatske žive bar 30 posto bolje nego što to govori statistika”.

Bogati siromasi

Novotny upozorava kako su građani Hrvatske bogati siromasi koje posjeduju ogromnu imovinu koje se nikako ne žele riješiti.

“Naši građani nisu skloni ulaganju u poduzetničke aktivnosti, samo bi ulagali u nekretnine, a sve to otežava obogaćivanje kućanstava. Hrvati imaju veće bogatstvo nego što statistika pokazuje zbog rentijerstva i sive ekonomije općenito. To se ne vidi toliko statistici, ali se vidi u potražnji za stanovima i automobilima kao i sve većoj štednji”, napominje.

Na pitanje što bi se trebalo dogodimo da se po standardu približimo zemljama koje su u EU ušle u prvom valu proširenju kao što su Slovenija, Češka, Poljska i Slovačka, Novotny odgovara da smo još daleko od toga:

“Ključno za dohotke kućanstava je da svi članovi rade, što je kod nas veliki problem jer ima puno onih koji su trajno nezaposleni. Dosta je nezaposlenih koji žive od novaca koje im njihove obitelji šalju iz inozemstva, što povećava kupovnu moć stanovništva”.

Ističe kako je i dalje najveći problem Hrvatske loša produktivnost:

“Stanje je iznimno loše i bez novog investicijskog ciklusa u slabije razvijenim krajevima Hrvatske nećemo ostvariti konvergenciju prema srednje razvijenim zemljama Europe. Pogledajte Banovinu, Slavoniju… U tim krajevima nema dovoljno radnih mjesta koje bi ljude zadržalo tamo. Možemo se samo nadati da će Hrvatska nakon ulaska u eurozonu biti na mapi investitora te će se netko umjesto da uloži u Sloveniju ili Slovačku, uložiti u Hrvatsku”.