Marko Lopac

Vrhunski stručnjaci o otpadu u Hrvatskoj: ‘Tko je taj koji kaže da nema drugih mogućnosti?’

Autor: Dnevno

Otpad je često shvaćen kao teret koji želimo izbjeći. No, iza njega se zapravo krije prilika za promjenu, inovaciju te stvaranje bolje i održivije budućnosti. O svemu tome govorilo se na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova.

O otpadu se često govori kao nečemu lošemu, nečemu što nitko ne želi u svojemu dvorištu, a zapravo je svugdje. Ova konferencija otvara nove teme i predstavlja rješenja, pokazuje pozitivne primjere iz okolice, ukazuje na prilike koje se nalaze ispod zakopanih brda smeća te zelenoj, čistoj i održivoj budućnosti.

Cilj konferencije bio je govoriti o ‘tabu’ temama kao što su energane (u medijima često nazivane spalionice) o kojima će stručnjaci govoriti ‘za i protiv’, pokazati uspješne primjere hrvatskih gradova (ali i gradova susjednih država kao i samih država) te modele koje su primijenili u rješavanju problematike otpada. Na konferenciji će se govoriti o ulozi velikih kompanija u stvaranju ali i recikliranju otpada. Konferencija je namijenjena tvrtkama, jedinicama lokalne (regionalne) samouprave, građanima, stručnjacima u ovoj problematici. Namijenjena je svim dionicima koji su na neki način u doticaju s otpadom.

Tijek konferencije pratite uživo na portalu Dnevno:

Vlasnica Motus Medie Marija Dekanić uvodno se obratila uzvanicima:

“Poštovani gradonačelniče Splita, državni tajnici, čelnici institucija, partneri i predstavnici medija, dobrodošli na prvu konferenciju Otpad 360. Prije više od dvije godine Motuis Media krenula je s otvaranjem tema kroz organizaciju konferencija. kao medijska kuća čija izdanja čitaju milijuni ljudi, odgovorni smo i za adresiranje ključnih problema, koji utječu ne samo na našu ekonomiju već i na društov u cjeini. Jedna od tih tema svakako je i otpad. Zapanjujuća je činjenica da svaki građanin Hrvatske svake godine generira 474 kilograma komunalnog otpada. Svi od velikih do malih gradova suočavaju se s izazovima zbrinjavanja ovih ogromnih količina otpada, koje su posljedica potrošačkog mentaliteta. Stoga, jedan od ključnih izazova leži iza potrošačkih navika i održivosti. Posebno želim zahvaliti udruzi Gradova, Republici Sloveniji i Danskoj, velika zahvala ide svim sponzorima i partnerima koji su prepoznali značaj ove teme”, rekla je Dekanić.




Nakon uvodnog obraćanja nekoliko riječi rekao je zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša:

“Očekujem kako će ovaj skup iznijedriti zaključke da napravimo korak naprijed. Razlog zašto ne radimo konkretne korake je politika, pa smo danas tu gjde jesmo. Ova tema važna je ne samo zato što nam rastu količine otpada i imamo nestašicu energenata. Hrvatska je unijela sve važne odrednice euroskih direktiva vezanih uz principe kružne ekonomije u kojoj bi otpad sutra trebao biti sirovina. Moramo pristupiti ovom problemu zdravorazumski, bez populizma i politike”, rekao je Budiša.

Iduće obraćanje održao je Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie.




“Hvala na pozivu. Želim vam dobrodošlicu iz srca Beča. Jedan od razloga je to što imamo odličan sustav gospodarenja otpadom. Kakav je naš pristup gospodarenju otpadom? Uvijek imate sprječavanje otpada u hijerarhiji. Da smanjite količinu otpada, trebate smanjiti potrošnju. Nakon toga morate reciklirati. Zavirimo u povijest. Ako pogledamo komunalni otpad koji je nastao u Beču, sve što je proizvedeno završilo je na odlagalištu. Preostali otpad nije bio skupljen. Morate pronaći rješenja za tako veliku količinu otpada. Od 1980-ih skupljamo sve što se ne može reciklirati”, rekao je.

