TREBAMO LI STRAHOVATI ZA SVOJ NOVAC? Stručnjak objasnio što se događa u bankama: ‘Najveća opasnost je ovdje, a o tome se malo i govori’

Dionice posrnule banke Credit Suisse su odmah nakon otvaranja europskih burzi izgubile 60 posto svoje vrijednosti. Situacija nije bila dobra ni s nekim drugim europskim bankama. Tako su dionice USB-a izgubile 15 posto vrijednosti, a dionice Deutsche Bank 10 posto. Riječ je o reakciji tržišta nakon što je USB prošlog vikenda pristao kupiti Credit Suisse za tri milijarde švicarskih franaka i preuzeti do pet milijardi franaka gubitaka ove banke.

Jedan od uzroka promjena na bankarskom tržištu je dizanje kamata.

Naime središnje banke diljem svijeta podižu kamatne stope u pokušaju da ublaže inflaciju što je pogodilo vrijednost čak i sigurnih ulaganja u kojima banke drže dio svog novca što je zauzvrat utjecalo na povjerenje ulagača i cijene dionica banaka.

Desetljećima imaju problema s bilancom

Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe kako je Credit Suisse dugi niz godina bila loše vođena i te se posljedice vide danas.

“Jedan dio njihovog poslovanja će se morati prodati ili zatvoriti kako bi mogli normalno poslovati. Osim toga, za Credit Suisse je iznimno važno da se oslobodi stigme kako je u funkciji različitih aktera sive ili crne ekonomije da ni mogla nastaviti normalno poslovati, a što je moguće sada kada je sanirana i kada ima osiguranu likvidnosti”, kaže.

Objašnjava kako se ova velika švicarska banka našla u problemima nakon što im je Saudijska nacionalna banka odbila dati još novaca.

“Oni već desetljećima imaju problema sa bilancom. Saudijska nacionalna banka je osiguravala dodatnu likvidnost Credit Suisse što je banci omogućilo da pokriju svoje dugove. Usprkos velikom prilivu novaca s te strane, nisu čistili svoje bilancu što će USB kao solidnija grupacija sada pokušati napraviti. Uostalom, treba čuvati reputaciju Švicarske kao postojane financijske oaze”, objašnjava analitičar.

Novotny objašnjava kako su u problemima ne zbog svog poslovanja u Europi, već u SAD-u i Aziji.

“Da bi paradoks bio veći, oni su nedavno dobili dozvolu ulaska na kinesko tržište, što je još rizičnije tržište od onoga na kojem su bili. Nakon toga ih je Saudijska banka prestala likvidno pomagati, što je bilo presudno. Stjerani su u kut, a stvari su postale stvarno loše kada su morali objaviti kako ih je prestao financirati njihov veliki dioničar koji ima 30 posto udjela u toj banci”, smatra Novotny.

Banke su naučile lekciju

Na pitanje koliko je stabilno europsko financijsko tržište, Novotny odgovara kako su europske banke naučile veliku lekciju iz posljednje velike krize 2008. godine.

“Od posljednje krize europske su banke izvrsno dokapitalizirane i tu ne prijeti gotovo nikakva opasnost. Malo je problema bilo sa Deutsche Bank koja je također imala problema sa svojim izvaneuropskim operacijama, ali i ona je sada stabilnija nego što je bila. Opasnost za svjetsko tržište su velike kineske banke koje su izrazito nestabilne i imaju problema sa svojim bilancama, a kako se tamo upravlja sa likvidnošću može malo tko sa sigurnošću može reći. O tome se malo i govori”, kaže Novotny.

Što se tiče hrvatskog bankovnog sustava, Novotny objašnjava kako je on izvrsno kapitaliziran i  kako su male šanse da se kod nas dogodi američki ili švicarski scenarij.

“Situacija je stabilna i ne vidim mogućnost da hrvatski štediše krenu dizati depozite iz banaka, pogotovo što će i naše banke morati početi dizati kamatne stope. Veći je problem inflacija jer ova silna količina likvidnosti koja je plasirana u bankarski sustav dolijeva dodatno ulje na vatru inflaciji. Iako ESB ima cilj dovesti inflaciju na dva posto, teško da će se to ostvariti u sljedećim godinama”, zaključuje Novotny.