TKO JE GLAVNI KRIVAC ZA SVE VIŠE CIJENE HRANE U HRVATSKOJ? Imamo odgovor, ali neće vam se svidjeti

Hrvatska narodna banka (HNB) je objavila kako percipirana inflacija premašuje 24 posto i znatno je veća od stvarne, što znači da se ljudima čini da je puno veća nego što je. Najnoviji podaci o inflaciji pokazuju kako su cijene u studenome na godišnjoj razini rasle 4,8 posto. Tako gledana, brojka se ne čini previše strašna, ali daljnji brojevi pokazuju kako su cijene hrane skočile 6 posto, a cijena goriva više od 26 posto što je s obzirom na postotak koje te dvije stavke imaju u kućnom budžetu, prilično veliki iznos.

Hrvatska je nešto niža od prosjeka EU, gdje je u studenome zabilježena inflacija od 4,9 posto. Najvišu godišnju stopu inflacije ponovno je u studenome imala Litva, gdje je dosegnula 9,3 posto, a nju u stopu prate Estonija i Mađarska gdje su cijene porasle 8,6 odnosno 7,5 posto.

Hrvatski građani imaju sreće što ove godine nisu morali plaćati skuplje cijene struje i plina, ali od proljeća bi se situacija trebala promijeniti i više cijene bismo trebali osjetiti i na računima za struju i plin. Za razliku od nas, građani drugih europskih zemalja nisu bili te sreće, te je u njihovu inflaciju uključena i viša cijena energenata.

Znači li to da je inflacija u Hrvatskoj različita od one u Europi i trebamo li se bojati još viših cijena nakon što se cijene energenata u Hrvatskoj približe onima u Europi pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja:

“Dva su razloga za to. Prvi je rast cijena nafte i naftnih derivata koji se može preliti na druge sektore jer je ipak riječ o glavnom energentu u Hrvatskoj. Drugi je razlog rast cijena hrane, što je opet puno veći problem”, govori.

Cijena svinjetine ostaje ista

“Hrvatska ima i nastaviti će imati problema s cijenama hrane jer nemamo dovoljno vlastite proizvodnje. Prošlog ljeto je pogotovo bilo loše u pogledu žetve i količine primarne poljoprivredne proizvodnje jer su klimatološki uvjeti bili takvi da nije bilo dovoljno proizvodnje, ali čak i uz bolje klimatološke prilike hrane nema dovoljno”, napominje Novotny ističući kako se to jako dobro vidi na cijenama osnovnih namirnica kao što su ulje i šećer koje bilježe veliki rast jer nemamo vlastite proizvodnje.

“Možemo naravno špekulirati o rastu troškova transporta , ali i o uobičajenom tržišnom ponašanju proizvođača koji su vidjeli da potrošači ubrzano kupuju, te su iskoristili priliku i podigli cijene. Sve to ima svoju ulogu, ali proizvodnja je glavni krivac”.

Novotny napominje da nekim namirnicama ipak neće rasti cijena. Tako se ne trebamo bojati poskupljenja svinjskog mesa jer na europskom tržištu ima velikih viškova.

“Tamo gdje funkcionira tržište i gdje imamo normalnu razinu ponude tamo nije došlo do poremećaja”.

Ipak, analitičar nas tješi i govori da usprkos razlikama između uzroka inflacije u Europi i kod nas, inflacija kod nas ne bi trebala trajati duže:

“Nakon ulaska Hrvatske u europsku monetarnu uniju cijene bi se trebale približiti cijenama u Sloveniji i južnoj Austriji, gdje su nešto niže nego kod nas”.