Uslijedila je panel rasprava “Energana – prilika ili prijetnja? – Bečka energana nedavno je proslavila 60. obljetnicu”, u kojoj sudjeluju direktor Energetika Celje Aleksander Mirt, predsjednik Zveza ekoloških gibanj Slovenije-ZEG Karel Lipič, nezavisni savjetnik za okoliš u Grevicon Consulting Viktor Simončič, profesor Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Slaven Dobrović te načelnica Sektora za fondove Europske unije na FZOEU Maja Feketić.

“Gdje vrećica mješanog komunalnog završi u Hrvatskoj?”, upitao je moderator, a Lipič je odgovorio: “Pitanje za milijun dolara. postavili smo sistem gdje imamo odvojeno skupljanje, ali ne znamo gdje završavaju pojedine sirovine. Imamo primjer u gradovima da netko skupi sve ono što je u kanti, pa ne znamo gdje to završava. Siguran sam da niti jedna vrećica ne završava u Celju, jer oni ne uvoze gorivo iz otpada, ali dio slovenskog materijala završava u Beču, pa tako i naš”.

“Tko je to tko kaže da nema drugih mogućnosti. Kako je moguće da je Hrvatska sagradila 7 sortirnica koje ne rade. Ne rade zbog administrativnog razloga koji se, vjerujem, mogao brzo riješiti u Bruxellesu. Što znači odvojeno prikupljanje bez sortirnica i kompostana. Zagreb plaća 300 eura za tonu odvojeno prikupljene plastike. Pa tko je ovdje lud? Javni interes je da se stvari uspostave. Recikliranje je superiornije od elektrane. Ta ušteda je višestruko veća od onoga što možemo dobiti i korisno upotrijebiti. To je fizika. Što se tiče emisija iz energana, ne možemo govoriti da je CO2 voda. Pažljivo s time što smijemo zanemariti, a što ne”, rekao je Slaven Dobrović.

“Kao što je moj kolega iz Beča rekao, moramo uzeti u obzir da u energetskoj krizi ljude kure svašta. Mi imamo euroske direktive i znamo koliko toga smijemo emitirati, tako da tu ne vidimo problem. Imali smo problem koji smo veoma uspješno riješili”, rekao je Simončič.

“Mi smo potpisali ono što je stajalo u zakonodavstvu EU bez da smo to kritički razmotrili. Finska si to nije mogla priušttiti i rekli su da ne mogu izdvajati 55 posto. ja kažem da, ako je dobro za Fince, onda je dobor za nas. Mi smo se odluičiti što više reciklirati i imati što više šarenih kanti. nije isto u Zagrebu i na Šolti. Morate se prilagoditi onome što vam treba. Ako to ne napravite, onda ste napravili štetu”, rečeno je na konferenciji.

“U Sloveniji imamo problem da privatna fondacija s 20 zaposlenih vodi zaštitu okoliša. To nisu političke stranke, već ljudi s velikim utjecajem. Oni odlučuju kada će se nešto graditi”, rekao je Lipič.

“Papir skupljen na Visu mora preći kamionom, preša se i drži pod nastrešnicom. Onda kreće 11 kilometara preko brda, spušta se u trajektnu luku i ukrcava se na trajekt. To je 11,4 megadžula po toni, pa će ići na kamion. To je još 150 megadžula utrošene enregije za transport papira iz Komiže u Belišće. Ja nisam zeleni koji mašta o nečemu, već razmišljam o tehničkim rješenjima”, rekao je Dobrović.

“Nismo napravili sistem, ako nešto trebamo napraviti imamo vremena, da vidimo što si možemo priuštiti, reći EU da mijenjamo naš plan. Čak i u plastici nekih 60 posto se ne može ili ne isplati materijalno oporabiti, to nitko u svijetu radi. Ako gledamo Europu i mamo preko 500 energana na gorivo iz otpada, nije na otpad, jer se materijal pripremi, ne vidim zašto mi to ne bismo radili, no to je vrh piramide upravljanja s otpadom. Ponovit ću slikoviti primjer, kada na Komiži skupite otpadni papir i trebate ga voziti u Belišče, napravit ćete računicu i shvatit ćete da vam se ne isplati voziti marihuanu u rinfuzi, a kamoli otpadni papir”, rekao je živopisno Simončič.

