fbpx
Foto: Duje Klaric / CROPI

TAJNI STEČAJNI PLAN GROBARA SPLITSKOG ŠKVERA! Nije odustao od svog plijena: Tomislav Debeljak u borbi za škversko zemljište, želi otvoriti plinski terminal i turističke objekte

Autor: Ivana Violić/7dnevno

Godinama je Brodosplit bio pojam i primjer uspješnog poslovanja, što se moglo vidjeti i iz toga što je u splitskom škveru svoju koricu kruha zarađivalo više tisuća zaposlenika dok je poduzeće konkuriralo i na inozemnom tržištu. Slom Brodosplita još je jedna tipična hrvatska priča, ali i priča koja je neobična utoliko što se o toj aferi ne govori onako snažno kako se to običava u medijskom prostoru kada se u pitanje dovede opstojnost ovako velikog poslovnog diva u koji su, usput budi rečeno, ulupane milijarde državnog novca.

Koliko je hrvatska država izgubila kroz Brodosplit pitanje je na koje se zasad ne nudi odgovor premda upućeni svjedoče da u priči o Brodosplitu govorimo o jednoj od ponajvećih afera u povijesti hrvatske države koju afere nisu štedjele. Gubici za Brodosplit nisu nepoznanica, praksa je to ne samo u ovom splitskom brodogradilištu nego i u svima ostalima diljem Lijepe Naše pa se i narod naviknuo na to da država, pumpajući bez ikakvih kriterija milijune u brodogradilišta, kupuje socijalni mir zanemarujući to da su moćnici s vrha poslovne piramide baš iz škvera gradili vikendice i vile te potpisivali unosne ugovore za kooperante a da ih nitko nije priupitao o kakvim je poslovima tu zapravo riječ i što se to točno dogovora ispod stola.

Od države je još 2013. godine Brodosplit preuzeo vlasnik tvornice vijaka Tomislav Debeljak, i to za 3,7 milijuna kuna. Stekao se u to vrijeme dojam da nitko osim Debeljaka Brodosplit nije ni htio, a država je pogurala Debeljaka sa 1,5 milijardi kuna, pri čemu su pobrisani dugovi, ali i 3400 radnika, čiji je broj kontinuirano opadao.


Netragom nestali

Prema posljednjim podacima, u Brodosplitu danas radi jedva stotinjak ljudi, a plaću prima tek njih pedesetak. U 22 tvrtke kćeri izbrisano je 900 radnih mjesta, s njima su izbrisane i tvrtke, radnika, dakle, gotovo da i nema, ali zato ima duga, i to pozamašnog, od 5,5 milijardi kuna vjerovnicima. Tu je i mnogo nedovršenih, netragom nestalih brodova, a tu su i milijarde potrošenih državnih jamstava. Ne treba zaboraviti ni na to da je Vlada upravo Brodosplitu povjerila posao gradnje pet brzih, naoružanih brodova Obalne straže, i to za nemalih 57 milijuna eura, za što je ugovor potpisan još 2014. godine. Rok za isporuku posljednjeg broda bio je 2018. godine, ali je on pomican aneksima pa je danas iz Brodosplita izašao samo jedan, Omiš, koji je na remontu. Preostala četiri broda smještena su u hali na Supavlu i nitko ne zna kako izgledaju, ali se zato zna da im je cijena s početnih 50 milijuna skočila na 80 milijuna kuna, s tim da je Debeljak nedavno otkrio da očekuje dodatnih 120 milijuna kuna za njihov završetak.

Tek je to jedan u nizu Debeljakovih poslovnih apsurda i neobjašnjivih poteza za koje nitko ne mari.
Mari zato za svoju poziciju Debeljak pa se hvata za Linićevu predstečajnu nagodbu, no treba biti iskren pa reći da je Brodosplit pokojnik koji se teško može spasiti, ali zato Debeljak sada planira baciti uzdu na zemljište čija se vrijednost mjeri u milijunima, a onda bi ondje mogao niknuti plinski terminal, dok se na dijelu zemljišta spominju i turistički objekti. Sve u svemu, poslovi u kojima se uz puno manje angažmana, uz manje radnika i truda ponovno mogu vrtjeti milijarde, što Debeljaku u konačnici omogućuju i država i pravosudna tijela koja su zanijemjela i koja Brodosplit ne spominju ni u kojem kontekstu.

