Ukrajinac pokreće megaprojekt u posrnuloj hrvatskoj županiji: Evo kako će zaposliti tisuće ljudi

Sisačko-moslavačka županija jedna je od najslabije razvijenih u Hrvatskoj. Iako ju je razorni potres pogodio prije tri godine, još su uvijek vidljive posljedice, unatoč velikim ulaganjima domaćeg i europskog novca. Tmurnu sliku trebala bi popraviti najava velike kapitalne investicije.

Ukrajinac Andrii Matiukha planira izgraditi najveću farmu pilića u Hrvatskoj i jednu od najmodernijih u Europi. Osim što će brinuti o zaštiti okoliša, planirano je da proizvodi više od 100.000 tona piletine godišnje i zapošljava 3500 ljudi.

Matiukha je inače vlasnik FavBet grupe, konzorcija koji je u nas poznat po kladionicama. No, za ovaj se projekt brine tvrtka Petrinja Chicken Company (PCC), koja je, pak, dio kompanije Renaissance Capital, koja je lani osnovana kao holding-društvo.

DRŽAVNA RASPRODAJA PO UKUSU EUROPSKE UNIJE! Ovo je cijena ulaska u Schengen koju je Plenković prešutio: Lista za privatizaciju je dugačka

“Sam živim u Hrvatskoj već šest i pol godina. Hrvatska mi je dom, ovdje se osjećam kao kod kuće. Još 2018. godine smo pokušali pronaći zemljište u drugim dijelovima Hrvatske. Tada nismo uspjeli, ali kasnije, kad je krenula korona, nastavili smo potragu. Onda se dogodio potres i odlučili smo da je Sisačko-moslavačka županija najbolje mjesto kako bi se podigla razina razvoja te županije”, objasnio je u razgovoru za Forbes Hrvatska.

Projekt u pripremi

Otkupili su zemljište u poslovnoj zoni Lekenik, tridesetak kilometara od Zagreba, u mjestu s dobrom prometnom povezanošću autocestom i željeznicom. Voditelj projekta Oleksiy Shevchenko objašnjava da će lokacija u Lekeniku služiti za proizvodnju stočne hrane i preradu peradi, dok će ostatak proizvodnje biti razasut na 16 lokacija diljem županije.

“Za proizvodnju stočne hrane i preradu peradi kupili smo zemljište kod jednog vlasnika, za tov pilića smo kupili zemlju od puno malih vlasnika. To je dugotrajni proces, imamo zemljišni odjel unutar PCC-a koji se time bavi. Nekoliko parcela je finalizirano, a druge su u procesu kupnje. Lokacije za tov pilića su raštrkane zbog optimalne biološke sigurnosti, minimalnog utjecaja na okoliš i udaljenosti od kuća. Zbog toga prije kupnje radimo prethodnu ocjenu”, objasnio je Shevchenko.

Ekološki standardi

Ukupna površina svih postrojenja trebala bi biti između 350 i 400 hektara. To će biti najveći pogon za proizvodnju piletine u Hrvatskoj i najveći u Europi uređen po principu kružnog gospodarstva. Naime, Ukrajinci se vode standardima okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja, koji su sve popularniji u Europskoj uniji.

“Neće biti otpada, planiramo sve prerađivati 100 posto. Sav biološki otpad prerađivao bi se u bioplin, a kupili smo i najmoderniju japansku tehnologiju za preradu gnojiva fermentacijom koje dalje planiramo prodavati. Imamo inkubator, tov pilića, proizvodnju stočne hrane, otpad od tova pilića ide u fermentaciju za proizvodnju organskog gnojiva, imamo i preradu peradi od koje otpad isto ide u bioplinsko postrojenje, te proizvodnju koštanog brašna za vanjske potrošače, za hranu za svinje.

Na 20 metara od mjesta proizvodnje nema ni mirisa, zahvaljujući specijalnim filtrima i procesu fermentacije. A osim minimalnog utjecaja na okoliš, koncentrirani smo na maksimalnu energetsku efikasnost. Sklopili smo ugovor s najvećim i najmodernijim proizvođačem opreme na svijetu, s kojim idemo u proces projektiranja. U iduće dvije godine donijet će se nova europska direktiva o humanom odnosu prema životinjama, a mi već implementiramo njene norme”, istaknuo je Shevchenko.

Sve za izvoz?

PCC je u fazi završetka projektnih radova. Izgradnju planiraju početi u proljeće ili ljeto sljedeće godine. Farma bi trebala započeti s proizvodnjom krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Shevchenko je otkrio kako će farma u početku porizvoditi 100.000 tona piletine, a potom će se kapaciteti povećati na 150.000 tona. No, naše tržište nema toliku potrebu za piletinom.

“U Hrvatskoj planiramo prodavati maksimalno 10 do 15 tisuća tona pilića godišnje. Hrvatska već ima domaće proizvođače, ali i puno uvoza i jednu od najviših cijena piletine. Naš plan je smanjiti taj uvoz. Za hrvatske potrošače će biti dobra veća konkurencija među proizvođačima”, pojašnjava Shevchenko dodajući da će 10 posto proizvoda plasirati u Hrvatsku, po 30 posto na europsko i arapsko i azijsko, poglavito kinesko tržište.

U razgovoru s lokalnim dužnosnicima, čelnici PCC-a uvjerili su se kako na Baniji nedostaje i ljudstva i kvalitetne infrastrukture. Zbog toga planiraju izgraditi dvije stambene zgrade za 800 radnika. Uvjerili su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako će zapošljavati domaću radnu snagu.