Hrvatski sustav je nakaradan, smatra bivši ministar,

“Tko misli da je pametno paliti koru od banane? Grijat ćemo se na koru od krumpira? Biootpad ide van, kultura je kultura, a s nekulturom treba raditi da ih se educira”, rekao je.

Panel – Čisti gradovi, sretni građani

Uslijedila je panel rasprava “Čisti gradovi, sretni građani”, u kojoj sudjeluju gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, gradonačelnik Splita Ivica Puljak, gradonačelnik Osijeka Ivan Radić te zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.

“Vox populi koji je napravljen u Zagrebu pokazuju da su za sve krivi političari. Mi se šalimo da će uskoro Tomašević biti kriv i za lišće koje nije otpuhano na ispravan način”, rekao je Korlaet.

“Je li to dostižno? Mislim da u teoriji je, ali da ćemo u praksi imati velikih problema. Mi se ubismo od posla, a da vam pravo kažem, ne vidimo neke rezultate. Mi se svi lažemo da nešto radimo, razvrstavamo i slično, a u biti to ne radimo. Čak su i zeleni pokrenuli priču. mi u hrvatskoj moramo napraviti nekoliko energana”, rekao je Puljak.

“Kao što je rekao gradonačelnik Puljak, odvajanje je tek prvi korak. Sustav je nedostatan, ali takvog smo ga naslijedili. Zato idemo u sljedeći korak, a to je CGO (centar za gospodarenje otpadom). Taj CGO će imati mehaničku obradu otpada”, rekao je Korlaet.

“Sve to povećava troškove komunalnih poduzeća. za otkup plastike morate plaćati po toni ovlaštenim tvrtkama za preuzimanje materijala. Sada je već 6 godina takva situacija s reciklabilnim sirovinama. Koliko god da ulažete u taj sustav, imate povećane troškove i inflatorni pritisak na plaće radnika. To je sustav koji se uvodi, problema ima i oni se rješavaju u hodu”, rekao je Filipović.

Moderatorica je Puljka upitla za komentar na podatke ministarstva o tome kako se u Splitu i ne odvaja onoliko koliko bi gradska administracija željela.

“Brojevi koje vi imate su pogrešni. Ministarstvo je pogrešno izračunalo koliko Split odvaja otpada. Cijele godine barata krivim brojevima, pa su nas razni političari prozivali da krivo radimo. Ja sam štreber i sve što radi,m radim sistematski. Prije nego što smo počeli graditi infrastrukturuu proveli smo istraživanje da li to građani stvarno žele. Pitali smo građane koliko njih odvaja otpad. Dobili smo odgovor da njih 70 posto odvaja. Oni lažu. To je dobro jer pokazuje da građani žele odvajati opad. Napravili smo kampanju gdje nam je Vojko V napravio pjesmu o tome. Ta pjesma je toliko popularna da se vrti po klubovima”, rekao je Puljak.

“Važno je reći da smo se pobrinuli za još dvije vrste otpada koje zauzimaju velike kubikaže. To su glomazni i građevinski otpad. Glomazni otpad je prije naše administracije zbrinjavalo privatno poduzeće po cijeni od 40 milijuna kuna godišnje. mi smo otvorili svoj centar na Jakuševcu gdje se sortira glomazni otpad. Tu smo postigli značajne uštede”, rekao je Korlaet.

“Mi smo muku mučili i s obnovom. Resnik funkcionira na način da to nije deponij već skladište. Kružno gospodarstvo za te velike tonaže i kubikaže je veoma važno. Zagreb se puno muči s tim divljim odlagalištima uglavnom uz rijeku Savu, što predstalja dodatni problem”, dodao je Korlaet.

