fbpx
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

SVE POSKUPLJUJE, OSIM JEDNOG: Sad je sve jasno, znamo bez čega Hrvati odbijaju živjeti! Ni kriza ih nije zaustavila: ‘Ovo je jako zanimljivo’

Autor: Dnevno.hr

“Ova godina svakako će završiti s velikim plusevima, rastu cijena unatoč. Za očekivati je da ćemo i sljedeće godine svjedočiti daljnjem rastu cijena, no u znatno manjoj mjeri nego ove godine”, tvrdi Ivan Junaković, voditelj prodaje za Hrvatsku i BiH u agenciji za istraživanje tržišta Nielsen, objavljenoj u zadnjem broju magazina Ja TRGOVAC.

Nielsen je pratio kretanje cijena 150 najvažnijih kategorija namirnica i ostalih svakodnevnih potrepština u proteklih godinu dana, na temelju koje je Junaković napravio opsežnu analizu koju donosimo u nastavku.

“S kim god da pričaš čuješ žalopojke. U najboljem slučaju, oprez i strah od predstojeće zime. Rijetko će tko reći da je dobro. Ljudi psuju rat, ljute se na trgovce, a najviše na vlast. I zbilja – nije dobro. Jest da se svi volimo požaliti i više nego treba, ali izgledi da nam se život i troškovi zakompliciraju su prilično veliki.


Rastu cijene energenata, sirovina, hrane, transporta – praktički svih inputa pa se cijene moraju korigirati (rasti). I – rastu. A plaće rastu puno manje (blago onima kojima rastu u skladu s inflacijom). Jednostavna računica veli – imamo manje za potrošiti nego prije. Države i EU donose razne pakete mjera pomoći koji nam u većoj ili manjoj mjeri ublažavaju cjenovne udare i umanjuju strah od teške zime. Na tom sam osobno vrlo zahvalan. No ne može se sve ublažiti. Pogotovo kad se radi o hrani.

Jesu li cijene kod nas više skakale nego drugdje?

Usporedba prosječnih cijena robe široke potrošnje u drugom kvartalu 2022. u odnosu na isto razdoblje godinu prije pokazuje da se Hrvatska cjenovno nalazi u umjerenijem spektru inflacije od većine zemalja srednje i istočne Europe.

Budući da se vidljiviji rast cijena zakotrljao od rujna 2021., u daljnjem pregledu osvrnut ćemo se na prosječne cijene pojedinih kategorija u Hrvatskoj uspoređujući razdoblje od siječnja do rujna (2022. u odnosu na 2021.). Spremni? Ajmo.

Veća vrijednost, ista količina

Uvjerljivo najveći skok cijene bilježe – ulja (+37 posto). U razredu “30 posto” još su brašno (+34 posto) i šećer (31 posto). Mlijeko je skuplje 29 posto, smrznuto meso i mesni proizvodi 25 posto, a sirevi 21 posto te prerađeno voće (marmelade, pekmezi i kompoti) 20 posto. Od važnijih nam prehrambenih proizvoda tjestenine, kao i maslaci i margarini prosječno su skuplji 19 posto, sirni namazi 18 posto, hrenovke i tost 17 posto, svježe meso i jaja 16 posto, kava i jogurt 15 posto. Od neprehrane britvice i brijači skuplji su 24 posto, kuhinjski ručnici 21 posto, toaletni papir i deterdženti za ručno pranje suđa 17 posto, omekšivači 16 posto, deterdženti za pranje rublja 14 posto, a dezodoransi 12 posto. Polovica svih kategorija bilježi rast cijena veći od 10 posto ove godine.

I kako se takav rast cijena odrazio na prodaju?




Vrijednosna prodaja je veća, ali se količinska prodaja nije smanjila!

Prije nego prijeđemo na konkretne trendove, treba naglasiti kako se podaci u nastavku odnose na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za oko 150 kategorija, za razdoblje listopad 2021. – rujan 2022., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2022. – rujan 2022., za prehranu i neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visokoobrtajne) kategorije, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku) te svježeg voća i povrća, već samo one koje NielsenIQ redovno prati putem panela trgovine.

Drugi kvartal donio je istu stopu rasta količinske prodaje (dakle, konzumacije) kao i 2021. (iznad 3 posto)!




Od početka godine hrana i piće ostvarili su rast od 11,5 posto, od čega se 9,5 posto odnosi na više cijene, a gotovo 2 posto na veću konzumaciju! Neprehrana ima 10 posto veću realizaciju, od čega čak 7 posto otpada na veće količine!

Kako to? Sve je skuplje, a količinska potrošnja ista? Nekoliko je čimbenika. Iako je puno toga vidno poskupjelo, ipak imamo bolju životnu situaciju nego prije desetak godina – veće prosječne plaće, niže kamatne stope kredita, nisku nezaposlenost, a i država je ponešto uskočila. Dakle, amortiziramo. A kad se štedi, prvo se režu veći izdaci (izlasci, putovanja, namještaj i sl.), a ne hrana. Na kraju, tu je značajan doprinos turističke potrošnje, koji je bio vidljiv već u drugom tromjesečju.

Krenimo onda s pregledom.

Semafor potrošnje

Prehrana (oko sto kategorija u ukupnoj “košarici”) raste 10 posto na godišnjoj razini, a 11,5 posto od početka godine. Godišnje količine rastu 1 posto, a od početka godine skoro 2 posto. Cijene su, kao što sam već spomenuo, od početka godine veće za 9,5 posto.

