‘TO RADE SAMO U ZEMLJAMA POPUT BiH i SRBIJE!’ Cijenu struje obuzdavamo ‘jugoslavenskim modelom’, veliki račun dolazi na naplatu: ‘Model se mora promijeniti’

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade objavio odluku o dokapitalizaciji, odnosno davanju dioničarskog zajma HEP-u.

“Najprije se ide s 400 milijuna eura dioničarskog zajma, a potom s još 500 milijuna eura koji se odnosi na dokapitalizaciju. Cijeli se proces vodi uz komunikaciju s Europskom komisijom”, rekao je Plenković i dodao kako će HEP kao glavna nacionalna energetska kompanija i dalje ostati u 100 posto državnom vlasništvu.

Dodao je i kako građani mogu biti sigurni kako će barem do 30. rujna plaćati struju po povlaštenim cijenama, a nakon toga će vidjeti kako će se kretati situacija.

Uravnotežiti prihode i rashode

O zajmu HEP-u razgovarali smo s ekonomskim analitičarem Damirom Novotnyjem koji upozorava kako energetske subvencije kakve ima Hrvatska već duže vremena nemaju smisla.

“Hrvatska vlada već desetljećima vodi socijalnu politiku preko cijena energije, kućanstva plaćaju jeftiniju, poduzetnici skuplju energiju. Osim nje rade to i druge zemlje bivše Jugoslavije poput BiH i Srbije, na što je u posljednje vrijeme upozoravao i MMF. Riječ je o modelu koji se mora promijeniti.

HEP je poduzeće koje je na tržištu i koje jako takvo treba uravnotežiti prihode i rashode, kao i ostaviti prostor ne samo za pokriće troškova već i za investiranje u proizvodnju i distribuciju”, objašnjava Novotny i dodaje kako treba ići u smjeru liberalizacije tržišta za kućanstva, koja se moraju naučiti štedjeti energiju.

“Nema besplatne energije nigdje, pa tako ni u Hrvatskoj”, kaže.

Zabranili političare u nadzornim odborima

Što se tiče 400 milijuna dioničarskog zajma koje je najavio premijer, Novotny kaže kako se treba tek vidjeti koji će instrument Vlada izabrati.

“HEP-u nedostaje kapitala pa ga treba dokapitalizirati kroz neki hibridni oblik, a to bi bio taj mezaninski zajam koji se ponaša kao kapital. Riječ je o hibridnom kapitalu koji ne nosi sa sobom upravljačka prava, ali nosi sa sobom prava na dividendu”, objašnjava.

“Ne možete vi stalno proizvoditi gubitke u jednom državnom poduzeću zbog svojih političkih ciljeva, kao što se sada događa u HEP-u, građani će to prije ili kasnije platiti”.

Ekonomist upozorava kako međunarodne institucije, a između ostaloga i Europska komisija, već godinama prigovaraju kako se poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj loše upravlja.

“Nije problem što je država vlasnica, problem je što se s poduzećima upravlja više politički nego ekonomski. Dobar primjer kako bi se to trebalo raditi je Austrija koja je zabranila upravljanje političara u državnim poduzećima. U njihovim nadzornim odborima smiju biti samo stručnjaci i predstavnici sindikata. Na taj se način osigurava taj zid između politike i upravljanja tog poduzeća bez obzira na to što je vlada dioničar”, zaključuje Novotny.