Stvara se konkurencija

Vrijednost projekta je 570 milijuna eura u prvoj godini. U to nije uključeno bioplinsko postrojenje, ni solarni paneli ukupne snage 70 megavata. Povrat uloženog novca očekuje se kroz sedam do devet godina, a glavnina kapitala trebala bi biti osigurana europskim sredstvima, zajmovima Hrvatske banke za obnovu i razvoj, ali i prinosima fondova.

“Svjesni smo da ovakvog projekta dosad nije bilo u Hrvatskoj i zato su oni izuzetno iznenađeni kada im o njemu govorimo. Često napominju da tamo nema poslovne infrastrukture, od struje i vode do plina, i jasno nam je da se takve stvari ne mogu riješiti vrlo brzo te da je za to potrebno određeno vrijeme. Mi smo tu da se borimo sa svim izazovima”, poručio je Matiukha.

DOBAR POSAO PETRINJSKIH BRANITELJA! Spriječili izgradnju migrantskog kampa: Na tom mjestu niče projekt koji bi mogao spasiti Banovinu

Ali, to nije sve. Osim Matiukhe, u Sisačko-moslavačkoj županiji megafarmu planira napraviti i njegov sunarodnjak Jurij Kosiuk, vlasnik peradarskog giganta MHP, koji je 2019. već preuzeo Perutninu Ptuj-Pipo iz Čakovca. Kosiuk najavljuje projekt vrijedan više od 500 milijuna eura kojim će zaposliti 1500 ljudi i uspotaviti proizvodnju 25 milijuna komada peradi godišnje.

Ništa dobro za Hrvatsku?

Iako bi ovo značilo poslovni uzlet, postoje protivnici ovog plana. Dražen Čurila, predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore i vlasnik peradarske tvrtke Luneta, smatra da ulazak ukrajinskih investitora na tržište neće donijeti ništa dobro. Smatra da će Matiukhin plan izgradnje zgrada za radnike značiti i uvoz radne snage.

“Tu će zajedno biti proizvodnja od 200 milijuna pilića godišnje. Trenutno na hrvatskom tržištu zadovoljavamo 90% vlastitih potreba, a ovo su investicije koje su puno veće od sadašnje proizvodnje. Na hrvatskom tržištu sigurno nema prostora za to. Ne vidim kakve koristi će Hrvatska imati od toga, a i brojke o investiciji koje su iznesene u medijima su nerealne”, upozorio je Čurila.

Dodaje kako mu je čudno da vlasnik kockarnice planira 10 posto proizvodnje ostaviti u Hrvatskoj, a ostatak izvoziti. Uz to, napominje da Matiukha računa na fondove i jeftine kredite koje teško mogu dobiti domaći proizvođači.

Jeste li primijetili bijele pruge na piletini? Stručnjaci otkrili je li takvo meso sigurno za jelo

Inače, prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede koje ima Forbes Hrvatska, u svibnju ove godine Hrvatska je uvezla 10.725 tona piletine i druge peradi, dok je izvoz bio 4044 tone. Samodostatnost domaćeg tržišta je prije dvije godine, što su najnoviji podaci, iznosila 90,47 posto, a zaklano je 39,41 milijun komada peradi. Cijena kilograma pilećih prsa u srpnju ove godine je bila 7,08 eura.

“Mislim da bi se hrvatska država trebala usredotočiti na to da pomaže sadašnjim proizvođačima koji desetljećima plaćaju poreze, a ne da potiču nekakve sumnjive strane investicije. Ljudi imaju kredite, uložili su sve u to, a ukrajinska firma nema kooperante, izvlačit će dobit van, Hrvatska neće vidjeti centa od toga. Dugoročno je puno više negativnog nego pozitivnog”, tvrdi predstavnik hrvatskih peradara.

Benefiti za širu regiju

S druge strane, iz Sisačko-moslavačke županije podržavaju “projekte koji su usmjereni na revitalizaciju našeg područja i koji su vezani uz dolazak investicija na područje županije, a posebice ako to znači nova zapošljavanja”. Načelnik općine Lekenik, Ivica Perović potvrdio je da je PCC već kupio parcelu koja je bila u privatnom vlasništvu. Dodao je da će biti izazovno uspostaviti proizvodnju, jer općina ima svega stotinjak nezaposlenih, a nema ni plinsku mrežu.

“Ovo će sigurno donijeti benefite i pomoći u revitalizaciji i našoj općini i županiji, ali i susjednoj Zagrebačkoj županiji. A ako uspiju dovesti plin do Lekenika, i to će donijeti benefit i za našu poslovnu zonu. Koliko vidim, oni su zaista ozbiljno prišli rješavanju svih problema koje nosi jedan takav veliki projekt. Već rade određene zahvate oko dovođenja cestovne infrastrukture prema poslovnoj zoni, za što smo im dali suglasnost. Krenuli su, koliko znam, i s projektiranjem svih objekata”, rekao je načelnik Perović.

Smatra da će ratari s područja općine imati mogućnost prodavati svoju soju, kukuruz i pšenicu za prehranu pilića te da će to biti prilika za ponovno korištenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i davanja zamaha poljoprivredi. Upravo bi taj zamah trebao dati novu perspektivu županiji pogođenoj potresom, sporom obnovom, propalom industrijom, iseljavanjem, najvišom stopom nezaposlenosti u zemlji i jednim od najnižih BDP-a po glavi stanovnika.