fbpx
Damir Spehar/PIXSELL

SVIJET JE NA POVIJESNOJ PREKRETNICI: Neki će nestati, a neki profitirati… Je li Hrvatska spremna za svijet nakon korone?

Autor: Adriano Milovan

Razdoblje nakon koronakrize za mnoge će hrvatske tvrtke biti vrijeme svođenja računa. Udar recesije u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa imao je teške posljedice na poslovanje brojnih tvrtki, posebno u sektoru usluga, a stvari bi bile i znatno gore da nije intervenirala država brojnim potporama. Sada, kada potpore polako nestaju, mnoge se tvrtke suočavaju sa stvarnim posljedicama krize i traže nove modele opstanka na tržištu, a mnoge i načine daljnjeg širenja.

Naravno, koronakriza se nije jednako odrazila na sve. Najveći udar su pretrpjele tvrtke iz sektora turizma, ugostiteljstva i prijevoza te ostalih usluga. Njima su mjere ograničenja rada, a u pojedinim dijelovima prošle, pa i na početku ove godine, i zabrane obavljanja djelatnosti, nanijele velike štete. Posebno su na udaru bile manje tvrtke, a mnoge su u to vrijeme i propale.

No, ima i dobitnika, a među njima su svakako prehrambena, farmaceutska i drvna industrija, kao i IT sektor. Potražnja za njihovim robama i uslugama, naime, u koronakrizi je znatno porasla pa one sada razmišljaju o širenju poslovanja. Dodajmo ovome i kako se turizam ove godine oporavio znatno brže od očekivanja.


Najave širenja pokazuju da se korporativni sektor probudio

O namjerama širenja govori i informacija koju je proteklih dana objavio dio medija, a prema kojima Podravka pregovara o kupnji Mlinara. Tu smo informaciju pokušali provjeriti i u Podravci i u Mlinaru, ali nitko nam je nije htio potvrditi. Iz izvora bliskih Mlinaru naknadno su nam rekli kako ne razgovaraju o bilo kakvom preuzimanju od strane Podravke.

Ipak, stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da bi preuzimanje Mlinara ili, pak, neke druge pekarske tvrtke za Podravku bio logičan potez, s obzirom na to da je nova Uprava koprivničkog diva na čelu s Martinom Dalić razvoj pekarstva navela kao jedan od strateških ciljeva poslovanja. I u izvješću o poslovanju Podravke u prvom ovogodišnjem polugodištu pekarstvo se spominje kao jedan od segmenata za koji u Podravci procjenjuju da ima potencijal rasta.

„Značajan potencijal rasta u izvozu ima 12 kategorija, od kojih se ističu tri proizvodne kategorije – dodaci jelima, juhe i pekarstvo“, stoji u polugodišnjem izvješću o poslovanju Podravke.

„Iskorak Podravke prema pekarstvu je logičan. No, budući da to ne mogu napraviti organski, moraju ići u preuzimanja. Na tržištu Hrvatske, a i okolnih zemalja, izbor mogućih meta u segmentu pekarstva je ograničen“, kazao nam je jedan dobar poznavatelj prilika u hrvatskom prehrambenom sektoru koji je želio ostati anoniman.

Pojasnio je kako se izbor meta za preuzimanje u pekarstvu, ako ne računamo male, kvartovske pekarne, zapravo svodi na nekoliko tvrtki, među kojima su Mlinar, Klara, Pan-pek i Dubravica. Podravka, napominje naš sugovornik, o Mlinaru zna puno, s obzirom na to da je svojedobno, 2017. godine, dok je Podravkom još upravljao Zvonimir Mršić, bila pred preuzimanjem te tvrtke. No, Mršić je u to vrijeme smijenjen s čela Podravke, a njegovo je mjesto preuzeo Marin Pucar koji više nije pokazivao interes za preuzimanjem Mlinara, pa je i cijela operacija pala u vodu. Umjesto u rukama Podravke, Mlinar je na kraju završio u rukama britanskog investicijskog fonda Mid Europa koji je aktivan na području Zapadnog Balkana, odnosno Adria regije. Osim toga, pojašnjava naš sugovornik, Mlinar bi danas Podravku koštao više nego 2017. godine.

Kakav će biti ishod novog Podravkinog poslovnog pothvata i koja je od pekarskih tvrtki na kraju stvarna meta, saznat ćemo uskoro. Ipak, najave novih preuzimanja pokazuju da se na hrvatskom tržištu, nakon korona pauze, nešto konačno počinje događati.




