SVI SE ŽALE DA NEMAJU NOVACA: A Hrvati u pandemijskoj godini uštedjeli više nego ikad, pogledajte koliko su novaca sakrili u banke

Hrvati će pandemijsku godinu pamtiti ne samo po rekordnom padu BDP-a, već i po rekordnoj štednji građana.

Naime, prema podacima HNB-a stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj je 2020. godine iznosila 14,4 posto što znači da su Hrvati svaku sedmu zarađenu kunu lani stavili sa strane, piše t portal. Koliko je ta stopa štednje neuobičajeno visoka govori činjenica da za gotovo 4 postotna boda nadmašuje višegodišnji prosjek.

Ekonomski analitičari glavne razloge ekstremne štednje nalaze u pandemiji koronavirusa. Naime, navedene epidemiološke mjere onemogućile su potrošnju dijela robe i usluga, a potrošnja se dodatno smanjila i zbog opreza samih građana, koji su i smanjili mobilnost, ističe se u analizi HNB-a o štednji kućanstava tijekom pandemije. Također, nepovoljni gospodarski učinci pandemije povećali su nesigurnost u smislu sigurnosti posla i stabilnosti dohotka, što je potaknulo štednju iz predostrožnosti.

Nije samo Hrvatska zemlja u kojoj se štedilo više. Više se štedilo u cijelom svijetu, a u većini zemalja članica EU-a stopa štednje porasla je 2020. godine i više nego u Hrvatskoj. Prosječan porast za EU iznosio je 6,4 postotna boda (6,8 postotnih bodova za europodručje), a među zemljama Srednje i Istočne Europe manje više su svi štedjeli bolje od Hrvata. Samo je u Mađarskoj stopa štednje porasla manje nego u Hrvatskoj (2,6 postotnih bodova).

Rast štednje nastavio je i u ovoj godini, ali sporijim tempom. Krajem prvog tromjesečja ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je 545 milijardi kuna ili 2 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Najveći dio dodatne štednje građana slijeva se u bankovne depozite, i to uglavnom depozite na transakcijskim računima. Tome su pridonijeli pojačana kolebljivost financijskih tržišta, iznimno niske kamatne stope i sklonost prema likvidnim oblicima imovine zbog izražene neizvjesnosti.

Hrvati u bankama drže 271 milijardu kuna, 152 milijarde kuna plasirano je u osiguranjima i mirovinskim fondovima, a oko 100 milijardi kuna uloženo je u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove.

Prema procjenama analitičara, “prisilna” štednja akumulirana zbog nemogućnosti potrošnje činila je tijekom 2020. najveći dio porasta štednje, pa se ocjenjuje da je njezin doprinos ukupnom porastu u Hrvatskoj otprilike 77 posto, a da je u europodručju čak i malo veći.

No poboljšanje epidemiološke situacije i postupno ukidanje restriktivnih mjera doveo je do promjene raspoloženja građana. Vidljivo je to u kretanju stopa potrošnje u ovoj godini, čiji oporavak je glavni pokretač rasta BDP-a. Zahvaljujući rastu potrošačkog optimizma u prvih šest mjeseci promet u trgovini na malo porastao je nominalno 14 posto, a kad se odbije inflacija 12,6 posto.

Pretpostavlja se da će se još više trošiti za vrijeme turističke sezone. Naime, iz Ministarstva financija kažu da je vrijednost svih izdanih računa u srpnju 5,5 posto veća nego u istom mjesecu 2019. godine što ukazuje na pojačanu potrošnju, osobito u ugostiteljskim objektima.