U OVOJ GODINI 10.000 OVRŠENIH VIŠE NEGO NA KRAJU 2020.: Blokirani građani duguju 25 milijardi kuna, ako se taj problem ne riješi, imat ćemo novi val iseljavanja

Autor: Adriano Milovan

Nakon dugog trenda pada broja blokiranih, u ovoj godini u Hrvatskoj ponovno raste broj ovršenih građana.

Pokazuju to podaci Fine, prema kojima je krajem kolovoza u blokadi bilo 241.274 građana. To je, doduše, nešto manje nego krajem srpnja, ali 4,2 posto više nego krajem prošle godine, kada je blokirane račune imalo 231.602 građana. Drugim riječima, broj blokiranih građana u Hrvatskoj u prvih je osam mjeseci ove godine porastao za oko 10.000.

U istom se razdoblju povećao se i iznos neotplaćenih dugova građana čiji su računi blokirani. Dok je, naime, njihova neotplaćena glavnica krajem prošle godine iznosila nešto manje od 17 milijardi kuna, krajem kolovoza prešla je vrijednost od 18 milijardi kuna. Kada se tome pribroji i rast njihova duga po osnovi kamata, za koje su blokirani građani krajem 2020. godine dugovali 6,3 milijardi kuna, a krajem kolovoza ove godine nešto manje od 6,8 milijardi, ukupan iznos njihovih nepodmirenih dugovanja krajem kolovoza iznosio je preko 24,8 milijardi kuna , ili oko milijardu i pol kuna više nego krajem prošle godine. Rast neotplaćenih dugova blokiranih prisutan je i na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s krajem srpnja.

Dugujemo bankama, ali i telekomima, javnim i komunalnim poduzećima…

Većina dugova, pokazuju podaci Fine, odnosila se na dugove potrošača prema bankama i ostalim financijskim institucijama. Njima su građani u blokadi krajem kolovoza dugovali ukupno 6,5 milijardi kuna. No, građani duguju i drugim vjerovnicima, među kojima se posebno ističu telekomi i komunalna društva te javna poduzeća.

Očito, dužničko ropstvo za velik je broj hrvatskih građana labirint iz kojeg nema izlaza. Pritom su se Vladine mjere otpisa manjih dugova iz 2018. godine, kao i moratorij na ovrhe u jeku koronakrize prošle godine, dosad pokazali samo kao vatrogasne mjere.

Glavni razlog rasta ovrha u ovoj godini ekonomisti vide u recesiji u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa. Tijekom koronakrize ugašena su brojna radna mjesta, čime su i mnogi radnici ostali bez posla, a time i bez stalnih prihoda, što je za većinu njih značio i pad u financijsku provaliju iz koje se teško izvući. Uz to, mnogima su u koronakrizi smanjene plaće, a nije ih malo i koji su pali na minimalac. S obzirom na lanjski moratorij na ovrhe, to se u 2020. godini ipak nije značajnije odrazilo na sliku blokada i ovrha. To potvrđuju i podaci Fine, prema kojima je broj blokiranih građana u prošloj godini smanjen za nešto manje od 6000, a u 2020. se smanjio i iznos njihovih neplaćenih dugova. Ipak, stvari su se promijenile u ovoj godini, i to na lošije.

“Povećanje broja blokiranih izravna je posljedica koronakrize, to je posljedica događanja u ekonomiji u prošloj godini. Plaće i zaposlenost u Hrvatskoj sada rastu, no one i dalje građanima ne omogućuju standard kakav bi htjeli pa se mnogi zadužuju i iznad svojih mogućnosti”, objašnjava za dnevno.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.




Velik broj blokiranih spas traži u sivoj ekonomiji i iseljavanju

No, bivša predsjednica Udruge Blokirani i dobra poznavateljica tematike blokada i ovrha Miriam Kervatin smatra da je problem puno dublji. U Hrvatskoj je, kaže, dugotrajno blokirano oko 250.000 građana i ti se ljudi nalaze na samom rubu društva. S blokiranim računima, naime, u praksi se ne mogu uredno zaposliti i tako doći u situaciju da mogu vraćati dugove. I to je jedan od razloga, napominje, zbog kojeg ljudi masovno odlaze iz Hrvatske. Naša sugovornica upozorava i da su plaće u Hrvatskoj premale za pokrivanje osnovnih životnih troškova, a cijene su prevelike za dubinu naših džepova. Zato je, dodaje, i nerealno očekivati da će se zamjetnije smanjiti broj ovršenih.

“Politika dosad nije pokazala stvarnu volju riješiti problem blokiranih građana. Osim toga, Hrvatska je i dalje jedna od najsiromašnijih članica EU, u kojoj građani jedva krpaju kraj s krajem. Po meni, zabrinjava da velik broj građana u Hrvatskoj nije u stanju plaćati svoje račune od plaće, no političari se time očito ne žele baviti. Kod nas je, čini se, sve prepušteno slučaju, pa smo tako i postali zemlja slučaj”, poručuje za dnevno.hr Kervatin.

Strahuje i da bi najava uvođenja reda u odobravanje minusa po tekućim računima mnoge građane mogla baciti preko financijskog ponora, odnosno pokrenuti novi ovršni tsunami ako banke krenu smanjivati prekoračenja. Mnogima, napominje, tu neće pomoći ni mogućnost otplate duga na rate jer će to biti prisilni kredit kojeg velik broj građana, s ovakvom razinom plaća i ovakvom zaduženošću, neće moći otplaćivati.




