’SVRBI’ VAS KOJA KUNA VIŠE U DŽEPU? Nekretnine ili zlato, štednja ili dionice, možda bitcoin? Doznajemo u što se najviše isplati ulagati!

Vjerovali ili ne, investirati se ne prestaje čak ni u kriznim razdobljima, a kako je ovoj krizi pokretač bila pandemija, istražili smo u što je najbolje uložiti u ovo nesigurno vrijeme. Pred Danijela Delača, iz investicijske kuće InterCapital postavili smo klasične investicije, nekretnine, zlato, štednja, ali i onu nešto noviju, kriptovalute.

Govori nam kako je za osobu koja nema potrebna znanja za temeljitu analizu, ali i procjenu, najbolje obratiti se financijskim profesionalcima, ipak, zaključuje, univerzalnog recepta za investiranje u krizi, ali i bilo kojem drugom okruženju nema.

“Svaki ulagač treba sam procijeniti svoja očekivanja, toleranciju rizika, vremenski horizont, osobnost i niz drugih faktora koji utječu na izbor prikladne investicije tj. investicija. Osnovno pravilo je diverzifikacija investicija u različite klase imovine. Također, na investiranje treba gledati kao na maraton, a ne sprint i nikada nije prerano za početi se brinuti o vlastitoj financijskoj budućnosti”, zaključuje Delač.

Direktno investiranje

“Nema sumnje da se ekonomske posljedice korona krize osjećaju i lokalno i globalno pa bi laik mogao reći ili očekivati da je situacija na svjetskim burzama sumorna. Istina je potpuno suprotna. Već mjesecima i godinama svjedočimo povijesno dobrim i visokim prinosima na burzama, posebice na Zapadu. Ipak, treba imati na umu da je pandemija pogodila poslovanje mnogih kompanija i sektora iako je nekima i pomogla. U konačnici, prilikom investiranja u dionice treba i o tome voditi računa”, govori pa dodaje kako je razloga za rast dioničkih tržišta sve više, ali daleko najvažniji je ekstremno niska razina kamatnih stopa i ekspanzivne monetarne politike koja je na sceni već dulje vrijeme.

Kriptovalute

Iako nešto novije na financijskom tržištu, kriptovalute su brzo pronašle svoju publiku. No, njihova budućnost nejasna je, tvrdi Delač koji zaključuje kako nema nekog globalnog konsenzusa što se od njih u budućnosti očekuje.

“Za sada kriptovalute rastu na temelju psiholoških razloga, takozvani fear of missing out tj. ’ne želim propustiti rast’”, smatra pa dodaje kako veliku ulogu igra i percepcija da postaju digitalno zlato i osiguranje od buduće inflacije, nemogućnosti određenja tzv. fundamentalne vrijednosti, no istina je nešto drugačija.

“Kriptovalute su i dalje znatno volatilnije od na primjer dionica ili nekretnina i zbog toga ih se nikako ne može poistovjetiti s riječju stabilno”, zaključuje.

Zlato

Upitali smo ga stoga, što s tradicionalnim ulaganjem u dragocjenosti? U vrijeme kriza naime, kako je pokazala ranija praksa, upravo zlato, ali i srebro postaju sve dostupniji na tržištu. Prisjetimo se samo prošle gospodarske krize kada je na svakom koraku bivala otvorena barem jedna poslovnica za otkup zlata.

“Zlato i srebro povijesno najviše rastu u trenucima više inflacije, koje zasad nema, i nesigurnosti. To je bio razlog za rast prošle godine kada se koronakriza razbuktala”, rekao je.

Nekretnine i štednja

Jedan od nešto češćih područja ulaganja dakako nekretnine su. No posljednje analize pokazuju da su upravo cijene nekretnina porasle, unatoč krizi.

“Hrvati vole investirati u nekretnine i prinos ostvarivati kroz mjesečnu rentu”, zaključuje Delač pa navodi kako se ovdje pak pojavljuje manje više konstantan rast cijena nekretnina dok demografski trendovi negativno utječu na potražnju za najmom. “Prinos koji se na ovaj način može ostvariti je viši od klasične štednje, ali niži od potencijalnog prinosa na dionice, posebice u duljem roku”, tvrdi.

“Za kraj, već spominjane niske kamatne stope znače da su prinosi na klasičnu štednju u bankama mizerni, a svjedoci smo da banke polako počinju uvoditi i negativne kamatne stope na depozite u eurima. Navedena praksa je u ostatku Europske Unije već prisutna pa možemo reći da su trenutne kamatne stope na štednju ispod inflacije tj. da novac oročen na ovaj način gubi na vrijednosti”, zaključuje.

Kako se i pokazalo, prilikom ulaganja, čak nekoliko faktora igra veliku ulogu pa Delač ponavlja kako bi prilikom konačne odluke o investiranju, savjet financijskog stručnjaka mogao biti ključan.