Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL, Ilustracija

ULAZAK U MIROVINU NE MORA BITI POČETAK SIROMAŠTVA: Stručnjaci otkrivaju kako možemo imati veće mirovine u budućnosti

Autor: Ivana Jurišić

Na jučer održanoj konferenciji “30 godina samostalnosti – mirovinska reforma, najvažnija reforma” govorilo se o posljednja tri desetljeća mirovinske reforme u Hrvatskoj i što nas čeka u budućnosti. Odmah na početku je Damir Grbavac, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova, istaknuo kako je rezultat 20 godina reforme 130 milijardi kuna na individualnim računima članova koji su jamstvo za budućnost dva milijuna članova koji iz tih sredstava mogu očekivati mirovine.

“Ostvareni prinosi 2. mirovinskog fonda od početka do danas su u prosjeku nekih 3,6 posto što je puno više nego što se očekivalo na početku reforme i u rangu sa sličnim europskim fondovima”, rekao je Grbavac istaknuvši kako jaki drugi stup znači da će troškovi mirovinskog sustava u budućnosti biti manji.

Jaki drugi stup – manji troškovi prvog

Na konferenciji je govorio i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe koji je istaknuo kako je reforma izdržala 20 godina i kako je riječ o procesu koji će u budućnosti pokazati svoje prave rezultate.

“Iako je puno zemalja prije 20 godina započelo s reformom, samo su Hrvatska i Bugarska zadržale model s kojim su započele na početku. Tako je Mađarska u potpunosti napustila 2. stup, a Poljska i Slovačka su ga pretvorile u dobrovoljni s povratom dio sredstava u prvi stup”.

Žigman je istaknuo kako projekcije Europske komisije očekuju da će se troškovi mirovina iz 1. stupa smanjivati s obzirom na sazrijevanje 2. stupa i rast isplata mirovina kapitalizirane štednje:

“Glavni problem mirovinskog sustava u Hrvatskoj i u Europi je što se broj umirovljenika stalno povećeva, a broj radno sposobnih pada”, kaže.

“Dok bi mladi htjeli uplaćivati samo u kapital i da je sve ono što ulažu samo njihovo, stariji koji su već u mirovini znaju da je za mirovine potrebna i međugeneracijska solidarnost. Postoje neki koji su za ukidanje 2. stupa, ali to ne samo što bi bilo veliko opterećenje za proračun, već bi i standard umirovljenika u budućnosti bio gori”.




Na konferenciji je rekao kako bi treći stup trebao proći kroz liberalizaciju tržišta i da je potrebno otvoriti prostor i drugim igračima kako bi se stvorila zdrava konkurencija, a građani imali više izbora. Istaknuo je kako postoji prostor za nadogradnju sustava kako bi mirovinski fondovi generirali što više prihoda, što je moguće povećanjem uplata u drugi stup, kao i alternativnim ulaganjima, primjerice u nekretnine, poduzeća ili fondove.

Konferenciju je posjetio i Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koji je upozorio na demografske izazove s kojima se suočava Hrvatska u borbi za bolje mirovine svojih građana.

“Koliko su problemi s kojima se susrećemo dovoljno govori činjenica da smo prije 40 godina imali četiri radnika na jednog umirovljenika, a danas je taj omjer 1,3:1”, rekao je Aladrović napomenuvši kako je u sljedećim godinama potrebno dorađivati sustav kako bi se članovima omogućilo da bolje kapitaliziraju svoja ulaganja i kako bi se fondovima omogućilo da mogu ulagati uz mane snažne regulative.




Na konferenciji su predstavljeni i mirovinski informativni centri kao mjesta na kojima možete baciti pogled na svoju mirovinu. Iskra Primorac, ravnateljica Središnjeg registra osiguranika, predstavila je centre koji se trenutačno nalaze u četiri najveća hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci:

“U mirovinskim informativnim centrima mogu se dobiti informacije o primicima i uplaćenim doprinosima za mirovinska osiguranja, o prometu i stanju na osobnom računu, prijavama i odjavama na osiguranje, o statusu predmeta u HZMO-u, o ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja i pravu na doplatak za djecu, o izboru mirovine, e-uslugama HZMO-a kao i informacije o zatvaranju osobnog računa i isplati sredstava zakonskim primateljima”, rečeno je na konferenciji.

Još uvijek se držimo pravila investiranja iz devedesetih

Primorac je posebno istaknula web portal Moja mirovina na čijim stranicama budući umirovljenici mogu pronaći sve potrebne informacije: od informativnog izračuna mirovine i kada uopće možete u mirovinu, preko vodiča za ugovaranje mirovine.

Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe se u sklopu panel rasprave “Pogled u budućnost – što mogu donijeti alternativne klase ulaganja” osvrnuo i na kriptovalute koje posljednjih godina doživljavaju snažan rast vrijednosti:

“Iako mirovinski fondovi ne mogu izravno kupiti bitcoin i druge kriptovalute, mogu to napraviti kroz alternativne investicijske fondove koji ulaže u kriptovalute. Tako da u teroriji oni mogu kupiti bitcoin, ali u praksi će to teško napraviti jer treba ulagačima objasniti zbog čega su se odlučili na tako rizično ulaganje”, rekao je Ridzak.

“Mi se trenutačno držimo zakona koji se u osnovi drži pravila o investiranju koja su vrijedila krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, ali oni će se sigurno s vremenom mijenjati”.

Josip  Majher, posebni savjetnik u kabinetu ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike se sa zabrinutošću osvrnuo na činjenicu da čak 93 budućih umirovljenika ne biraju sami svoje fondove, već ih Regos automatski stavlja.

“Potrebno je raditi na financijskoj pismenosti naših građana i diverzifikaciji među fondovima”.

Treba li toliko ulagati u državne obveznice govorio je Petar Vlaić, predsjednik Erste društva za upravljanje mirovinskim fondovima koji je istaknuo da se više ulagalo u državne obveznice kada su garantirani prinosi na njih bili 5-6 posto, a sada kada su ti prinosi blizu nule ipak se manje ulaže u njih.

“Prije dvije godine ta je brojka bila oko 67 posto, sada je 57 posto, s time da se  neki fondovi bliže limitu. Iako bi neke stvari treba liberalizirati nisu samo hrvatski mirovinski fondovi koji puno ulažu u državne obveznice, već i fondovi nekih drugih zemalja na zapadu poput Velike Britanije kod koje je taj udio oko 50 posto”.

Vlaić je upozorio kako se u sljedećim godinama moramo naviknuti na niže prinose mirovinskih fondova, ali koji su kad se gledaju podaci još uvijek bolji od depozita u bankama i životnih osiguranja.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.