“ja nisam za idjeu da se sve spali. Ono što prikupimo moramo nekako uporabiti. Rekli smo da idemo ispitati tehnologiju. Kod nas je veliki problem otpada od hrane, naročito od hotela i restorana. oni bi teoretski trebali sami zbrinuti, ali naravno da to ne rade već bacaju u kantu. mi možemo zvati inpekcije da ih kažnjavaju, ali trčati za svakim tko je neuredan je jako teško. Dogovorili smo se sa 13 restorana da ćemo mi skupljati otpad od hrane, pa smo im dali kante za taj otpad i rekli da ćemo mi zbrinjavati taj otpad. Mi bi to stavili u uređaj koji kompostira. Tada u njhovim ostalim kantama ne bi bilo uopće otpada. Mi smo bili ohrabreni time, ali da bi se u Hrvatskoj tako nešto provelo potrebno je puno vremena”, rekao je Puljak.

Danska – svjetli primjer recikliranja

Iduće predavanje održao je Ole Frijs-Madsen, veleposlanik Kraljevine Danske u RH.

“U Danskoj smo davno odlučili da otpad nećemo smatrati problemom nego prilikom. Davno smo počeli s prostornim planiranjem na vrlo strog način. Vrlo rano smo odbacili odlagališta. To je dugotrajan proces u Danskoj, oko 25 godina. To bi bilo dobro i za Hrvatsku. Počeli smo s prostornim planiranjem 70-ih godina. Susretali smo se s određenim problemima. Na sjeveru zemlje, gdje živi oko 400 ljudi, dogodio se jedan odron otpada. Prije tri mjeseca smo imali odron. To je usporedivo s ovim u Zagrebu. No to nije bio deponij odlaganja otpada već područje na kojem smo odlagali tlo s poljoprivrednih farmi, spalionica i ostalih i zbog kiša se tlo počelo kretati prema selu. To nam je pokazatelj da trebamo biti oprezni. Otpad predstavlja sirovinu, ali i prijetnju za zdravlje jer može biti toksičan.

Mi svi možemo nešto naučiti iz ovoga. Općina nije shvatila svoju ulogu dovoljno ozbiljno. Općina mora biti stroga u svojim kontrolama. Da je to učinila ovo se ne bi dogodilo. Određena upozorenja nisu shvatili dovoljno ozbiljno.

Moderator Tin Bašić rekao je da su Danci poznati po recikliranju: Došlo je do situacije da nema dosta miješanog otpada za energane pa ste ga počeli uvoziti. Ostale zemlje vam plaćaju za to. Kako je to moguće?

“To se čini paradoksalnim. Postali smo toliko učinkoviti u recikliranju našeg otpada da nudimo obradu otpada drugim zemljama. Određena danske firme i općine su odlučile da, kako bi pretvorile otpad u energiju, i kako bi udovoljili zahtjevima vezanim uz sprječavanje CO2 emisija i globalnog zatopljenja, stvorile su ovaj biznis”.

“U Danskoj postoji trend. Ljudi više ne kupuju nove stvari – namještaj, odjeći itd. već koriste rabljeno. Zašto je tome tako?”, upitao je moderator.

“To je dobro pitanje. Prije nekoliko dana vratio sam se iz Kopenhagena i čuo sam vijesti o trgovinama rabljenom robom. Crveni križ kod nas ima oko 300 dućana s rabljenom odjećom. Danci su doista predani tom trendu. Imam troje djece koja su odrasla i oni rijetko kupljuju novu odjeću, kupuju u second hand shopu. Kupuju jedan do dva komada nova odjeće godišnje, a sve ostalo kupuju u second hand trgovinama. Mislim da će to u budućnosti biti i u Hrvatskoj, kad odrastu ove nove generacije koje u školama uče o očuvanju okoliša”, rekao je.

“Pročitao sam da u Danskoj 40 posto ukupnog otpada potječe iz građevinske indrustrije pa ste donijeli zakon da se mora taj materijal opet iskoristiti. U Zagrebu imamo golem problem s građevinskom otpadom”, pitao je moderator.

