Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX/Ilustracija

ZA BOGATOG NIJEMCA MOŽE, A ZA HRVATA NE MOŽE! Zaboli te srce od ovakve cijene u trgovini: ‘Kod nas je pet puta skuplji’, ekonomist upire prstom u krivca

Autor: Ivana Jurišić

Građane su jutros na benzinskim pumpama dočekale nove cijene gorivo. Benzin se prodaje za 1,32 eura po litri, dok je dizel još jeftiniji, plaćamo ga za 1,24 eura po litri. Velika je to razlika u odnosu na prošlu godinu kada su cijene nafte bile rekordno visoke, a građani gorivo plaćali skoro dva eura.

Niske cijene nafte i transporta utjecale su i na niže cijene transporta iz prekomorskih zemalja pa je danas i pet puta niža nego prošle godine. Nažalost, čini se kako niže cijene energenata nisu utjecale i na niže cijene u trgovinama. Kupci plaćaju nikad skuplju hranu. Svježe mlijeko plaćamo 1,33 eura po litri, 10 jaja kupujemo za 3,18 eura. O cijenama deterdženta, čokolade, voća i povrća da i ne govorimo.

U međuvremenu, u nekim drugim zemljama EU, kupci u trgovinama već vide niže cijene. Tako Nijemci maslac robnih marki plaćaju 1.59 eura, dok ga Hrvati taj isti maslac plaćaju skoro tri eura. S obzirom na razliku u plaćama u Njemačkoj i Hrvatskoj, ispada da Hrvati plaćaju pet puta skuplji maslac. Zašto je to tako pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja koji nam je rekao kako su veliki problem nastojanja države da stabilizira cijene, što uglavnom dovodi do suprotnog efekta

Intervencijama postigle suprotan efekt

“U prvom valu imali smo troškovnu inflaciju, kada su cijene rasle zbog očekivanja. Sjećate se kada je počeo rat u Ukrajini? Svi su se bojali da će cijena nafte skočiti i do 200 dolara po barelu kao i da neće biti dovoljno poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Na kraju se ništa od toga nije dogodilo”, objašnjava Novotny.

Ono što sada imamo, kaže ekonomist, je drugi val inflacije koji je uglavnom posljedica unutrašnjih odnosa ponude i potražnje.

“Sve europske vlade su nakon prvog vala inflacije postale nervozne i intervencijama na tržištu pokušale stabilizirati cijene, Nažalost, direktni transferima iz proračuna, subvencije i smanjivanje poreznog pritiska na energente postigli su upravo suprotan efekt. Umjesto da se potražnja smanji i inflacija padne, ona se povećala”, govori analitičar koji smatra da je veliki problem što je Europska središnja banka (ESB) za razliku američkog Fed-a kasno počela dizati kamate jer se bojala pada ekonomske aktivnosti.

“To se na kraju nije dogodilo, ali se dogodilo da je ubrzan drugi krug inflacije. ESB sada moli europske vlade da više ne interveniraju na tržištu sa direktnim intervencijama jer tako dižu inflaciju.




Ono što je sigurno je da ne postoji način na koji vlade mogu spriječiti rast cijena. To mogu jedino središnje banke, ali države im ne pomažu previše svojim fiskalnim intervencijama”, kaže Novotny.

Proračunska štednja

Analitičar upozorava kako Hrvatsku s dolaskom turističke sezone čekaju teški dani.

“Tijekom turističke sezone u Hrvatskoj potražnja raste i za pet puta. Turisti u prosjeku potroše 110 eura po osobi. Od toga je 50 eura za smještaj, a ostatak je vanpansionska potrošnja što generira veliki pritisak na potražnju. U isto vrijeme domaća ponuda je slaba i nedovoljna da pokrije taj ogroman rast potražnje.




Vlada je u želji da lansira pozitivne vijesti o turizmu kontraproduktivna. Očekuje se rekordna sezona, što znači da će svi akteri koji opskrbljuju turističko tržište napuniti svoja skladišta da bi izdržali nalet turista u dva mjeseca što znači da će cijene rasti”, upozorava analitičar.

Želimo li niže cijene, kaže analitičar, uz intervenciju središnje banke ključna je i proračunska štednja.

“Vlade to nažalost ne razumiju. Njima su uvijek nekakvi izbori, iako nam je upravo Grčka, koja je pokazala kako se ekonomija kroz proračunsku štednju ekonomija može stabilizirati i privući nove ulagače. Političari bi se trebali ugledati u Grčku koja je dobar primjer kako pretjerana državna intervencija može naškoditi gospodarstvu”, zaključuje Novotny.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.