Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

UMIROVLJENICA PROZIVA PLENKOVIĆA, LJUTA JE ZBOG NOVOG ZAKONA: ‘Kažnjavaju nas zbog nečega za što nismo krivi’

Autor: Ivana Jurišić

Iako država svake godine za umirovljenike troši više od 45 milijardi kuna, bez obzira na brojke, brojni umirovljenici žive u bijedi i neimaštini.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojemu će umirovljenici moći koristiti i dio obiteljske mirovine umrlog bračnog/izvanbračnog druga će poboljšati standard onima koji su bili u braku, no na jednu skupinu su zastupnici potpuno  zaboravili. Riječ je umirovljenicima samcima koji tijekom života nisu stupili u brak i koji sad moraju živjeti samo od jedne mirovine, svoje vlastite.

Za razliku od obitelji gdje su dva umirovljenika koji dijele troškove i koji se uvijek mogu osloniti na drugu osobu za kupovanje hrane i plaćanje režija, samci takvu pomoć nemaju. Računi za grijanje i struju uglavnom su isti bez obzira na to koliko ljudi živi u stanu, a kuhati je uvijek jeftinije za dvoje nego za samo jednu osobu. Uz sve veće troškove života, samci sa strahom čekaju zimu i više cijene hrane i energenata.

Diplomirala kupovanje jeftine hrane

Jedna od njih je i Milena (točni podaci poznati redakciji). Rođena 1958. godine, cijeli radni vijek je provela radeći u jednom primoštenskom hotelu kao kuharica. U mirovinu je otišla 2012. kada je imala 56 godina. Danas mjesečno prima 3.100 kuna mirovine. Iako Milena prima nešto više od prosječne hrvatske mirovine, od nje jedva može živjeti.

“Izgleda da me Bog kažnjava što se nisam udala”, smije se ona.

“Svim mojim prijateljicama, pa čak i onima u lošem braku, lakše je nego meni jer imaju još jednu mirovinu na koju mogu računati. Ja dok platim režije, kupim hranu, nove cipele za zime, platim gorivo, ne ostaje mi baš nešto”, objašnjava Milena.

Milena već više od 30 godina živi u jednosobnom stanu od 40 m2.




“Voda, struja, pričuva, čistoća, televizija… sve me to dođe oko 1.000 kuna mjesečno. Barem je bilo tako dosad jer će mi sada narasti računi za struju. U mom stanu se ne može grijati na peć, pa moram paliti radijator i to je barem 500 kuna više. Zimi je tako hladno da ni ne spavam u spavaćoj sobi nego zaspem na kauču jer je to jedina prostorija koju grijem. Tu onda jedem, spavam, sušim robu na sušilu”, priča nam ova umirovljenica.

Kaže kako je već odavno diplomirala kupovanje jeftine hrane.

“Odem na tržnicu i uzmem trulog voća i povrća pa napravim štrudlu, kompot ili juhu. Zna se naći i za 3-4 kune toga ako idete na zatvaranje. Volila bih da mogu bez auta, ali ovdje gdje ja živim nema ni autobusa ni većeg dućana, pa mi auto treba za sve”.




Kao i drugi umirovljenici i Milena pažljivo gleda kataloge trgovinskih lanaca.

“Najviše me pogodilo skuplje mlijeko, skoro je i duplo nego prošle godine. Kuham na veliko i stavljam u zamrzivač, samo što ću uskoro morati kupiti novi hladnjak. Neki dan mi je kuhinja bila sva u vodi, morati ću kupiti novo”, žali se Milena.

Kao i većini umirovljenika, i njoj su najveći problem nepredviđeni troškovi, kad crkne televizija ili mašina, kad se razboli pa treba lijekova.

“Imam nešto malo ušteđevine za crne dane, ali brzo se to topi”, kazuje ova hrabra žena.

‘Pitanje je vremena i volje institucija’

Ljuta je na novi zakon o obiteljskim mirovinama koji je mislio samo na one u braku, a zaboravio na one koji se nikad nisu udavali i ženili.

“Nije pošteno. Ne znam što su oni mislili tim zakonom. Većina računa je ista i udatima i neudatima, nećeš puno više potrošiti ako si u braku ili sam. A oni su potpuno zaboravili na nas, valjda im više vrijede dva glasa nego jedan”, smatra Milena.

Zbog čega je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju zaboravio na umirovljenike samce pitali smo saborskog zastupnika Silvana Hrelju.

“Kad nešto radite u mirovinskom sustavu, onda svi očekuju dobit. Kod obiteljskih mirovina postoji utemeljenje na zajedničkom stažu osiguranja. Kad jedan bračni partner umre, ostaje veliki dio neiskorištenog kod preminulog”, kaže Hrelja.

Saborski zastupnik kaže kako mu se često javljaju građani koji su sami i koji zbog toga jako teško žive.

“Javljaju se oni meni i znam s kakvim problemima se suočavaju. Nažalost, nijedan projekt nije idealan i sveobuhvatan. Što se tiče samaca, imamo za njih imamo najpovoljnije cenzuse što se tiče dopunskog zdravstvenog, imamo povoljne cenzuse što se tiče jednokratnog dodatka. Oni kao i svi oni koju su otišli u mirovinu nakon 2009. imaju 27 posto dodatka”, kaže saborski zastupnik.

Hrelja kaže kako je za umirovljenike samce već puno toga napravljeno.

“Je li to dovoljno, stvar je prosudbe, ali činjenicu da ako netko ima malo staža ili ima jako malu mirovinu je jako teško promijeniti u mirovinskom sustavu. Pitanje je vremena i volje institucija da to naprave, ali njima bi trebalo jamčiti neki dohodak koji im život čini podnošljivim ako su doista ugroženi od siromaštva”, zaključuje Hrelja.

 

 

Autor:Ivana Jurišić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.