Trgovačke robne marke (TRM) rastu dvostruko brže od brendova – čak 18,5 posto od početka godine (brendovi 10 posto), a razlika u cijeni postaje još vidljivija, jer su trgovačkim robnim markama one veće prosječno 7 posto (brendovima 11,5 posto). K tome, TRM od početka godine rastu i količinski 11 posto, a brendovi bilježe 1,5 posto manju prodaju. Dakle, TRM nose trećinu vrijednosnog rasta i sav količinski rast!

Ako je prosječan rast prehrane od početka godine preko 11 posto, onda je pitanje koje kategorije ne drže taj ritam, tj. imaju ispodprosječnu izvedbu.

Od velikih kategorija to je – pivo. Uz prosječno 4,5 posto više cijene i pad konzumacije od 5 posto zasad su na začelju rasta s -0,5 posto.

Vrijednosni rast od 7-8 posto imaju kava i gazirana pića. Kod kave su 15 posto više cijene rezultirale padom količinske prodaje od 7 posto, a kod gaziranih sokova 8 posto više cijene padom konzumacije od 1 posto.

Veći pad količina bilježe mlijeko i sirevi, a u manjoj mjeri svježe meso i jogurti, no značajan rast cijena drži ih u plusu.

Količinski rast, unatoč rastu cijena bilježe mesne prerađevine i voda, a prava su “atrakcija” jaka alkoholna pića koja bilježe rast veći od 11 posto, uz 0,3 posto NIŽE prosječne cijene! “Šta, privatne marke rasturaju i u žestici?” Ništa više od brendova, u stvari! Jednostavno, pijemo više, čak i one brendove koji su poskupjeli. Iako, mješavine alkoholnih pića bilježe ogroman količinski rast.

Rast količina veći od 5 posto, a koji se s obzirom na rast cijena znači rast kategorije od 15 i više posto u ovoj godini bilježe bomboni, čokoladni prutići i žvakaće gume. Rasla je i količinska prodaja šećera (bez obzira na 30 posto veće cijene), a visok rast količinske prodaje (veći od 9 posto) bilježe energetska pića, ledeni čajevi, hlađeni deserti, slani štapići i pereci, ledene kave. Umaci imaju 18 posto, a smrznuta tijesta čak 22 posto veću količinsku prodaju. Čak i kategorije dječje i baby hrane i napitaka odreda bilježe značajan količinski rast (uz slične ili neznatno više cijene nego lani).

Iako se povećanja cijena jesu odrazila na pad konzumacije nekih kategorija (sir, kava, smrznuti mesni proizvodi…), kod drugih je pad konzumacije minoran (svježe meso, brašno, jogurti, majoneza…), ili je u velikoj mjeri kompenziran većom stopom povećanja cijena (ulje, mlijeko…).

Oporavila se prodaja žvakaćih guma

Pića se ponašaju zanimljivo. Nisu poskupjela kao neke druge kategorije (jaka alkoholna pića 0 posto, pivo 5 posto, energetska pića 6 posto, voda, vino, gazirana pića i ledeni čaj 8 posto, sokovi 12 posto), a tek vino i pivo bilježe količinski minus (iako je i to dobrim dijelom posljedica iznadprosječne prodaje u trgovinama početkom 2021. zbog zatvorenih ugostiteljskih objekata).

Znatno se oporavila prodaja impulsnih kategorija (žvakaće gume, čokoladni prutići).

I kod neprehrane rast cijena uglavnom nije naštetio financijskoj realizaciji najvećeg broja kategorija. Dapače, neke bilježe i rast količinske potrošnje, unatoč znatno višim cijenama (toaletni papir), gdje količinski rast uglavnom dolazi od trgovačkih robnih marki. Brendovi balansiraju s povećanjima cijena, unatoč tome što se to u pravilu odražava na nižu količinsku prodaju.

Ova godina, a i sljedeća donosi nam izražen rast cijena (povremeno i dramatičan), kakav nismo iskusili godinama. Proizvođači rade na tome da izbalansiraju više cijene s uravnoteženijom i diverzificiranom ponudom za kupce – kroz manja, ili pak XXL pakiranja, uvođenjem ekonomičnijih varijanti ili brendova te akcijama. Trgovačke robne marke su ponovno u naletu, kako u prehrani, tako i u neprehrani, jer mogu ponuditi niže cijene.

Posebna priča su diskonteri. Dok ostali rastu 11 posto (od čega samo 1 posto količinski, ostalo se odnosi na cijene, a TRM rastu značajno više od brendova), diskonteri od početka godine rastu 14 posto, i to više količinski, nego cijenama, a rastu im podjednako pridonose i njihove robne marki i brendovi! Kako to? Pa, u prehrani je prosječna cijena TRM u diskonterima u razini onih na ostatku tržišta, ali su oni brendovi koji se u njima prodaju u pravilu s akcijskim ili vrlo povoljnim cijenama, pa je cijena brendova prosječno niža, i stoga rast prodaje hrane i pića u diskonterima podjednako dolazi od TRM i od brendova. U neprehrani pak imaju velika pakiranja svojih TRM koja generiraju visoke stope količinskog rasta, dok je kod brendova slična priča – izabrani asortiman velikih i akcijskih pakiranja, uz povoljne cijene. Čak i ovakav površan pogled ukazuje na to da diskonteri krizne situacije koriste izuzetno uspješno, balansirajući asortiman i veličine pakiranja s novitetima i akcijskim ponudama.

 

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.