Sve se manje i Debeljak spominje kao kralj vijaka i spasitelj hrvatske brodogradnje kojega se u medijskom prostoru predstavljalo kao velikog humanitarca i poduzetnika koji hrani stotine gladnih usta, jer kako zasad stvari stoje, iza njegova humanitarnog djelovanja u Brodosplitu mogle bi ostati stotine gladnih usta s obzirom na mnoštvo radnika koji su ostali bez svojih radnih mjesta. Bez vodeće pozicije u škverskom biznisu ostaje i Debeljak, čije su se tvrtke suočile s blokadama, a time i s neizvjesnom budućnošću, s tim da Debeljaku problem predstavlja i povjerenik predstečajne nagodbe Brodosplita Mate Puljić, koji i jest ukazao na sve anomalije Debeljakova poslovanja, potvrđene i rješenjem splitskog Trgovačkog suda koji je uvažio Puljićevo mišljenje.

Prijateljske veze

Kao što je poznato, povjerenik Puljić Trgovačkom sudu prijavio je nepotrebna plaćanja poput, primjerice, plaćanja odvjetničkog društva za pravna zastupanja, kao i određena avansna plaćanja, čime su prekršene odredbe Stečajnog zakona, a prema proceduri, sud je odustao od nagodbe i predložio stečaj, čime je i pokrenuta priča o crnim danima koji su se nadvili nad Brodosplitom, ali i nad Debeljakom koji se navodno sada svim sredstvima nastoji spasiti od potpunog potopa pa slamku spasa traži među svojim prijateljima, što uključuje i one iz svijeta politike s kojima je godinama surađivao. Upućeni svjedoče da se Debeljak u borbi za opstanak obratio i predsjedniku Zoranu Milanoviću, a slamku spasa navodno bi mu mogao pružiti bivši Milanovićev ministar i saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić, koji je ujedno i ugledni splitski profesor ekonomije čija je supruga bila zaposlena na jednoj od vodećih pozicija u Agrokoru dok je njime rukovodio Ivica Todorić. Navodno je Debeljak prijateljski povezan s ovim pomalo zaboravljenim političarom, ali je pitanje je li Grčić spreman žrtvovati svoju političku poziciju da bi izašao u susret posrnulom poduzetniku, posebice kada se zna da je tajnik gradske organizacije SDP-a Split Davor Matijević početkom listopada održao konferenciju za novinare na kojoj je progovorio o stanju u Brodosplitu.

“Nažalost, imamo tri segmenta zašto je jako žalosno ovo što se događa. Prvo, riječ je o sto godina dugoj tradiciji splitske brodogradnje koja je prebrodila sve moguće ratove i nedaće, a nažalost, ugasila se 2022. godine. Ono što mene posebno žalosti, više puta sam to rekao, jest to što je škver šaptom pao. Nije tu samo pitanje koliko je tu para usuto, iako je to jako bitan segment, pitanje je to i ljudskih sudbina, ali i zemljišta na kojem se nalazi škver. Dosad nismo dobili nikakve informacije jer Vlada šuti. Imamo priopćenja iz škvera za koja je nekad bolje da ih ne dobijemo, imamo tužne sudbine naših sugrađana koji su tu proveli cijeli svoj radni vijek, a nisu dobili ni papire niti znaju kakva im je sudbina i o tome nitko ne govori”, rekao je Matijević te dodao da je kao gradski vijećnik predlagao sjednicu GV-a na temu škvera, na koju je htio pozvati predstavnike Vlade, ministarstva i Brodosplita, ali na njegov prijedlog, po svemu sudeći, nitko nije reagirao.

“Riječ je o tvrtki koja je imala 3400 radnika kad ju je Debeljak preuzeo. Danas ih ima stotinjak, od čega samo 50-ak prima plaću. S druge strane, radnici ne mogu ostvariti ni svoja prava, ne mogu preko AORT agencije ostvariti prava koja su im zakonom zajamčena jer nisu iz škvera dobili dokumentaciju koja im je potrebna, i ono što je najgore, izbrisani su ljudi koji su ondje proveli cijeli životni vijek, ne znaju što će se događati u budućnosti, hoće li imati posao, a ne mogu u konačnici konzumirati prava koja su im zakonom osigurana”, poručio je Matijević, koji je također postavio pitanje o sudbini zemljišta na kojem se nalazi škver, napominjući da je riječ o pola milijuna kvadrata vrlo vrijednog zemljišta.




