U Hrvatskoj se pojavio novi oblik ulaganja: Rizik je minimalan, a evo u što se investira

U borbi protiv inflacije Europska središnja banka (ECB) znatno je povećala kamatne stope. Osim kamata na kredite, rasle su i kamate na bankovne depozite, ali i prinosi državnih obveznica te trezorskih zapisa. Tako je započeo trend sve jačeg izlistavanja novčanih fondova na burzama diljem svijeta, pa tako i na Zagrebačkoj.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), krajem listopada je odobrila osnivanje prvog ETF (eng. Exchange Traded Fund) fonda pod nazivom InterCapital Euro Money Market. On je izlistan zajedno s još tri druga ETF-a, no riječ je o jedinom novčanom fondu u koji se može ulagati. A ulaganje je postalo popularno, jer je ECB podigla kamatne stope na više od četiri posto, dok je očekivani godišnji prinos InterCapitala 3,65 posto.

“Ukoliko mi imamo rast referentne kamatne stope Europske središnje banke za očekivati je da bi ovaj portfelj mogao nositi viši prinos, isto tako obrnuto. Ukoliko bi imali smanjenje, spuštanje od ECB-a referentne kamatne stope, za očekivati je da će taj prinos nešto padati”, objasnio je za HRT Niko Maričić, upravitelj InterCapital Euro Money Market ETF-a.

Upravno Vijeće Hanfe odobrilo osnivanje prvog ETF fonda u Hrvatskoj 

ETF-ovi su praktički jednaki drugim financijskim fondovima, no njihovim se udjelima trguje na burzi i pogodni su za male ulagače. Oni su, uz to, najrašireniji oblik pasivnog ulaganja. Predsjednik uprave InterCapitala, Ivan Kurtović, pojasnio je kako su ETF-ovi na inozemnim burzama zauzeli čak 50 posto financijske imovine te predstavljaju globalno najpopularniji način investiranja.

Čarapa, ‘cigla’ ili ETF?

No, naši su građani skloniji držati novac u čarapi, “u cigli” ili u najboljem slučaju, ulagati ga u oročenu štednju. Ipak, novi oblik ulaganja, koji po svojim pokazateljima barem u ovim ekonomskim okolnostima ne bi trebao biti toliko rizičan, izazvao je interes, barem ako je suditi prema zajednici na Redditu koja je u proteklo vrijeme iznjedrila mnoštvo pitanja. Tako je jednog korisnika zanimalo koje su općenite prednosti ETF-a.

“Tvoj i novac puno drugih ulagača investiramo u različite državne obveznice kratkog roka dospijeća (trezorske zapise) te dio držimo na računu ili radimo prekonoćne depozite kako bismo osigurali da ne trebamo prodavati trezorce ako netko želi isplatu. Trenutačno skoro trećinu imovine imamo na računu i prekonoćnim depozitima, dok od ostatka portfelja ogromna većina dospijeva u roku kraćem od šest mjeseci. Države čije papire kupujemo su članice Eurozone sa visokim kreditnim rejtingom i na taj način rizik investiranja smanjujemo na minimum”, objasnio je Maričić i dodao da ETF jamči puno viši prinos od klasičnih bankarskih proizvoda, kupovina ETF-a je moguća na bilo koji rok, a i do kraja godine nema upravljačke naknade, koja će inače iznositi 0,15 posto godišnje.

Potencijalni rizici, pak, znače da postoji mogućnost gubitka dijela glavnice zbog turbulencija na tržištu. No, to će se, objasnio je Maričić, dogoditi samo ako neka država u čije je vrijednosne papire ETF ulagao objavi da neće platiti svoj dug, za što su šanse u Europi jako male. Uz to, postoji i rizik da fond ne ostvari navedeni prinos od 3,65 posto.

“To se može dogoditi ako kroz godinu središnje banke počnu spuštati kamatne stope. Primjerice, sada imamo papir koji dospijeva za tri mjeseca i donosi četiri posto godišnje. Kada papir dospije za tri mjeseca, novac odmah reinvestiramo i ovisimo o kamatama u tom trenutku. Ako su prinosi na papire u tom trenutku niži, recimo tri posto, prinos u cijeloj godini neće biti onaj koji očekujemo prema portfelju fonda na ovaj datum. Ali, u tom slučaju ćeš samo zaraditi nešto manje od očekivanog. S druge strane, kamate mogu otići i u drugom smjeru pa prinos bude i veći”, objasnio je upravitelj ETF-a.

Fleksibilnost ili garantirani prinos

Drugog je potencijalnog ulagača zanimalo po čemu je ETF bolja opcija za ulaganje, pogotovo ako je očekivani prinos svega 0,65 posto veći od oročene štednje u banci.