“To je duga priča. Riječ je o energetskom trošku proizvodnje tog materijala. Zahvaljujući tom zakonu možemo postići ciljeve iz Pariškog sporazuma i ostalih”, odgovorio je danski sugovornik.

“Kada donosite zakon u Danskoj čemu težite, koji je krajnji cilj – očuvanje okoliša, kružno gospodarstvo…?”, upitao je moderator.

“Mislim da je mješavina svega toga. Ako vidimo što se događa s globalnim gospodarstvom vidjet ćete da ima puno poduzeća koji sve više proizvoda proizvode na održiv način. Buduće generacije će morati ulagati u te proizvode. Sve je to dio jedne veće priče”, odgovorio je danski veleposlanik.

Panel rasprava RE(use/duce/cycle)

Uslijedila je panel rasprava RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike u kojoj su sudjelovali načelnica Sektora za zaštitu okoliša na FZOEU Aleksandra Čilić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupe Željko Teufel te direktor Zelene tehnologije Ivan Lukenda.

“Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za politike i sprečavanje rasipanja i nastajanje otpada od hrane. Tu smo propisali određeni broj aktivnosti i mjera kojima ćemo obuhvatiti sve dionike prehrambenog lanca, od onih koji stavljaju hranu na tržište do krajnjih potrošača. Istraživanja pokazuju da 76 posto hrane kao otpad nastaje u kućanstvima”, rekla je Kolarić.

“Neke ciljeve treba postaviti i trebaju biti ambiciozni. Informirati građane je stup bez kojeg sustav nije uspostavljen”, rekla je Aleksandra Ćilić.

“Kada govorimo o miješanom komunalnom otpadu, najveći problem je infrastruktura koja u Hrvatskoj ne postoji. Postoje samo dva postrojenja, odnosno treće je upravo otvoreno. hrvatska kasni u pogledu izgradnje, a s druge strane deponiji se zatvaraju. Moja pretpostavka je da ćemo brzo doći u veliki problem gdje ljudi i dalje generiraju velike količine komunalnog otpada, a s druge strane nemate gdje s tim otpadom jer postrojenja ne postoje. To je problem koji prepoznajemo i nadamo se da ćemo kao privatna tvrtka naći rješenje”, rekao je Teufel.

“Sada možemo reći da imamo ozbiljan i moderan sustav, a trenutno smo u fazi da razvijamo novi. Mi smo turistička zemlja, a usred ljeta komunalac ima prijvaljeno da je sakupio jednu količinu, a u 7. i 8. mjesecu, u špici sezone ima manje prijavljnog otpada. Vide se pomaci, ali i dalje u špici sezone nemamo kontrolu nad ničim. nastaje kaos. Ciljevi koje smo si zacrtali nestaju jer mi i dalje nismo spremni upravljati tomkoličinom otpada”, rekao je Lukenda.

“Kada govorimo o isplativosti, najisplativija sirovina su metali. oduvijek se zna da se metali recikliraju. Kada govorimo o nemetalima, tu je najvažniji stupanj čistoće. Njega generiraju u najvećem dijelu građani. To iziskuje dodatne tehnologije i poskupljenje da bi se to moglo obraditi i iskoristiti kao sirovina. Kada govorimo o drugim vrstama otpada, primjerice papir, on uvijek ima nekakvu vrijednost. Čista plastika ima vrijednost, kao i staklo. Ali kada imamo miks tih materijala koje je jako teško razdvojiti, oni gube vrijednost i svi ti procesi se moraju platiti. Kada govormo o tvrtkama koje gospodare otpadom, a mis mo najveća grupacija u RH, uz nas su vezane tisuće drugih manjih kompanija. Otpad se skuplja kapilarno, tako da niti jedna kompanija nije u mogućnosti to sama odraditi. Ima zarade u poslu s otpadom”, rekao je Teufel.

“Trebat će proći dugo godina dok se jednokratna plastika ne zamijeni drugim materijalom koji će biti bolji i više reciklabilan. To su nove tehnologije koje će jednog dana doći. Treba poticati odgovornost potrošača. da koriste ambalažu koja je reciklabilna” rekla je Čilić.

