Foto: Pixabay

ZAŠTO JE U HRVATSKOJ MINIMALNA PLAĆA TAKO NISKA? ‘Ne želimo pogriješiti kao Srbija devedesetih. Ona nam je primjer što ne smijemo napraviti!’

Autor: Ivana Jurišić

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno.hr komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja u prošlom tjednu. 

Jedan od najvažnijih je sigurno vijest da je agencija Standard & Poor’s potvrdila rejting Hrvatske ‘BBB-/A-3’, uz stabilne izglede, istaknuvši da je oporavak gospodarstva zahvaljujući turizmu stvorio uvjete za smanjenje javnog duga u ovoj godini s rekordne razine u pandemijskoj 2020.

“Pa nije loše što je potvrđen dosadašnji rejting, ali svi mi moramo biti iskreni i reći da kreditni rejting Hrvatske nije baš najbolji”, kaže Novotny. Analitičar ističe kako bi Hrvatskoj trebao biti cilj unapređivanja rejtinga kako bismo došli u društvo Slovenije, Češke i Austrije koje sve imaju bolji rejting od Hrvatske.

“Nažalost, do ostvarivanja tog cilja treba još puno toga napraviti. Osim sređivanje javnih financija treba i urediti poslovno okruženje što smatram i najvažnijim zadatkom Vlade Andreja Plenkovića: podići razinu kvalitete poslovnog okruženja koja bi privuikli međunarodne investitore”.

Mirovinski fondovi ne trebaju ulagati u bitcoin

Prošli tjedan dosta se pričalo i o mirovinama. U hotelu Westin u Zagrebu je održana konferencija na kojoj su neki od najvažnijih hrvatskih stručnjaka raspravljali o dva desetljeća mirovinske reforme u Hrvatskoj. Na pitanje treba li mirovinskim fondovima dozvoliti rizičnija ulaganja kako bi ostvarili veće prinose na svoja ulaganja, Novotny odlučno odgovara da.

“Osnovna ideja na početku mirovinske reforme nije bila da se samo reformira mirovinski sustav, već i da se taj novac usmjeri prema poduzećima. Kako mirovinski fondovi raspolažu  s ogromnim kapitalom, onaj dio koji nije uložen u obveznice, a to je nekih 40 posto, trebalo bi usmjeriti prema tržištima kapitala”, uvjeren je Novotny.

Analitičar ističe kako to može pomoći i jačanju tržišta kapitala u Hrtvatskoj, ali da prije toga treba mijenjati ne samo zakon o mirovinskim fondovima i pravila njihovih ulaganja već i zakone koji uređuju tržište.




“U ovom trenutku pristup hrvatskom tržištu kapitala imaju samo velika poduzeća, dok je malim i srednjim poduzećima mogućnost ulaska smanjenja ili potpuno onemogućena i to treba hitno mijenjati”.

Novotny kaže da osobno nije sklon alternativnim načinima ulaganja:

Mirovinski fondovi ne trebaju ulagati u kriptovalute ili zlato jer je to prerizično i to bih prepustio privatnim fondovima rizičnog kapitala”.




Politika se ne smije petljati u tržišne cijene

Iako je kod nas situacija još uvijek stabilna, svijet je prije samo nekoliko dana šokirala izjava predsjednika uprave ruskog plinskog koncerna Gazproma Alekseja Millera koji je na godišnjoj općoj skupštini Međunarodnog poslovnog kongresa u Moskvi rekao da Europa neće moći nadoknaditi zaostatak u punjenju podzemnih skladišta plina te će u jesensko-zimsku sezonu ući s nedostatkom plina u tim skladištima. Loše su to vijesti za cijene plina u Europi, a koliko je situacija ozbiljno dovoljno govori da francuska vlada svojim najsiromašnijim građanima daje vouchere za energente dok je španjolska vlada otišla još i dalje i usvojila paket kriznih mjera kako bi obuzdala visoke cijene struje i plina, najavljujući ograničenje poskupljenja plina i zarade elektroenergetskih kompanija.

Novotny ističe kako je riječ o pogrešnom potezu jer ograničavanje cijena ne vodi ničemu:

“Sjećamo se kako je Sanaderova vlada govorila psihološkoj cijeni goriva od osam kuna, a vidimo da je ta psihološka granica već odavno probijena. Politika ne smije i ne bi se trebala petljati u cijene na tržištu”.

Ističe kako svi moramo biti svjesni činjenice da je vrijeme jeftinog plina iza nas:

“Troškovi proizvodnje i transporta plina su sad izrazito visoki te možemo očekivati daljnji nastavak rasta cijena prirodnog plina. Jedino što naša Vlada može napraviti je poticati privatna ulaganja u alternativne obnovljive izvore energije kako bismo bili manje ovisni o prirodnim plinu. Hrvatska uvozi nekih 25-30 posto energenata, a to je nešto što moramo popraviti kao zemlja koja ima dovoljno prirodnih resursa koji nam omogućavaju da ne budemo ovisni o drugima”.

Umjetno povećavanje plaća vodi do hiperinflacije

Iako se ministar Aladrović pohvalio rastom minimalne plaće u Plenkovićenoj vladi, sindikati i dalje ističu kako prosječnoj obitelji koja živi na dvije minimalne plaće nedostaje 3800 kuna za normalan život.

Na pitanje zašto je u Hrvatskoj minimalna plaća tako niska, Novotny kaže da je to prije svega problem produktivnosti.

“Ne možete vi administrativnim vladinim mjerama povećavati plaće. Mislim, možete, ali to ne dovodi ničemu dobrome”, kaže.

 “Vlada bi mogla povećati plaće javnog sektora na 10.000 kuna, ali kad bi to napravila porezi bi narasli, destimulirala bi se privatna ulaganja, produktivnost bi pala, mi bismo se vrtili u krug i  sigurno je kako bismo ušli u veliku spiralu hiperinflacije kao što je napravila Srbija devedesetih. Jer Srbija nam je upravo primjer što bi se dogodilo da to napravimo. Ona je tako dizala plaće u vrijeme kada nije bilo realnih investicija i BDP im je pao tridesetak posto. Manjak novca su nadoknađivali tiskanjem novca, te su u siječnju imali inflaciju od oko 310.000 posto. A to je sigurno nešto što sebi ne želimo”, uvjeren je analitičar.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.