Očekivani prinos fonda prema trenutačnom portfelju iznosi 3,65 posto godišnje, dok je kamata na depozit tri posto. Druga važna karakteristika je sigurnost. Dok kod fonda nema garancije da će se očekivani prinos ostvariti, kod štednje je savršeno poznato koliko ćeš dobiti nakon godinu dana. S obzirom da je imovina u fondu uložena u trezorce država iz eurozone (prosječni kreditni rejting portfelja je AA+, bolji od RH rejtinga), mogu reći da je fond iznimno konzervativan.

Hrvat dobio nasljedstvo i sad ne zna što će. Dobio savjet zlata vrijedan: ‘Zaobiđi ih u širokom luku’

No, sa strane fleksibilnosti ETF svakako pobjeđuje depozit, pogotovo na kraće rokove. ETF možeš prodati u bilo kojem trenutku, ničime se ne obvezuješ na određeni vremenski rok. Kod spomenutog depozita u banci, ako razročavaš depozit u roku kraćem od šest mjeseci, kamata je samo 0,01 posto. Ako investiraš u ETF i za tri mjeseca ti zatrebaju novci, dobit ćeš cijeli prinos koji je ETF u tom razdoblju ostvario.

Dakle, sve ovisi koja od karakteristika ti je važnija. Netko kome je apsolutno najvažnija sigurnost, a nije mu bitan prinos ili fleksibilnost će odabrati štednju. No, s obzirom na to da u fondu možeš očekivati veći prinos, portfelj je visoke kreditne kvalitete i novac je itekako dostupan, mislim da ETF u svim drugim okolnostima trenutačno daje bolju vrijednost, odgovorio je Maričić na Redditu.

Uz to, InterCapital priprema posebne JOPPD obrasce za prijavu poreza na dobit, a od Nove godine će omogućiti i trgovanje drugim ETF-ovima putem vlastite aplikacije.

“Mislim da je dobro da se financijsko tržište širi. Konkretno, ovaj instrument spada među najmanje rizične instrumente koji se mogu naći na financijskom tržištu. Ipak, moramo naglasiti, nema neke garancije glavnice ili tako nečega, ali on spada među najmanje rizične instrumente”, poručio je za HRT Tomislav Ridzak, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HANFA-e.

Alternativa uz najniži rizik

InterCapital Euro Money Market ETF je, rekli smo već, novčani fond i cilj mu je ostvarenje stabilnog prinosa ulagačima u kratkom roku. No, s obzirom na niske kamatne stope na štednju, pojasnio je Maričić, može poslužiti i kao alternativni oblik štednje. ETF-ovi, otkrio je na Redditu, mogu imati svojih prednosti za ulagače, ovisno o vrsti.

“Što se tiče prednosti ovog ETF-a ispred ostalih, prije svega trebamo pojasniti da iza skraćenice ETF može stajati različita imovina. Većina ETF-ova su dionički ETF-ovi koji su odlična dugoročna investicija, ali u kratkom roku mogu raditi i sa značajnijim minusima. Ovaj ETF ulaže u kratkoročne državne papire, dakle puno konzervativnije papire od dionica i zapravo niti ne cilja na istu publiku kao VWCE ili slični. Naš ETF služi kao zamjena za depozit, držanje viška novca na računu i slično jer donosi veći prinos od spomenutih alternativa uz najnižu moguću razinu rizika”, objasnio je Maričić.

Hrvate zanimalo kako zaraditi 50 000 eura: Umjetna inteligencija kaže brzo i lako

InterCapital Euro Money Market ETF je tek drugi novčani fond u Europi. Iako je sam po sebi dosta konzervativan, nije konzervativniji od naših građana koji su u bankama skupili nešto više od 35 milijardi eura, od čega je gotovo 30 milijardi na tekućim računima, gdje su kamate na štednju nula posto, odnosno ne donose nikakav prinos, dok su kamate na oročenu štednju nešto bolje.

No, s obzirom na inflaciju, koja je i dalje iznad sedam posto, jasno je da ni ulaganje u ETF neće pobijediti taj manjak, no, ističe Maričić, “višestruko je bolje od onog što trenutačno dobivaju”. Ekonomist Mladen Vedriš uvjerava kako bi i oni najkonzervativniji štediše ipak trebali ulagati u novčani ETF.

“Rekao bih da je visoki stupanj vjerojatnosti da postoji zaštita toga, jer i ti fondovi imaju regulatora. Regulator itekako pazi na koji način se raspolaže s tim sredstvima, tako da bih rekao da se sve to skupa ne može usporediti s onim što je bilo prije 10-15 godina kada su fondovi nicali i vi ste imali prinose koji su bili nerealno visoki i niste zapravo znali kuda ide plasman tih sredstava. Mislim da je ovo sada dio jednog reguliranog, kontroliranog tržišta, što je osnovna pretpostavka da se građani odluče za takav tip investicija”, rekao je Vedriš za HRT.