fbpx
Foto: Pixabay

VLADA SE HVALI, ALI BROJKE GOVORE ISTINU: Znatno pao broj zaposlenih! Stručnjak objasnio zbog čega je Hrvatska hendikepirana

Autor: Dnevno.hr/I.J.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u kolovozu ove godine pao za 0,2 posto u odnosu na srpanj ove, te 0,4 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je na mjesečnoj razini pao je za za 0,1 posto, a u rudarstvu i vađenju za 0,2 posto. Istodobno je broj zaposlenih u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom porastao za 0,1 posto. U isto vrijeme, u sklopu prerađivačke industrije najviše je porastao broj zaposlenih u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 5,9 posto, proizvodnji pića za 2,2 posto te proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, za 1,9 posto.

Broj zaposlenih je najviše pao u proizvodnji tekstila, za 4,9 posto te proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 1,8 posto.


U sklopu prerađivačke industrije na godišnjoj je razini najviše pao broj zaposlenih u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 8,8 posto, proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, za 6,9 posto, popravku i instaliranju strojeva i opreme, za 5,1 posto, proizvodnji namještaja, za 4,6 posto, dok je najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini statistika registrira u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 26,4 posto, proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, za 9,7 posto, tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa, za 7,3 posto, ostaloj prerađivačkoj industriji, za 6,7 posto te proizvodnji duhanskih proizvoda, za 5,3 posto.

Broj zaposlenih pao za 0,7 posto

Broj zaposlenih u industriji u prvih osam mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani pao je za 0,7 posto.

Jedan od razloga za takvo stanje je i inflacija koja je u Hrvatskoj 12,3 posto, što je više i nego dvostruko više od one zabilježene u Francuskoj gdje je zabilježena inflacija od šest posto. Naši proizvođači većinu svojih proizvoda izvoze u zemlje EU, a višim cijenama inputa u Hrvatskoj nego u tim zemljama, postaju sve manje konkurentni.

“Rast cijena inputa u industrijskom sektoru može značajno utjecati na njihovu produktivnost. To se prije svega odnosi na energiju koju koriste”, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Analitičar ističe kako će oni koji koriste više energije zbog toga biti hendikepirani na europskom tržištu.

“Zbog rasta cijena energije imati će puno manje mogućnosti, osobito kada tome dodamo i rast cijene rada u posljednje vrijeme”, zaključuje Novotny.




Ipak, usprkos rastu cijena energenata i manjoj zaposlenosti u industriji, nada ipak postoji. Na IMD-ovoj Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2022. Hrvatska je osvojila 43. mjesto od 63 promatrane države, što je rast od 12 mjesta, najviši koji je Hrvatska ikad ostvarila.

 




Autor:Dnevno.hr/I.J.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.