fbpx
Foto: Pixabay

U POVODU NOVOG PRORAČUNA STRUČNJAK UPOZORAVA: ‘Hrvatski građani za zdravstvo daju jako puno, a dobivaju sramotno malo’

Autor: Ivana Jurišić

Jučer bilo burno na saborskoj sjednici na kojoj se raspravljalo o prijedlogu proračuna za 2022. godinu. Ivana Kekin (Možemo!) je upozorila kako je u idućoj godini predviđeno 6,4 milijarde kuna manje za zdravstvo ocijenivši kako se radi o neumjerenom i neutemeljenom optimizmu kada se zna da pandemija neće samo tako nestati, da nisu obavljeni te su odgođeni brojni preventivni pregledi i liječenja kroničnih bolesti, a dugovi bolnica u isto vrijeme stalno rastu.

I ekonomistica Maruška Vizek je u razgovoru za RTL upozorila kako već sada možemo očekivati kako ćemo u ovom proračunu za sljedeću godinu negdje sredinom ili krajem godine imati rebalans koji će biti baš zbog zdravstva jer imamo nove troškove koje nismo bili u stanju predvidjeti na nekakav način.

S njom se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny koji upozorava kako stanje u hrvatskom zdravstvu više nije održivo:

Čuvar bolničkog sustava

“Hrvatski zdravstveni javni sustav je neučinkovit, neracionalan i novac koji se prikupi iz doprinosa poreznih obveznika je ogroman s obzirom na učinak koji se u tom sustavu postiže”, rekao je Novotny i dodao kako su zdravstveni radnici i cijeli sustav za vrijeme pandemije dali svoj maksimum i odradili veliki posao, ali kako je u cjelini gledajući bolnički sustav neučinkovit:

“Jedina smo zemlja u Europi koja ima dominaciju državnih bolnica i gdje je samo 10 posto medicinskog osoblja zaposleno u privatnim bolničkim ustanovama. Cijeli taj sustav je neučinkovit i za taj novac koji građani daju trebali bi dobiti puno bolju uslugu nego što je sada dobivaju“.

Upozorava kako hitno treba mijenjati primarni zdravstveni sustav koji bi trebao biti čuvar bolničkog sustava, a kod nas je upravo obrnuto:

“Kod nas se veliki resursi troše na dijagnostiku, a tridesetak posto svih dijagnostičkih nalaza se niti ne podigne, o potrošnji lijekova i raspršenosti bolničkog sustava ne treba ni govoriti”.

Istaknuo je da ni u Hrvatskoj “bez privatnog sektora neće biti razvoja”.




“Kao uzor nam mogu biti Italija i Njemačka gdje je veliki broj bolnica u privatnom vlasništvu, ali građani to ni ne primjećuju. U jednoj bogatoj Njemačkoj samo jedna trećina bolnica je u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu lokalne samouprave. Druga trećina su privatne, a treća trećina je u vlasništvu evangeličkih crkava. I kod nas bi Vlada trebala pustiti veći utjecaj privatnog sektora kako bi se povećala efikasnost tog sustava”, govori Novotny ističući kako se privatni sektor uglavnom pokazao bolje efikasan.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.