“Tehnlogija mora ići naprijed i mora ju se pratiti. ne samo mi provideri, već i naši korisnici. Trudimo se prenijeti nešto, ali nekad se mi trudimo uloviti njih, a oni se u nekim stvarima trude phvatati nas. mislim da bi smo se svi trebali skupiti i da mi koji smo iz realnog sektora i rješavamo realne probleme na terenu, smatram da bismo mi mogli puno pomoći državi”, rekao je Lukenda.

Na kraju se savjetnica Udruge gradova i Eko-Murvica Sonja Polonijo obratila publici: “Oni koji su bili bebe prije 20 godina danas su veliki klipani. po rezultatima se ne bi reklo da ih se edukacija ‘ćapšala’ ili da su nešto naučili. gradovi i općine napravi jednu tribinu godišnje na koju dođu ljudi koji su ovako i onako ekološki osvješteni. Ponekad imate dojam da svaki apartman jedanput u dvije godine mijenja namještaj. Čak 57 posto ukupne količine komunalnog optpada bio je miješani komunalni otpad. Imamo unutarnju dvojbu, a infrastrukturu imamo kakvu imamo. Živo me zanima da li bi stanovnicima Viškova trebalo objasniti da im na Marišćinu još ide i energana. mislim da bi Matija Gubec odmah izašao na cestu.”, rekla je.

“Ljudi su shvatili da najveći popust ima onaj koji baci smeće kako ne treba i onda ga se ne uhvati. Čuvanje planete Zemlje za mnoge je apstraktno. Imamo i mi svoju odgovornost. Otpad je problem dok je u mom stanu. kada neće biti, neka se veseli netko drugi. Na edukacije za građane odazivaju se osvješteni pojedinci. Ako imate zajedničke kante, bez obzira jesu li to klasični kontejneri ili nešto drugo, otprilike dvije trećine njegovog sadržaja će biti ono što ne treba. Sama edukacija nije dovoljna, a kako motivirati odrasle? Komunalna batina. To znači ovlasti komunalnih redara. Treba li vam dokazni postupak da dokažete tko je bacio tri vreće nečega? Neki omjer mrkve i batine mora biti. Nije kriv gradonačelnik što nije uzeo metlu. Onečišćivača treba kazniti. U Europi to rade desetljećima”, rekla je.

O konferenciji

Rješavanje problematike biootpada u gradovima zahtijeva fokusiranje na smanjenje količine otpada koji se uopće generira, uz istovremeno poticanje recikliranja i ponovne upotrebe organskog materijala. Primjena načela smanji (reduce), recikliraj (recycle) i ponovno koristi (reuse);ključna je u ovom procesu, te zahtijeva aktivnu ulogu kako lokalnih zajednica tako i pojedinaca. Smanjenje (reduce) količine biootpada na samoj lokaciji nastanka može se ostvariti kroz edukacijske programe usmjerene na smanjenje otpada hrane.

Educiranje javnosti o planiranju obroka, kupovinu namirnica prema potrebi i pravilnom skladištenju hrane kako bi se produžio njezin rok trajanja može imati jako veliki utjecaj. Recikliranje (recycle) i ponovna upotreba (reuse) biootpada kroz inovativne tehnologije poput uređaja za kompostiranje također predstavlja važan korak prema smanjenju ovisnosti o centraliziranim sustavima upravljanja otpadom.

Ovi uređaji omogućavaju obradu biootpada direktno na mjestu nastanka, pretvarajući ga u organski materijal koji se može koristiti za proizvodnju energije ili kao kompost, smanjujući time potrebu za vanjskim odvozom i odlaganjem. Na kraju, potrebno je stvoriti sustav koji podržava i nagrađuje održivo ponašanje. Integriranjem ovih pristupa, gradovi mogu efikasno smanjiti problematiku biootpada, čineći urbane sredine čišćima, zdravijima i održivijima.