Probudilo se i tržište kapitala na kojem su izlistane nove dionice

U prilog tome govore i nove dionice koje su ove godine izlistane na Zagrebačkoj burzi, kao i najave novih inicijalnih javnih ponuda (IPO) dionica. Među ovogodišnjim IPO-ima svakako vrijedi spomenuti nedavno izlistavanje dionica Spana, zagrebačke IT kompanije, na Zagrebačkoj burzi, kao i to da bi uskoro trebalo doći do IPO-a Spin Valisa, industrije namještaja iz Požege. Sve je to, čini se, probudilo već godinama usnulo hrvatsko tržište kapitala. Dio „zasluga“ za to snosi i koronakriza.

„Koronakriza nije bila obična kriza, nego tektonska promjena. Dogodile su se bitne promjene u nabavnim lancima, isporuke iz Azije sada se čekaju mjesecima, i tvrtke će morati drukčije planirati i poslovati nego u razdoblju prije koronakrize“, objašnjava za dnevno.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.

Dodaje kako to ne znači da je globalizacija završena. Međutim, koronakriza je pokazala kakve opasnosti prijete u slučaju zaustavljanja gospodarskog kotača, pa je logično očekivati da će mnoge kompanije u budućnosti manje ulagati u proizvodnju u Aziji i dio proizvodnje prebaciti u Europu te tako skratiti nabavne lance. Druga bitna promjena koju je donijela koronakriza, ističe Novotny, velik je rast internetske trgovine, što, međutim, nosi brojne logističke izazove, budući da kupljenu robu treba isporučiti.




„To su sve promjene koje traže konsolidaciju, i u segmentu razvoja kompanija i u prodajnoj strategiji. Ubrzala se dinamika“, ocjenjuje Novotny.

Hrvatske tvrtke imaju problema s kadrovima i  inovacijama, a događa im se i smjena generacija

No, kada je riječ o hrvatskim tvrtkama, za njih bi to mogao biti i krupniji zalogaj nego što u ovom trenutku izgleda. U našem korporativnom sektoru, naime, ne radi se samo o posljedicama koronakrize, nego i o smjeni generacija koja se događa u brojnim tvrtkama.

„Hrvatske tvrtke stagniraju, većina ih je u kadrovskoj krizi, a nedostaju im i inovacije i konkurentnost. Stoga u narednom razdoblju možemo očekivati da će se hrvatski korporativni sektor protresti i da će biti i vlasničkih promjena, restrukturiranja pa i okrupnjivanja. Moramo ići na razvijena i bogata zapadna tržišta, a ne kao dosad, na siromašna balkanska. I dalje ćemo imati globalne procese, ali jačat će lokalni sustavi i tu Hrvatska ima priliku“, ističe Novotny.

Konzultant Nikola Nikšić kaže da je koronakriza ukazala na slabosti brojnih hrvatskih tvrtki. To se, dodaje, posebno odnosi na srednje velike tvrtke. Stoga će mnoge naše tvrtke, posebno u nastupima na stranim tržištima, morati pribjeći povezivanju, a možda i okrupnjivanju.

„Hrvatske tvrtke su nekad bile jake na tržištima Bliskog istoka, Azije i Afrike i tu imaju šanse. No, za nastupe na tim tržištima trebat će stvarati alijanse tvrtki, ne nužno iz istog sektora. Od velike će važnosti biti i djelovanje gospodarske diplomacije“, poručuje za dnevno.hr Nikšić.

Novi hrvatski aduti za privlačenje ulaganja su marikultura i proizvodnja voća i povrća

Na kraju, otvorenim ostaje i pitanje koji su hrvatski aduti za privlačenje ulagača u novom vremenu. Osim turizma i IT-ja, Novotny kaže da Hrvatska ima velike šanse privući ulaganja u marikulturu i proizvodnju povrća i voća. Island je, podsjeća, postao prava velesila u marikulturi, a taj se vid prehrambene industrije, uz pomoć talijanskog kapitala, snažno razvio i u Albaniji. Hrvatska, ističe Novotny, i sada ima marikulturu, ali šanse za njen razvoj daleko su veće od onih koje smo iskoristili. Slično je i s proizvodnjom povrća i voća, posebno u Slavoniji.

„Investitori bi za tako nešto pokazali interes“, zaključuje Novotny.

Dodaje i kako to otvara prostor za greenfield ulaganja, ulaganja „od nule“, čiji je rezultat rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. Upravo je takav tip ulaganja Hrvatskoj kronično nedostajao u posljednja tri tranzicijska desetljeća.

Stoga je moguće da razdoblje poslije koronakrize, u kojem se očekuje veće okretanje proizvođača bližim, europskim tržištima, nego onima na drugom kraju svijeta, i skraćivanje nabavnih lanaca, Hrvatskoj donese i određene koristi. Ne kaže se uzalud da je svaka kriza ujedno i prilika za novi početak.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.