Velike promjene na blagajnama: Za dio proizvoda kupci će morati plaćati polog

Neugodna novost dočekat će kupce od Nove godine u trgovinama. Naime, u trgovačkim lancima u Njemačkoj proširit će se krug proizvoda na koje je pri kupnji potrebno platiti polog za povratnu ambalažu.

Nova se uredba odnosi na proizvode s udjelom mlijeka od barem 50 posto, jogurte i kefire u plastičnim bocama, miješane napitke od kave, mliječne mješavine pojedinih robnih marki, ali ne i na mlijeko u bocama.

Evo koliko u Njemačkoj iznosi povratna naknada za ambalažu

Polog se plaća i za boce i limenke voćnih i povrtnih sokova, voćnih nektara i špricera, smoothieja, svih vrsta vode, piva, cidera, vina i vinjaka, alkoholnih miješanih pića, energetskih pića i hladnih napitaka o čaja i kave, piše Fenix-magazin.de.

“Trgovci moraju primiti praznu ambalažu i isplatiti jednokratni polog od 25 centi, čak i ako su pića kupljena u drugoj trgovini. Povrat pologa nije vezan uz novu kupnju”, upozorili su iz njemačkog savjetovališta za potrošače.

Mizerna povratna naknada

Ovaj model sličan je modelu kaucije u Hrvatskoj pri kupnji piva u staklenim bocama. Kaucija se naplaćuje na blagajni, čime se jamči povrat boce. Nakon što kupac donese praznu ambalažu, iznos kaucije mu se vraća na blagajni uz predočenje računa.

No, za razliku od Hrvatske gdje je povratna naknada za plastičnu ambalažu svega sedam centi, u Njemačkoj ona iznosi 25 centi. Za usporedbu povratna naknada u Nizozemska se kreće od 15 do 25 centi, u Finskoj od 10 do čak 40 centi, a u Norveškoj od 20 do 30 centi. Povratna naknada iznosi od 13 do 39 centi u Danskoj, od 12 do 19 centi u Švendskoj, u Slovačkoj se za bocu ili limenku može dobiti 15, na Islandu 12, a u Latviji, Litvi i Estoniji 10 centi, piše N1.

Zbog povratne naknade je Europska komisija protekloga tjedna prijavila Hrvatsku Sudu Europske unije. Razlog tomu je bilo odugovlačenje uvođenja Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu u domaće zakonodavstvo. Gotovo istovremeno u Narodnim novinama objavljen je Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku.

Kašnjenje s pravilnikom

Iako se njime cijena povratne naknade nije promijenila, iz Ministarstva gospodarstva su potvrdili da je to propis koji je nedostajao i zbog kojeg je Hrvatska završila na sudu.

“Hrvatska nije izvijestila o potpunom prenošenju svih relevantnih odredbi te Direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo niti je dostavila dovoljno jasne i precizne informacije o mjerama prema kojima bi bilo vidljivo da je ispunila različite obveze nametnute Direktivom”, objasnili su iz Europske komisije svoj potez.

Hrvatskoj stigla tužba od EU komisije: Morat ćemo se prilagoditi do kraja 2025.

Iako je Pravilnik trebalo donijeti još u srpnju 2021. godine, kad je na snagu stupio novi Zakon o gospodarenju otpadom, on je donesen tek nakon poteza iz Bruxellesa. U resornom su ministarstvu uvjereni da donošenjem pravilnika više nema potrebe za sudskim postupkom.

Veći dio odredbi tog pravilnika trebao bi stupiti na snagu krajem ovog tjedna. Nekoliko članaka će stupiti na snagu u srpnju 2024., odnosno u siječnju 2025. i 2027. godine.