Foto: Ranko Suvar / CROPIX

Upravo se vodi bitka za spas hrvatskog kruha: ‘Imamo još dva mjeseca’

Autor: Ivana Jurišić

Nakon što je cijena pšenice po kotaciji Osječkog žita od 19. rujna pala na 135 eura po toni, mnogi hrvatski ratari se pitaju što hoće li uopće započinjati sjetvu ove godine. Naime, cijena pšenice je od sredine kolovoza počela padati, a kako nam kaže Mate Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) od tada je u slobodnom padu kojem se zasad ne nazire kraj.

Foto: Dragan Matic / CROPIX

“Potražnja je lako loša, a mi sumnjamo da je za pad cijena i slabu potražnju kriva ukrajinska pšenica i ukrajinsko brašno koji slobodne prolaze kroz Hrvatsku”, objašnjava Brlošić dodajući kako su ratari jako nezadovoljni jer je ministarstvo vanjskih poslova donijelo samostalnu odluku o prolazu ukrajinske pšenice kroz Hrvatsku ne konzultirajući se ni sa HPK i bez izrade studije koja bi pokazala kako će se to odraziti na domaće poljoprivredne proizvođače.

Sijati ili ne

“Dobrim dijelom je ta pšenica završila u Italiji koja je kupovala većinu viškova naših proizvoda zbog čega sada naši ratari nemaju gdje plasirati svoj proizvod”, dodaje.

Foto: Vlado Kos / CROPIX

Zbog visokih cijena sjemenske pšenice i gnojiva, a slabe potražnje hrvatski ratari sada pokušavaju naći odgovor na pitanje – sijati ili ne.

“Zdrav razum nam nalaže da ne idemo u sjetvu pšenice jer su proizvođači po sadašnjoj cijeni pšenice 100 posto u gubitku”, govori nam Brlošić.

Neće samo ratari biti u minusu

Prema njegovoj procjeni oni imaju još dva mjeseca za donošenje odluke, a ako se odluka ne donese do tog datuma sljedeća godina će biti izgubljena.

“Ako nam vrijeme bude išlo na ruku imamo još do kraja godine. Nekoć se pšenicu moralo zasijati do 25. listopada, ali s obzirom na klimatske promjene vidimo da i sjetva u prosincu može dati vrlo dobre rezultate, čak i bolje nego ono što je sijano početkom listopada.




Radnici Lidla nastavljaju štrajk: Dosta im je svega, objavili koliku plaću traže

U svakom slučaju mi smo poslali upit ministarstvu poljoprivrede da razgovaramo o jesenskoj sjetvi i sad čekamo njihov odgovor”, kaže Brlošić dodajući da se ne smije zaboraviti ratari nisu jedini koji će patiti ako se odluče ne zasijati pšenicu.




“Ako mi kažemo stop neće se potrošiti gorivo, niti će se kupovati rezervni dijelovi, ni mineralno gnojivo… Cijeli lanac će ostati bez financijskih sredstava. Ministarstvu bi bilo bolje da to ima na umu”, zaključuje Brlošić.

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.