HNB

UGLEDNI EKONOMIST O NISKIM KAMATNIM STOPAMA: ‘Nisu takve jer u HNB-u sjede genijalci, već zato što su svugdje u Europi takve’

Autor: Dnevno.hr

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je na 4. Istraživačkoj konferenciji “30 godina monetarne politike” rekao kako danas nemamo kamatne stope na ovim razinama zato što ovdje sjede genijalci, nego zato što su kamatne stope svuda u Europi takve, zaključivši kako mi u Europi sada nemamo nikakav glas, ali jednom kada uđemo u europodručje, guverner sjeda za stol Upravnog vijeća ECB-a i ima glas.

Guverner Boris Vujčić je otvorivši konferencije rekao da je izborom načina vođenja monetarne politike kroz ovih 30 godina postignuta monetarna stabilnost, stabilnost cijena, tečaja, kao i stabilnost bankovnog sustava, piše Novi list  posebno istaknuvši neovisnost rada HNB-a, za što je, kaže, prijelomni trenutak bio 2001., kada je donesen Zakon o središnjoj banci, koji je na suvremen način omogućio neovisan izbor instrumenata monetarne politike, nadzora banaka i financijskog sustava, kao i izgradnju kvalitetne i kompetentne institucije.

Sudionici konferencije su se kroz više panel-rasprava prisjetili događaja koji su obilježili hrvatsku monetarnu povijest u zadnjih 30 godina, pa se tako govorilo i je li se nešto možda moglo i drukčije napraviti.

Crni labud koji dolazi jednom u stoljeću

Govorilo se i o problemu “švicarca”, a glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić je rekao kako se percepcija o tome što je uopće zaštita potrošača tada razlikovala od onoga kako je gledamo danas, pogotovo kad je riječ o valutnoj klauzuli. Građani, koji su prije puno radili s devizama, mislili da se razumiju u promjene tečaja, ali pokazalo se da to nije tako.

HNB je imao snažne mjere za ograničavanje kreditiranja; najstrože u srednjoj i istočnoj Europi, a tada, ne samo da nije imao mandat na mjere usmjerene na dužnike, već ni financijska stabilnost uopće nije bila u mandatu HNB-a, te su banke u to vrijeme imale ustavne tužbe protiv mjera HNB-a spremne u ladicama, i iako ih nisu izvadile, te su mjere bile intenzivnije nego bilo gdje drugdje. Nakon toga je došlo šest godina recesije, a Šošić napominje kako se takav slijed događaja kakav se događa jednom u stoljeću, nekakav crni labud, koji je nemoguće predvidjeti, ali i kako su izvučene određene pouke te se danas se puno više pažnje posvećuje informiranju dužnika o rizicima i osiguranju mogućnosti zaštite.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.