Plan konferencije

09:30 – 10:00: Kava dobrodošlice i registracija

10:00 – 10:05: Otvorenje i pozdravni govor domaćina

Marija Dekanić, direktorica, Motus Media grupa
Jasmina Džanović, suvlasnica, ZGRADOnačelnik.hr
10:10 – 10:15: Pozdravni i uvodni govor

Mirko Budiša, zamjenik direktora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
10:20 – 10:35: Prezentacija: Bečka energana – iskustvo

Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie
10:35 – 11:20: Panel rasprava: Energana – prilika ili prijetnja?

Pitanja iz publike

Aleksander Mirt, direktor, Energetika Celje
Karel Lipič, predsjednik, Zveza ekoloških gibanj Slovenije-ZEG
Viktor Simončič, nezavisni savjetnik za okoliš, Grevicon Consulting
Slaven Dobrović, profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove Europske unije, FZOEU
Moderator: Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr
11:25 – 11:40: Prezentacija: Primjer dobre prakse – Slovenija

Bernarda Podlipnik, načelnica Sektorja za ravnanje z odpadki na Ministrstvu za okolje, podnebje in energijo Republike Slovenije
11:40 – 12:30: Panel rasprava: Čisti gradovi, sretni građani

Pitanja iz publike

Ivica Puljak, gradonačelnik, Grad Split
Marko Filipović, gradonačelnik, Grad Rijeka
Ivan Radić, gradonačelnik, Grad Osijek
Uskoro potvrda četvrtog panelista/predstavnika Grada Zagreba
Moderatorica: Andrea Čović Vidović, vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica Odjela za medije

12:30 – 13:00: Pauza za kavu

13:00 – 13:15: 1 na 1 razgovor: Primjer dobre prakse – Danska

Ole Frijs-Madsen, veleposlanik, Veleposlanstvo Kraljevine Danske u RH
Moderator: Tin Bašić, suvlasnik, ZGRADOnačelnik.hr

13:15 – 13:55: Panel rasprava: REuse, REduce, REcycle – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike

Pitanja iz publike

Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša, FZOEU
Zdravko Tušek, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede
Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupa
Ivan Lukenda, direktor Zelene tehnologije
Moderator: Dino Galinović, komunikacijski strateg i specijalist za javne politike održivog razvoja i klimatskih promjena

13:55 – 14:10: Osvrt i zaključak: Kružno gospodarstvo

Sonja Polonijo, savjetnica, Udruga gradova i Eko-Murvica

14:15: Zatvaranje događanja, ručak za uzvanike konferencije

Jedan od glavnih izazova je ekonomska isplativost. Inicijalne investicije u tehnologije za recikliranje, kompostiranje, smanjenje otpada i druge održive prakse mogu biti visoke. Međutim, dugoročne uštede i koristi za okoliš često nadmašuju početne troškove.Subvencije, poticaji i porezne olakšice za održive prakse mogu pomoći u premošćivanju ovih početnih financijskih barijera. Visoke inicijalne investicije u infrastrukturu za održivo gospodarenje otpadom mogu povećati troškove na kraću stazu, ali se te investicije mogu amortizirati kroz vrijeme,smanjujući dugoročne troškove.

Učinkovite tehnologije i prakse mogu smanjiti operativne troškove gospodarenja otpadom. Primjerice, povećanje stope recikliranja može smanjiti potrebu za novim sirovinama i energijom, što dovodi do ušteda. Edukacija i promjena svijesti kod građana i poduzeća također su ključne.Razumijevanje važnosti održivog gospodarenja otpadom i aktivno sudjelovanje u takvim praksama može znatno doprinijeti uspjehu ovih inicijativa.

Iako potpuni “zero waste” može biti teško postići, značajno smanjenje otpada i povećanje učinkovitosti u korištenju resursa su itekako mogući. To zahtijeva zajednički napor građana, poduzeća i vlada, kao i spremnost na promjene u načinu života i poslovanja. Biootpad je veliki problem u gradovima. Ponajviše jer smrdi, a odvozi otpada nisu toliko česti (koliko bi se možda i htjelo i moglo). Koje je rješenje problematike biootpada?

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.