Foto: Pixabay / ilustracija

SVE VEĆA ZABRINUTOST ZBOG RASTA CIJENA, STRUČNJAK UPOZORAVA: ‘Hrvatska je pred energetskim šokom, prošlo je vrijeme jeftine struje!’

Autor: Ivana Jurišić

Ekonomski analitičar Damir Novotny komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja u prošlom tjednu. 

Udruženje opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore u dopisu koji su sredinom prosinca poslali Hrvatskoj energetskog regulatornoj agenciji i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja upozoravaju kako će regulirana cijena plina za sljedeću plinsku godinu iznositi oko 43,91 euro po megavatsatu, što je čak 133 posto više nego ove godine, i što bi u konačnici, uz sve ostale troškove koji čine finalnu potrošačku cijenu, trebalo rezultirati 59 do 86 posto višim računima za rezidencijalne potrošače, ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.

Što to znači za hrvatske potrošače, čija su primanja već opterećena visokim cijenama goriva i hrane, nije potrebno govoriti.

Analitičar upozorava kako se nalazimo u ključnom trenutku u kojem hrvatski hrvatski potrošači moraju naučiti da energija nije jeftina, već iznimno skupa:

“Hrvatska kućanstva su proteklih 20 godina uživala u iznimno jeftinoj električnoj energiji, usprkos činjenici što je Hrvatska ne proizvodi u dovoljnim količinama, već je mora uvoziti iz BiH i Austrije”, govori Novotny.

“Kako su cijene električne energije u BiH daleko niže od europskih, HEP je kao monopolist na hrvatskom tržištu uspijevao održavati niske cijene. U Dalmaciji su se tako grijali na struju, jer im je bila jeftinija nego bilo koji drugi energent”.

Novotny upozorava kako se Hrvatska u ovom trenutku nalazi pred energetskim šokom za koji je sama kriva.




“Sami smo sebi krivi, jer je Vlada održavala niske cijene, ne samo energije, već i komunalnih usluga koje nisu omogućavale ulaganja. Pa HEP već desetljećima nije uložio u značajnije proizvodne kapacitete”, govori napominjući kako bi bilo najbolje da kod novog poskupljenja Vlada ne radi ništa, već pusti građanima da se samo prilagode novim okolnostima.

Na pitanje trebamo li se bojati redukcija struje kakvima u posljednje vrijeme svjedočimo u Srbiji, Novotny odgovara kako se to u Hrvatskoj ne bi trebalo dogoditi.

“Moglo bi se dogoditi ako Vlada zamrzne cijena struje. Zašto to ne treba napraviti, pokazuju nam osamdesete godine prošlog stoljeća kada nije bilo ni mlijeka ni banana, a sve zato što su tadašnje vlasti zamrznule cijene pa se dobavljačima nije isplatilo pružati te usluge. To se sada događa u Srbiji u kojoj još uvijek postoji netržišna politička orijentacija. Tamo vladajuća politička elita misli da je moguće zamrznuti i cijene i plaće na dugoročno niskoj razini, pa nije nikakvo čudo da tamo imamo eksploziju socijalnog nezadovoljstva”, napominje.




“Matematika je jednostavna. Ako Vlada intervenira, potražnja će ostati ista, a ponuda će se smanjiti i onda bi moglo doći do nestašice”.

Ranjivost turističkog sektora

Hrvatske banke su u prva tri tromjesečja prošle godine zabilježile porast dobiti od 59,3 posto. Ništa lošije nisu poslovale ni najveće banke na Wall Streetu koje će uskoro izvijestiti o rekordnoj dobiti koju su ostvarile u 2021. godini, zahvaljujući visokim prinosima u području investicijskog bankarstva i manjim od očekivanih gubicima na kreditima tijekom pandemije.

“Iako se čini kao da je svijet u jednom trenutku stao, pandemija nije jednako pogodila sve sektore. Najviše je stradao turizam koji je bio prvi na udaru vladinih mjera za zaustavljanje pandemije. I dok je turizam patio, prihodi tehnoloških kompanija su nevjerojatno rasli”, objašnjava.

“Pogledajte samo stotinjak najvećih hrvatskih kompanija. Njihovi prihodi su išli gore, dok su prihodi ugostiteljima i hotelijerima i onima koji su povezani s turističkim sektorom padali što pokazuje ranjivost turizma kojemu će sigurno trebati desetak godina da se dođe do one razine na kojoj je bio prije pandemije”, napominje.

Novotny objašnjava kako je trebalo naučiti lekciju o ranjivosti turističkog sektora, koji ima veliki udio u hrvatskom BDP-u.

“Hrvatska vlada se jako zadužila i taj novac nije nestao već se vratio nazad u kućanstva. Isto tako, mnoge kompanije su iskoristile pandemiju kako bi svoje poslovanje podigle na novu razinu”, napominje.

Viša produktivnost, niže cijene

Godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu je porasla na pet posto, novu najvišu razinu otkada je Eurostat počeo pratiti podatke, uz ponovno najizraženiji rast cijena energije, pokazale su u petak najnovije procjene. Isto tako, UN-ova agencija za hranu FAO je prošlog tjedna objavila kako su cijene hrane poskočile na svjetskim tržištima u 2021. godini za 28 posto, dosegnuvši najvišu razinu u deset godina, upozorivši da su šanse za stabilizaciju tržišta u novoj godini vrlo male.

Veliki je to problem u Hrvatskoj u kojoj čak 27 posto ukupnog mjesečnog troška otpada upravo na hranu, u usporedbi sa razvijenijim europskim zemljama gdje se taj postotak kreće između 5 i 8 posto.

“Podaci o potrošačkoj košarici nisu najpouzdaniji u ocjeni realnog stanja u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji i društvu jer imamo značajan udio sive ekonomije. To se vidi po rastu štednje i rastu potrošnje. Vidimo da je potrošnja bila puno veća od očekivanja, a nije došla od stranaca, već od naših domaćih ljudi”, objašnjava.

Na pitanje hoće li se u takvim okolnostima ekonomska politika orijentirati prema onima koji najmanje zarađuju, Novotny odgovara kako je to pitanje socijalne politike, ali ne i ukupnih ekonomskih politika koje moraju omogućiti da raste osobno bogatstvo građana:

“Sindikalisti kažu da na hranu odlazi veliki dio primanja naših građana, pri tome zaboravljajući da se veliki dio kućanstava hrani u sivoj zoni, pa tako u Slavoniji ima malo kućanstava koja nemaju svoju proizvodnju hrane. Pa i kod cijena goriva smo vidjeli kako potrošnja nije pala, usprkos tome što je cijena išla preko 11 kuna, što znači da dohodci postoje”.

Novotny upozorava kako se razbacujemo s hranom, energijom i vožnjom automobilima:

“Kućanstva će početi štedjeti energiju tek kad cijene odu gore, isto kao što će cijena hrane pasti tek kad povećamo produktivnost u poljoprivredi”, zaključuje.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.