Foto: Bozidar Vukicevic / CROPIX/Ilustracija

Svijet kritizira Hrvatsku zbog stanja u državnim tvrtkama: Jedan ih podatak posebno smeta

Autor: Dnevno.hr

Godinama međunarodne financijske institucije spočitavaju Hrvatskoj loše upravljanje javnim poduzećima. Reformske mjere koje predlažu Europska komisija, Međunarodni monetarni fond pa čak i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, uz depolitizaciju i profesionalizaciju državnih tvrtki, često uključuju i optimizaciju broja zaposlenih.

Među 43 preporuke za poboljšanje poslovne i ulagačke klime u Hrvatskoj, u Bijeloj knjizi Udruženja stranih ulagača spominje se i hitna primjena načela OECD-a o upravljanju državnim poduzećima. U pratećoj je analizi navedena procjena kako u hrvatskim državnim poduzećima radi oko 100.000 ljudi, od koji je 20.000 višak. Taj se podatak može shvatiti kao “skrivena nezaposlenost ili podzaposlenost”, o preporuke idu u pravcu identificiranja viškova i razvoja programa prekvalifikacije u onim granama gospodarstva gdje nedostaje radnika.

Vezano uz to, navodi se i mogućnost uvođenja fleksibilnijih poreznih poticaja za privatna poduzeća koja ulažu u edukaciju radnika još tijekom selekcije. Ideja je da se ti poticaji prošire i na nezaposlene radnike, piše Poslovni dnevnik. Analize sektora kojima upravlja država pokazuju da najveći viškovi zaposlenih postoje u vodoopskrbi, gospodarenju otpadom te djelatnosti opskrbe strujom i plinom.

Zagreb.info

Nepovoljna usporedba

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u tim je segmentima zaposleno oko 41.000 ljudi, a glavnina njih je u javnom sektoru. Najveća kompanija je Hrvatska elektroprivreda, koja, prema posljednjim podacima s kraja 2022. godine, ima 11.782 zaposlenih i to bez onih koji rade u nuklearnoj elektrani Krško.

U Bijeloj knjizi napravljena usporedba Hrvatske s četiri veličinom slične zemlje. Slovenija i Slovačka su nama bliske geografski pa čak i po stupnju razvoja, a Danska i Irska su europske predvodnice. Glavni kriterij usporedbe je omjer ukupnog broja stanovnika i broja zaposlenih u javnom sektoru. Time se dobiva broj građana koje opslužuje jedan zaposleni u javnom sektoru. Veći broj stanovnika na jednu osobu iz javnog sektora znači bolju učinkovitost, iako ponekad može ukazivati na nedovoljan broj zaposlenih.

Kako bilo, u Hrvatskoj jedan zaposlenik u vodoopskrbi ili gospodarenju otpadom opslužuje 133 stanovnika. U Danskoj je to 397, u Irskoj 329, u Sloveniji 156, a u Slovačkoj 248 stanovnika. Prema ovom omjeru, zaposlenici u ovim sektorima opslužuju najmanje građana upravo u Hrvatskoj. Što se tiče opskrbe strujom i plinom, Hrvatska s 248 stanovnika na jednog djelatnika ima gotovo isti omjer kao i Slovenija, no u Irskoj i Danskoj na jednog djelatnika dolazi više od 340 žitelja.

Objavljeno koliko je ljudi uistinu bilo na prosvjedu: Evo kako su došli do brojke




Kontroverze i korupcija

Doduše, to ne znači da se iz takvih podataka mogu izvesti zaključci o višku zaposlenih u državnim poduzećima. No, na problem niske produktivnosti upozorilo je izvješće Svjetske banke u kojem stoji da sektori vodoopskrbe i zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj imaju najveće odstupanje od referentnih kriterija produktivnosti. Na ranjivost zbog slabog upravljanja i nadzora te loše definiranih pokazatelja uspješnosti, upozorio je OECD još u rujnu prošle godine.

“U Hrvatskoj se pokazatelji politizacije odnose na to što promjene vlada često dovode do promjene uprava. U javnosti se pojavljuju kontroverze pri imenovanju osoba na ključne pozicije, a zabilježeni su i slučajevi visoke korupcije povezani s državnim poduzećima”, stoji u izvješću OECD-a.




Pretprošle je godine u Hrvatskoj poslovalo 326 značajnih poduzeća u državnom vlasništvu. To znači da su imala godišnji prihod od najmanje milijun eura. Ukupni prihodi od prodaje tijekom te godine su iznosili 7,2 milijarde eura. Poduzeća u potpunom vlasništvu države zapošljavala su 86.282 radnika. Još oko 7000 zaposlenih je u 600 malih, glavninom komunalnih poduzeća koje kontroliraju jedinice lokalne samouprave.

Treba reći i da ove brojke ne uključuju poduzeća u mješovitom vlasništvu, poput INA-e. Takvih poduzeća u Hrvatskoj ima 312 i zapošljavaju upola manje radnika nego poduzeća u čistom državnom vlasništvu. U 2022. godini je u mješovitim poduzećima bilo zaposleno oko 44.000 zaposlenih.

Slovenci nas i dalje blokiraju! Zna li potpredsjednik Plenkovićeve Vlade što nam rade susjedi?

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.