“Neshvatljivo mi je da nitko ne postavlja pitanje što će biti s tim zemljištem, pola milijuna kvadrata na ovako vrijednoj lokaciji, o tome šute i sindikati i politika, šute institucije. Mislim da je to apsolutno neprihvatljivo, ja se odmah ograđujem, znam da to nije ingerencija Grada, ali nije ingerencija Grada puno toga pa se komentira. Da ovako šaptom padne škver koji ima sto godina tradicije, u kojem su radili naši sugrađani, koji je othranio i odškolovao brojne naše sugrađane i brojne generacije, neshvatljivo mi je i neprihvatljivo. Nadam se da ćemo imati tematsku sjednicu i da ćemo tražiti da dobijemo informacije. To smo u konačnici dužni našim sugrađanima koji su živjeli od škvera i za škver”, rekao je za kraj Matijević.

Privatna jahta

Nema gdje Debeljak nije ostao dužan, govore po Splitu, a o tim dugovanjima progovorila je i Maddie Taylor iz Velike Britanije, koja je svoje iskustvo iznijela na Linkedinu.

“Javno molim Brodosplit-Ship Management i DIV Group da isplate novac koji duguju svim svojim zaposlenicima tvrtke Tradewind Voyages prije nego što zaposle nove ljude na vlasnikovoj privatnoj jahti. Imam tek rođenu bebu i uskoro ću izgubiti kuću, pozvana sam na sud zbog neplaćenih računa. Molim vas – budućnost moje djevojčice ovisi o tome hoće li mi biti isplaćeno pet mjesečnih plaća koje sam zaradila”, riječi su Maddie Taylor koje je nedavno prenijela i Slobodna Dalmacija kojoj se ova žena obratila molbom.




Nisu, dakle, za Debeljaka problem samo radnici u Splitu i tamošnje posrnulo brodogradilište, u problemima su i radnici u Kninu, gdje mu se nalazi tvornica vijaka TVIK, a tu su i oni u Samoboru, gdje i jest sjedište DIV grupe. Kada se nabrajaju Debeljakovi djelatnici, treba spomenuti i one u niškom kraju u Srbiji, gdje je kupio Fabriku mašinskih delova MiN, tvrtku kćer bivše Mašinske industrije Niš koja se bavila proizvodnjom željezničkih pragova. Debeljak je nedavno osporio potraživanja minimalno 170 svojih zaposlenika, a u Norveškoj su ga pak tužili smatrajući ga odgovornim za 20 milijuna eura štete u škveru Kleven Verft u gradu Ulsteinviku, gdje je Debeljak škver s oko 400 radnika bacio u stečaj četiri mjeseca nakon što ga je kupio. Problemi su se evidentno pojavili i u Velikoj Britaniji, gdje se nalazi već spomenuta tvrtka Tradewind Voyages koja je trebala prodavati aranžmane za krstarenja Debeljakovim jedrenjakom Golden Horizon. U toj tvrtki kao voditeljica marketinga radila je Taylor koja je odlučila javno preklinjati za svoju plaću, navodeći da je u istim problemima još dvadesetak njezinih bivših kolega.

Britanski interes

“Duguje mi 14 tisuća funti. Posljednja plaća bila je u veljači. Onda sam otišla na rodiljski dopust u travnju. Rodila sam, ali nisam dobila nijednu rodiljsku naknadu iako na nju imam pravo jer isplate idu preko Tradewinda koji bi je onda trebao proslijediti nama. Sada sam ostala bez toga, ne znam što više činiti”, otkrila je Maddie Taylor sredinom listopada. Njezino javljanje na društvenim mrežama privuklo je pozornost britanskih medija koji su pokušavali doći do hrvatskog poduzetnika, ali on se na njihove pozive oglušio. Britanski mediji o Debeljaku su izvijestili kao o poduzetniku čije su hrvatske tvrtke u predstečaju, uz napomenu da su vjerovnici ovdje prijavili milijarde kuna tražbina i da je oglašena prodaja jedrenjaka za 118 milijuna eura. Sve u svemu, nimalo ugodno, ni optimistično, ali vrlo neobično jer među hrvatskim političarima ni Brodosplit ni Debeljak već dugo nisu značajna tema.

Autor:Ivana Violić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.