UNIŠTILA IH PANDEMIJA: Nakon što su izgubili posao, obitelj potrošila svu ušteđevinu i sad nemaju djeci ni za hranu

Autor: Ivana Jurišić

U nizu države Europe i Sjeverne Amerike – prvi puta od 2014. kada su Ujedinjeni narodi počeli prikupljati takve podatke – porastao je broj siromašnih koji si ne mogu priuštiti čak ni dovoljno hrane, što je izravna ekonomska posljedica pandemije koronavirusa, piše Poslovni.hr.

Financial Times prenosi kako je čak devet posto stanovnika razvijenih država u prošloj godini iskusilo umjerenu ili ozbiljnu nestašicu hrane, što je povećanje od 1,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Gledaju li se podaci na globalnoj razini, podaci su još porazniji. Naime, podaci UN-a govori kako čak trećina svjetskog stanovništva u prošloj godini nije imala pristup adekvatnoj prehrani.

Iako u razvijenim zemljama Zapada situacija nije toliko dramatična zbog postojanja sigurnosne socijalne mreže, pandemija je i tamo snažno utjecala na pogoršanje situacije.

Jedna od zemalja koja je doživjela najveći rast gladnih je Italija. Naime, prema podacima talijanskog statističkog zavoda INSTAT-a, broj ljudi koji su prošle godine živjeli u siromaštvu skočio je za čak 22 posto u odnosu na godinu ranije. Tako je prošle godine bilo 5,6 milijuna siromašnih Talijana, odnosno svaki deseti.

Mariassunta Seccija i njezina suprug Rodolfo su prošle godine zbog pandemije ostali bez posla i od tada su u svakodnevnoj egzistencijalnoj borbi kako bi platili hranu, najam stana i režije. “

“Nije trebalo dugo da ostanemo bez cijele ušteđevine i kada su naša djeca otvorila hladnjak i nisu mogla pronaći ni bocu vode, to je bilo prilično šokantno za njih. Nikada u svom životu nisu iskusili glad”, kaže Seccia.




Ali Italija nije jedina zemlja u kojoj se situacija pogoršala u odnosu na godinu prije pandemije. Podaci Europske federacije banaka hrane (Feba) pokazuju da su njezine članice pomogle prošle godine nahraniti 13 milijuna ljudi, 35 posto više nego godinu ranije.

“Distribuirano je 860.000 tona hrane, 12 posto više, a ni ove godine nema smanjenja”, kaže Angela Frigo, generalna tajnica Febe.

Ništa bolja situacija nije ni u Sjedinjenim Državama gdje banke hrane prema podacima organizacije Feeding America pružaju pomoć 55 posto više ljudi nego prije pandemije. Ta organizacija tvrdi da 45 milijuna Amerikanaca prošle godine nije moglo nabaviti dovoljno hrane.




Ekonomisti su više zabrinuti o situaciji nakon COVID-a nego o situaciji za vrijeme.

Christian Bogmans, ekonomist u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), govori da su proizvođačke cijene hrane porasle  najbržom dinamikom od 2008. i to će imati veću ulogu u rastu inflacije nego proteklih godina.

On očekuje da će cijene hrane u bogatim državama porasti prosječnih 4,5 posto do kraja iduće godine. No, upozorio je kako bi se Europa i SAD mogli suočiti s dodatnim cjenovnim pritiscima zbog labavih monetarnih i fiskalnih politika.

Suša u dijelovima SAD-a tijekom ove godine mogla bi dodatno povećati cijene hrane, iako je to sada teško kvantificirati, dodaje Bogmans. Stručnjaci također upozoravaju kako bi povećane razine siromaštva u bogatim državama mogle utjecati na njihovu mogućnost slanja pomoći siromašnijim državama.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.