fbpx

VEĆ JE BILO LOŠE, A PANDEMIJA JE STVARI SAMO POGORŠALA: Bogati postali još bogatiji, siromašnijima sve teže. Brojke zabrinjavaju

Autor: Dnevno.hr

Novo izvješće je pokazalo kako je pandemija pogoršala  ogroman financijski jaz između bogatih i siromašnih diljem svijeta.

Luksuzni brendovi ostvaruju svoj najveći rast u povijesti, a nije ni čudo kad se vidi da su milijarderi širom svijeta prošle godine uživali u najvećem porastu svog udjela u bogatstvu otkako je Svjetski laboratorij za nejednakost (World Inequality Lab) počeo voditi evidenciju 1995. godine, te je njihova neto vrijednost porasla za više od 3,6 bilijuna dolara samo u 2020. godini, povećavši njihov udio u globalnom bogatstvu kućanstava na 3,5 posto, piše T portal.

U isto vrijeme pandemija je oko 100 milijuna ljudi gurnula u ekstremno siromaštvo, povisivši ukupan broj siromašnih na 711 milijuna u 2021., prema procjeni Svjetske banke koju navodi analiza.

Brojka bi bila još i gora da mnoge razvijene zemlje nisu poduzele napore za pružanje pomoći kako bi zaštitile svoje stanovnike od financijskih posljedica pandemije covida-19.

Lucas Chancel, glavni autor izvješća, ističe kako je Covid kriza pogoršala nejednakosti između vrlo bogatih i ostatka stanovništva,. ali je u bogatim zemljama vladina intervencija spriječila masivni porast siromaštva, no to nije bio slučaj u siromašnim zemljama.

Porez za bogate

Više od 100 istraživača je više od 4 godine radilo na svjetskom izvješću o nejednakosti. Stručnjaci za nejednakost Emmanuel Saez i Gabriel Zucman, obojica sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, i Thomas Piketty s Pariške škole ekonomije koordinirali su izvješće s Chancelom.

Taj trend nije novi i započeo je i prije pandemije. U izvješću se navodi kako su financijska deregulacija, privatizacija i manje progresivno oporezivanje u bogatijim zemljama te velika privatizacija u gospodarstvima u nastajanju pomogli su u jačanju bogatstva bogatih posljednjih desetljeća, te je globalna nejednakost bliska onoj na vrhuncu zapadnog imperijalizma početkom 20. stoljeća.

Navode kako se u posljednjih 40 godina naučilo kako smanjenje najviših poreznih stopa nije donijelo prosperitet za sve, kao što je trebalo.




Izvješće preporučuje nametanje poreza na bogate kako bi se ostvario prihod koji vlade mogu koristiti za smanjenje nejednakosti i ulaganje u obrazovanje, zdravstvo i ekološke mjere. Neki demokrati su nedavno iznijeli plan za oporezivanje milijardera kako bi platili za njihovo predloženo proširenje mreže socijalne sigurnosti, ali su napori brzo izblijedjeli.

Analiza pokazuje kako 10 posto najbogatijih kontrolira 76 posto svjetskog bogatstva 2021, a donjih 50 posto posjeduje samo dva posto. Središnjih 40 posto, u međuvremenu, posjeduje 22 posto. Što se tiče prihoda, prvih 10 posto pokriva 52 posto globalnog prihoda dok donjih 50 posto zarađuje samo osam posto. Srednjih 40 posto čini pak 39 posto.

Najbogatijih jedan posto zabilježilo je 38 posto rasta globalnog bogatstva između 1995. i 2021., a donjih 50 posto osiguralo je samo dva posto, navodi se u izvješću.

U Europi manje nejednakosti

Najgore je u Latinskoj Americi gdje prvih 10 posto kontrolira 77 posto bogatstva, a donjih jedan posto posjeduju jedva jedan posto.




U Europi najviših 10 posto posjeduje 58 posto ukupnog bogatstva naspram četiri posto za donjih 50 posto.

Chancel je rekao kako je velik broj javnih programa koji su dostupni stanovnicima s niskim primanjima i srednjom klasom – uključujući besplatno obrazovanje, zdravstvenu skrb i kulturu – jedan  od razloga zašto je Europa manje nejednako društvo.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.