Vrijeme polako ističe, otkrio koliko bi još cijene nekretnina mogle rasti: Čeka nas vrhunac, a onda pad

Kamatne stope na hipotekarne kredite u Sjedinjenim Američkim Državama iznenada su porasle prošle sedmice zbog straha da Fed neće prestati s dizanjem kamatnih stopa, što je rezultiralo najnižom potražnjom za stambenim kreditima od kraja veljače.

Prema podacima Udruženja hipotekarnih banaka, prosječna ugovorena kamatna stopa za hipotekarne kredite sa fiksnim rokom otplate od 30 godina, za iznose do 726.200 dolara, porasla je sa 6,69 na 6,91 posto.

Potražnja za stambenim kreditima je čak 31 posto niža nego prošle godine u istom periodu, a samo u tjedan pala je tri posto.

Upozorenje ECB-a

U sjećanju mnogi još je živa ekonomska kriza iz 2008. godine kada se kriza na tržištu nekretnina s američkog prelila i na ostatak svijeta. Hrvatska je tada prošla još i gore od drugih europskih zemalja. U 2009. godini realni BDP je pao 7,4 posto, a godinu dana poslije je pao još 1,7 posto. Ukupan pad realnog BDP-a u razdoblju od 2008. do 2014. godine iznosio je 12,6 posto.

Hrvatska je također između 2008. i 2014. godine izgubila 212.656 radnih mjesta odnosno 13,7 posto ukupne početne zaposlenosti. Kao što se vidi po brojkama, posljedice ekonomske krize bile su jako teške.

Nije onda nikakvo čudo da mnogi u Hrvatskoj sa zabrinutošću gledaju zbivanja preko bare, osim nakon upozorenja Europske središte banke (ECB) da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle naglo pasti zbog nedostupnosti stanova uzrokovane visokim kamatnim stopama.

Kao posebno ranjive, ECB je istaknuo zemlje poput Portugala, Španjolske i baltičkih zemalja u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopama.

Kamatne stope na stambene kredite rastu i u Hrvatskoj, a već je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić upozorio kako je smanjen broj transakcija, što je uvod u stabilizaciju cijena na tržištu.

Kako je ECB najavila daljnje dizanje kamatnih stopa, sigurno je kako će kamatne stope na kredite rasti i dalje, zbog čega će krediti postati nepriuštivi velikom broju građana.

Kako će se to odraziti na hrvatsko tržište nekretnina i hoćemo li napokon vidjeti pad cijena, pitali smo ekonomskog analitičara Petra Vuškovića.

“Cijene nekretnina u Hrvatskoj nisu nikad bile više, pa se građani, s razlogom pitaju jesmo li dosegli vrhunac. Moje je mišljenje da cijene mogu rasti još barem za 10 posto, a i nakon što dođu do vrhunca neće tako lako padati već se se u nekom srednjem roku od pet godina zadržati na ovim razinama, barem u ovim frekventnijim gradovima”, objašnjava analitičar.

Trećina kupaca stranci

Na pitanje kako će dizanje kamata od strane ECB-a utjecati na potražnju, Vušković kaže kako svaku državu, pa čak i sad svaki grad možemo gledati kao specifično tržište.

“Cijena kamatnjaka će sigurno utjecati na potražnju, tu je sigurno. Ipak, ne smijemo zaboraviti kako je Hrvatska specifična po nekim elementima našeg tržišta nekretnina.

Prije svega to je potražnja sa stranog tržišta jer je svaki treći kupac je stranac. Drugo, imamo akcelerirani rast potražnje za nekretninama koji je dobrim dijelom rezultat euroizacije. Građani su nakon uvođenja eura dobar dio štednje koji su imali u čarapama investirali u nekretnine što je utjecalo na rast potražnje. Treći razlog rasta ponude koji bi se mogao nastaviti i dalje je rentijerska ekonomija. Kako je tamo porez najniži, mnogi su se građani okrenuli iznajmljivanju, a to je trend kojemu barem zasada ne vidimo kraj”, zaključuje Vušković.