“Politika bi trebala puno odlučnije štiti svoje građane. Umjesto što dopušta blokade građana, država bi trebala blokirati namjeru banaka da dodatno gule građane”, smatra Kervatin.

Posebno je ogorčena na ponašanje agencija za naplatu potraživanja. Njihov rad, kaže, nitko stvarno ne nadzire, a agencije za utjerivanje dugova rade što hoće, bacajući mnoge građane u očaj.

Prisilna naplata dugova u Hrvatskoj je postala unosan posao

Međutim, u Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja (HUAN) odbacuju takve tvrdnje.

“Rad agencija zakonski je reguliran i sva postupanja članica HUAN-a usklađena su s hrvatskom regulativom. Upravo kako bismo otklonili sve nedoumice, HUAN podržava daljnju regulaciju rada agencija, vjerujući kako su financijska pismenost i odgovornost temelji zdravoga gospodarstva. Uloga vjerovnika koji ne može naplatiti svoje potraživanje svakodnevica je i otegotna okolnost za mnoge naše poduzetnike.

Stava smo kako treba ulagati i u digitalizaciju – povezivanje i pojednostavljenje, što znači i pojeftinjenje postupaka za dužnike i vjerovnike, ali i u edukaciju društva u cjelini”, kaže za dnevno.hr predsjednik HUAN-a Matija Arapović.

Odbacuje i tvrdnje kako agencije za naplatu potraživanja nisu svjesne stanja u hrvatskom društvu. Dodaje i kako je dio njihove poslovne prakse individualni pristup svakom dužniku, pri čemu se sagledavaju njegove realne materijalne mogućnosti kako se ne bi ugrozila njegova egzistencija.

No, Kervatin, kao i brojni ovršenici koji su se proteklih godina našli na udaru tih agencija i čije su priče mediji objavljivali, kažu da su to samo priče. Kako god, činjenica je da se posao prodaje dugova u Hrvatskoj u proteklih desetak godina jako razvio, o čemu svjedoče i podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema tim podacima, banke su od 2011. do kraja ožujka prošle godine prodale oko 35 milijardi kuna nenaplativih ili teško naplativih kredita.

Ti su krediti prodavani po prosječnoj cijeni od 25 posto nominalne vrijednosti, pri čemu je cijena s vremenom rasla, pa je u 2015. godini iznosila 17 posto, a u 2019. godini je dosegla 33 posto nominalne vrijednosti duga. Banke su tako rasteretile svoje bilance, smanjivši udio loših kredita u njima, te su istodobno smanjile i vlastite troškove poslovanja, budući da naplata potraživanja zahtijeva posebna znanja i resurse. Uz to, agencije za naplatu potraživanja pokazale su se uspješnijima u naplati dugova od banaka, pokazuje analiza koju je lani napravila središnja banka.

Prodaja duga nastavljena je i u prošloj i ovoj godini. Štoviše, može se reći da se u 2021. čak i intenzivirala. Kako pokazuju podaci HNB-a, banke su lani prodale nešto više od milijardu kuna svojih potraživanja, dok su u prvom ovogodišnjem tromjesečju prodale oko 330 milijuna kuna teško naplativih dugova, a u drugom tromjesečju oko 1,1 milijardi kuna. Ovdje, međutim, valja voditi računa o tome da banke ne prodaju samo teško naplative dugove građana, nego i tvrtki. K tome, spomenuta analiza HNB-a pokazala je da se oko 60 posto prodanih potraživanja odnosi na sektor poduzeća. Također, valja voditi računa o tome da svoja potraživanja agencijama prodaju i brojne tvrtke, kao i da je tržište duga uobičajeno u razvijenim zapadnim zemljama.

Potrebna je radikalna promjena modela naplate dugova

Unatoč tome, stručnjaci smatraju da je Hrvatskoj kronično potrebna promjena dosadašnjeg modela naplate dugova. Kervatin, primjerice, upozorava da je Ovršni zakon u posljednjih desetak godina mijenjan 30-ak puta i da se kroz njega i pravnicima teško probiti.
“Ovakav Ovršni zakon treba baciti u koš za smeće i napisati novi, kraći i jednostavniji. On samo potiče pravnu nesigurnost, svaki bi građanin morao biti doktor prava jer mu država ne jamči pravnu sigurnost”, napominje Kervatin.

Novotny, pak, upozorava da se ovrhe u Hrvatskoj, u pravilu, ograničavaju samo na financijska sredstva, dok drugdje u svijetu obuhvaćaju i ostalu imovinu. Posljedica toga je velik broj blokiranih računa, zbog čega građani koji završe u blokadi spas traže u sivoj ekonomiji. Zbog toga je na gubitku država u cjelini.

Inače, unatoč ovogodišnjem rastu broja blokiranih, Novotny smatra da se njihov broj do kraja godine ne bi trebao znatnije povećavati. U prilog tome, dodaje, govori oporavak od koronakrize i odlična turistička sezona, kao i ovogodišnji rast plaća i zaposlenosti.

No, jasno je da se jača financijska disciplina i odgovornost građana teško može očekivati u uvjetima razmjerno malih plaća, svakako znatno manjih nego u većini članica EU. Stoga će izlaz iz zatvorenog kruga blokada i ovrha trebati tražiti ne samo u izmjenama zakona i modela prisilne naplate dugova, te u porukama da je dugove potrebno vraćati, nego ponajprije u povećanju životnog standarda.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.